Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Navazniji pojmovi u radu sa mikrokontrolerima

[es] :: Elektronika :: Mikrokontroleri :: Navazniji pojmovi u radu sa mikrokontrolerima

[ Pregleda: 2988 | Odgovora: 3 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Struja01
Beograd

Član broj: 166347
Poruke: 190



Profil

icon Navazniji pojmovi u radu sa mikrokontrolerima29.05.2008. u 16:49 - pre 193 meseci
Pojmovi su poredani po latinickom redu. Prepisano iz knjige "Programiranje mikrokontrolera" autora Voje Milanovica.

A/D modul najcesce su to 10-bitni konvertori a mikrokontroleri poseduju veci broj A/D kanala.

Analogni komparator omogucuju mikrokontrolerima poredjenje analognih ulaza.

BOR je nacin resetovanja mikrokontrolera zavisno od vrednosti spoljasnjeg napona i Vbor napona definisanog u konfiguracionoj reci mikrokontrolera.

Brisi bit ili resetuj bit ima znacenje da se naznacenom bitu dodeli vrednost 0/

Bi-direkcionalan ima znacenje da je taj port dviosmerni tj. moze da se koristi kako kao ulazni tako i kao izlazni.

CCP moduli podrzavaju takozvani Compare/Capture/PWM nacina rada sto mikrokontrolerima prosiruje primenu.

Debagovanje je postupak kojim se prati izvrsavanje rada programa u mikrokontroleru, korak po korak. Mikrokontroleri poseduju odredjene pinove preko kojih se seriskom komunikacijom mogu pratiti vrednosti nakon izvrsenja svake instrukcije pojedinacno a takodje i preuzeti.

Flag predstavlja vrednost nekog od bita u pojedinim registrima mikrokontrolera (kontrolnim ili statusnim registrima).

Hex Fajl je fajl koji generisu jezici sa kojima vrsi programiranje mikrokontrolera i to je fajl kojim se programira mikrokontroler.

Interapt ili Prekid stanje mikrokontroler izazvano nekim dogadjajem koji se desio na odgovarajucim RB pinovima ili periferiskim modulima mikrokontrolera.

I/O pin je spoljasnji pin mikrokontrolera koji moze biti konfigurisan kao ulazni ili izlazni. Sve operacije sa okolinom mikrokontroler vrsi preko ovih pinova.

Konfiguraciona rec je lokacija u mikrokontroleru u koju se upisuju odgovarajuci parametri za rad mikrokontrolera tokom njegovog programiranja i koji se ne mogu menjati programski.

MCLR pin je pin mikrokontrolera preko kojeg se vrsi spoljasnjo resetovanje mikrokontrolera dovodjenjem ovog pina na nizak nivo. Koristi se i prilikom programiranja mikrokontrolera.

Oscilator je kolo koje omogucuje dobijanje taktnog signala za rad mikrokontrolera. Moze biti spoljni ili unutrasnji. Najcesce se za spoljne oscilatore koriste kvarc kristal, keramicni rezonator a moguce je primeniti i RC clan. Na mikrokontrolerima obicno postoje dva pina Osc1 i Osc2 na koje se prikljucuje spoljni oscilator. Neki PIC mikrokontroleri poseduju i unutrasnji oscilator tako da spoljni i nije potreban.

PBP je skracenica za PicBasic program

Preskaler, Postskaler su kola unutar mikrokontrolera koja omugucuju deljenje frekvencije taktnog signala o odredjenim odnosima, pre ili posle modula na koji dolazi taktni signal.

Programiranje mikrokontrolera je postupak kojim se program iz hex-a fajla ucitava u mikrokontroler za sta se koriste programatori i odgovarajuci programi.

Postavi bit ili setuj bit ima znacenje da se naznacenom bitu dodeli vrednost 1.

POR je nacin resetovanja mikrokontrolera i desiti ce se uvek prilikom dovodjenja napajanja na mikrokontroler.

Programator je uredjaj koji omugucuje da se uspise program u memoriju mikrokontrolera kako bi on radio samostalno. Za rad sa njima koriste se razliciti programi.

Razvojni sistem je uredjaj za razvoj programa za rad sa mikrokontrolerima. Obicno poseduju ugradjen i programator. Na njima postoji odredjen broj tastera i led dioda koji omogucavaju postavljene i ocitavanje stanja pinova mikrokontrolera.

Reset je postupak kojim se mikrokontroler dovodi u pocetno stanje tj. program u njemu pocinje da se izvrsava od pocetka. Moze biti izazvan spoljasnjim ili unutrasnjim postupcima.

EEPROM, FLASH, RAM su razlicite vrste memorija koje se susrecu u radu sa mikrokontrolerima.

Tajmer0 8-bitni brojac kojeg poseduju sve vrste mikrokontrolera. Uzrokuje pojavu prekida pri prelazu sa stanja 255 na 0.

Tajmer1 16-bitni merac vremena/brojac. Uzrokuje pojavu prekidida pri prelazu sa stanja 65535 na 0.

Tajmer2 8-bitni merac vremena vezan sa CCP modulima.

Vektor prekida je lokacija u memoriji mikrokontrolera iz koje mikrokontroler preuzima informaciju koji deo programa treba da izvrsi nakon pojave nekog dogadjaja.

Vdd i Vss su pinovi preko kojih se vrsi napajanje mikrokontrolera. Vdd je pin na koji se dovodi pozitivni napon napajanja, najcesce 5V a na Vss se dovodi negativni napon napajanja (masa GND).

