Citat:
srki:
nisam izmislio primer. Dobro, ne mora hardver, moze neki obican korisnik da kupi recimo Corel jer mu to treba za rad i on samo ubaci cd i automatski krece instalacija dok generalno gledano instaliranje programa na Gnu/Linuxu je teze. A najjaci odgovor linux gurua pocetniku kada negde zapne je tipa :"moras prvo da mountujes cd" a ne razmisljaju da je mount skroz nepoznat pojam.
Srki, ja pokušavam da ti kažem da treba da razdvojiš Unix (pa i GNU/Linux) od radnog okruženja za početnike. Naime, ako koristiš Gnom, i ubaciš CD, na
radnoj površini ti se pojavi sličica sa CD-om. Nikakvo montiranje nije potrebno, naravno, ako je sistem odgovarajući.
Citat:
Ma prihvata to ali sta cemo sa problemom kada korisnik koristi to i sada ode u internet kafe koji ima unix makine a ono je default KDE, CDE ili nesto trece. Mozda Gnome nije ni instaliran? A i da jeste sto on mora da zna kako da promeni okruzenje. A i kada instalira linux kako on da zna da je Gnome za pocetnike a Kde nije?
Opet pretpostavljaš pogrešne stvari. Pa moguće je i u Windows-u pokrenuti X server ili LiteStep, pa to koristiti. Ja uopšte ne govorim o GNU/Linux ili Unix sistemu sa sto raznih okruženja, već o Gnomu — jednom jedinom okruženju. Kao i u slučaju Windows-a, on je preinstaliran i spreman za upotrebu. Nema nikakve mudrosti tu, isto kao i za Windows. Da se početniku pojavi izbor „Windows XP, Windows 2000, Windows 2003, Windows 98“ misliš da bi on znao šta da izabere? Naravno da ne.
Znači, ti hoćeš svoje hakerske navike (menjanje okruženja, upotreba Unix-a iz konzole, poznavanje više radnih okruženja itd.) da osporiš po pitanju upotrebljivosti. A tu činiš osnovnu grešku — ne postoji Unix, ne postoji više okruženja, postoji samo jedno — ono je Gnom (kao primer, zato što njega najbolje poznajem). Kao i u Windows-u, ti ovde dobijaš sve ono što ti treba: kancelarijske programe, programe za crtanje, blablabla..
Citat:
Kada korisnik u Gnomu vidi Emacs da li ce znati cemu to sluzi?
Kakve veze Emacs ima sa Gnomom? Opet koristiš tvoje navike i prema njima se ravnaš. Sada ti meni reci da li će korisnik znati čemu služi „Visual Studio“ ako to vidi u Windows-u? Shvataš li besmislenost toga. Emacs nije za početnike, i početnik ga neće ni videti.
Citat:
A kada vidi Notepad ili Bojanku i Pisanku? Zasto je tendencija da se programi za linux nazivaju tako glupo da ne moze da se provali iz imena o cemu se radi? Zasto se npr program zove XimDisp umesto ImageViewer ili tako nesto? Naravno siguran sam da ce neko sada da uleti i da kaze kako toga ima i na Win-u. Ima ali daleko manje!
Evo, učiniću ti uslugu, pošto si lenj da i probaš Gnom, a i dalje toliko pouzdano ostaješ pri istom :-P
Otvorim meni „Programi“, a u njemu stoji „Alatke“, „Grafika“, „Igre“, „Internet“, „Kancelarija“, „Podešavanja“... Odem recimo na „Internet“ i dobijem „Čitač veba“, „Program za poštu Balsa“, „Čitač diskusionih grupa Pan“... Odem na „Grafika“ i tu mogu da nađem „Preglednik slika“, „Preglednik PDF datoteka“, „Pregledač PS datoteka“ (ima malo nedoslednosti u prevodu), „Gimp“ (evo, jedan nejasan, ali bar se nalazi u meniju „grafika“),... Takođe, korisnik ne treba ni da zna šta je to „PS“ ili „PDF“, a ako naiđe na takvu datoteku i klikne je, ona će biti otvorena u odgovarajućem programu. Slično i za slike, video snimke, muziku,...
A kad odem na „Kancelarija“, dobiću „Gnumerik — tabelarni proračuni“, „Program za obradu teksta AbiWord“, „Uređivač XML-a Konglomerat“, itd. I zamisli, ovo je čak i više po tvom ukusu nego „MS Excel“, „MS Word“, „Outlook Express“ (na osnovu čega ti zaključuješ da ovo ima veze sa poštom, ili Excel sa onime sa čime ima veze, pa čak i „Word“ sa obradom teksta a ne sa rečnikom ili pravopisom, ili možda mudrim izrekama ili Biblijom [Njegova je Reč :]?)
Sada već možeš da pretpostaviš da se pod „Alatke“ nalazi „Kalkulator“, „Uređivač teksta“, „Rečnik“, „Arhiver“ itd. I da, sve ovo ti je prisutno već u 2.4 i na srpskom jeziku, a pre toga je bilo isto tako, samo na engleskom (i 20-tak drugih jezika, ali bez srpskog :-).
Citat:
A sto se tice Linux-a smatraj da kada kazem Linux mislim na ceo operativni sistem a ne samo na kernel. Znaci kada kazem npr. RedHat linux ne mislim samo na kernel koji se isporucuje uz tu distribuciju :-)
Pa nadam se da sam upravo rasvetlio besmisao takvog nazivanja. Kao prvo,
korisničko okruženje (ono o čemu ovde raspravljamo, zar ne?) je nezavisno od jezgra na kome ono radi. Tako Gnom izgleda isto i na GNU/Linux-u, i na Solarisu, i na HP-UX-u, i na AIX-u, i na IRIX-u, i na... I kada ti kažeš samo „Linux“, postaje jasno da nemaš osećaj o čemu govoriš. Isti je slučaj i za KDE, a donekle čak i za sam GNU koji može da radi na više jezgra, a da za korisnika sve bude isto (npr. GNU/FreeBSD, GNU/NetBSD, GNU/Hurd, GNU/Linux, GNU/Darwin...), ali njega baš ne računamo za prijatno i upotrebljivo okruženje (GNU zapravo predstavlja „konzolu“ sa početka priče).
Još, ako kažeš „Linux“, to znači da si se poveo za marketinškom pričom, umesto za pravim pitanjem. Zbog toga ti je teško da razdvojiš pojam radnog okruženja od jezgra, i od operativnog sistema (jeste, u Windows-u je to „nerazdvojivo“, ali to nema nikakve veze za običnog korisnika).
Svakako, ovo gledište potvrđuje besmisao izraza „Linux desktop“, pošto takav ne postoji. Postoji „Windows desktop“, zato što je to jedinstven paket. Isto tako postoji i „Gnom desktop“ koji radi i na „Linux-u“ (između ostalih). Radi se samo o drugačijoj „granulaciji“ na tehničkom nivou, koja nimalo nije značajna za obične korisnike. To što Windows jezgro i Windows GUI idu zajedno, ne znači da je to obavezno i jedino dobro rešenje. Sigurno je da upotrebljivost obezbeđuje samo Windows GUI, te
pretpostavljam da bi Windows GUI koji radi uz izmenjeno Linux jezgro bio jednako upotrebljiv kao i tekući.
Možda se moje mišljenje promenilo, ali ne i činjenica da sam u pravu.