WatchDog (WDT) je 8-bitni nezavisni brojac unutar mikrokontrolera sa sopstvenim oscilatornim kolom. Ovaj nezavisni brojac omogucuje da program ne radi u beskonacnom ciklusu jer ce tada izvrsiti resetovanje mikrokontrolera.
 
Odgovor na temu

branko_g
Merna tehnika i elektronika

Član broj: 159227
Poruke: 756
*.static-fiber.styrion.net.



+9 Profil

icon Re: Navazniji pojmovi u radu sa mikrokontrolerima30.05.2008. u 07:38 - pre 193 meseci
@milovan_regodic
Nije loše, s tim što bi trebalo(moje mišljenje) tu specifikaciju napraviti nezavisno od konkretnog uC-a,
kao te tačke pod Timer0, 1 i 2. Neki kontroleri i nemaju 3 tajmera a kod nekih su oni druge "širine".

I dopustio bih sebi još jednu slobodu, tačku:

Code:
Programiranje mikrokontrolera je postupak kojim se program iz hex-a fajla ucitava u mikrokontroler
za sta se koriste programatori i odgovarajuci programi.

bih promenio u:
Code:
Programiranje mikrokontrolera je postupak pisanja programa-koda u nekom uobičajnom
programskom jeziku (C, Pascal, Basic, Assembler) i njegovo prevođenje u binarni kod
razumljiv mikrokontroleru

kao zamenu za prvu tačku bih napisao:
Code:

Flash-ovanje mikrokontrolera je postupak prenosa binarnog izvršnog koda u programsku
memoriju mikrokontrolera.
Za to se koriste  programatori kao most između PC-a i mikrokontrolera i sa jedne strane 
imaju neki standardni PC interfejs(USB, RS232 ili Paralelni port) a sa druge strane
neki za mikrokontroler specifični programerski interfejs(JTAG, ISP...).
Specijalan slučaj su mikrokontroleri sa tzv. Bootstrap Loader, programima koji se nalaze
permanentno u  memoriji uC-a i koji pod određenim uslovima DIREKTNO preuzimaju penesene
podatke preko USB ili serijskog porta i prebacuju u programsku memoriju kontrolera.


Mislim da je to bitno da bi se diferencirala ta dva pojma. Često čitam da neko "programira" uC, a nije u životu
napisao ni redak programskog koda. Ako neko može naći neki adekvatan prevod za reč "Flash" bilo bi dobro.
Za sada predlažem da ostane tako, uostalom kod nas su i druge strane reči toliko odomaćene da ih korostimo
kao svoje(Šrafziger, Raisferšlus, Knap...).
 
Odgovor na temu

nebko
NoviSad

Član broj: 156044
Poruke: 223
*.rcub.bg.ac.yu.



+4 Profil

icon Re: Navazniji pojmovi u radu sa mikrokontrolerima04.06.2008. u 19:48 - pre 193 meseci
Pa, to sto Branko ti nazivas flesovanje, moglo bi se radi lakseg razumevanja, prevesti kao "spustanje hex koda" u uC.

Ali da bi se ta dva pojma u potpunosti razgranicila potrebno je u kratko opisati ceo postupak rada sa uC.
Kad nešto želis, niko te sa tog puta nemože skrenuti, moze ti samo otežati put i
stvoriti sebi neprijatelja.
 
Odgovor na temu

branko_g
Merna tehnika i elektronika

Član broj: 159227
Poruke: 756
84.119.21.*



+9 Profil

icon Re: Navazniji pojmovi u radu sa mikrokontrolerima04.06.2008. u 22:23 - pre 193 meseci
Citat:
Pa, to sto Branko ti nazivas flesovanje, moglo bi se radi lakseg razumevanja, prevesti kao "spustanje hex koda" u uC.

Hex kod ili Intel hex-format je način kodiranja čistog binarnog koda u ASCII kod(text) i tako kodiran fajl ima ekstenziju .hex
Postoje i drugi standardni formati(Motorola S-FORMAT, Texas Istruments .txt format) koji to isto rade, naime
čisti binarni kod pretvaraju u tekst(čitljiv tekst editorom) gde svaka linija pored tzv. start karaktera(.hex=: ; .s=S)
poseduje informaciju o dužini linije, adresi u memoriji gde će ti podaci biti smešteni, sami binarni podaci kodirani kao hex-text
i na kraju čeksam.
U principu kompajler ili asembler generišu ČIST binarni kod koji se onda pakuje u taj tekst format.
Neki mikrokontroleri mogu prihvatiti taj tekst format direktno preko svog Bootstrap-loadera, dekodiraju sadržaj i "pune"
svoju programsku memoriju sa ČISTIM binarnim kodom, koji je jedino razumljiv za uC.
Većina drugih mikrokontrolera za to trebaju poseban program i hardver. Prvi(program) dekodira teks format(hex, s ili txt) pa na
osnovu sadržaja upravlja hardverom(programatorom) koji sa svoje strane mora da te podatke prilagodi formatu prenosa koji je
implementiran u kontroleru(JTAG, ISP) koji na kraju isto "pakuje" to u programsku memoriju opet samo kao ČISTI binarni kod.

Znači tvoj predlog možda i nije loš, ali u svakom slučaju nije potpuno "korektan".

P.S. izvinjavam se ako se ponavljam, ali to "spuštanje" koda je ipak nešto kompleksnije nego što nam se čini.
 
Odgovor na temu

[es] :: Elektronika :: Mikrokontroleri :: Navazniji pojmovi u radu sa mikrokontrolerima

[ Pregleda: 2988 | Odgovora: 3 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.