Umro tvorac prvog MacintoshaRaskin se zaposlio u kompaniji Apple Computer 1978. godine (njegov radni broj je bio 31), a predvodio je tim za razvoj Macintosha od njegovog osnivanja 1982. godine. Naziv projekta odabran je prema Raskinovom omiljenom tipu jabuke (McIntosh), ali je zbog moguće povrede autorskih prava neznatno promenjen.
Raskinove zasluge za razvoj računara ogledaju se u značajnom unapređenju korisničkog okruženja, koje je u ranim osamdesetim godinama prošlog veka bilo uglavnom tekstualno, tako da su korisnici morali da pamte (i kucaju) složene komande. Raskin je uspeo da ubedi rukovodioce Applea da je Macintoshu potrebno korisničko okruženje koje je elegantnije i lakše za korišćenje, kako bi ga korisnici računara što bolje prihvatili. Neke karakteristike korisničkog okruženja koje je u to vreme razvijano u istraživačkom centru kompanije Xerox, primenjene su i u razvoju prvog Maca.
Kada se prvi Macintosh 1984. godine pojavio u prodaji, korsinici kojima je bilo zamorno kucanje komplikovanih komadi mogli su da odahnu. Njegovo korisničko okruženje imitiralo je radnu površinu stola, na kojoj su se nalazile "fascikle", "ormani za kartoteku" itd. Što je najvažnije, dokumenti su, upotrebom tehnike "povuci-i-pusti" mogli da budu premešteni iz jedne oblasti na radnoj površini u drugu.
Zahvaljujući svojoj ne baš popularnoj ceni (2.495 dolara), prvi Macintosh nije baš sjajno prošao na tržištu. Međutim, koncept primenjen u razvoju njegovog korisničkog okruženja bio je do te mere revolucionaran, da su ga ubrzo prihvatili i drugi proizvođači softvera, uključujući Microsoft koji ga je ugradio u svoj operativni sistem Windows.
Godinama kasnije, Raskin je razvoj Macintosha opisao u tekstu objavljenom na njegovoj Web prezentaciji (jef.raskincenter.org): "U to vreme, glavni cilj Applea i većine drugih proizvođača bio je da ponude najnoviji i najmoćniji hardver, a da korisnicima i softverskim kompanijama prepuste da razbijaju glavu oko toga kako da taj hardver učine upotrebljivim".
Raskin je napustio kompaniju Apple 1982. godine, dve godine pre nego što su se prvi Macintoshi pojavili u prodaji. Ipak, nastavio je i dalje da utiče na razvoj računara, objavljujući članke u časopisima i držeći predavanja. Neposredno nakon što je napustio Apple, osnovao je kompaniju Information Appliance, a konsultantske usluge je pružao takvim klijentima kao što su Intel, Hewlett-Packard, IBM i drugi. U 2000. godni objavio je knjigu "The Humane Interface" koja je postala obavezno štivo na velikom broju univerziteta u SAD.
U poslednje vreme, Raskin je radio na projektu nazvanom Archy, u koji je želeo da pretoči mnoge ideje opisane u sopstvenim knjigama. Radi se o softveru koji koristi jednostavne komande za obradu teksta i slanje elektronske pošte, na primer, ali koji po Raskinovim rečima "ne liči na bilo koji drugi poznati program". To znači da korisinci ne bi mogli da primenjuju znanje stečeno upotrebom drugih programa, već bi Archy morali da uče od početka. Projekat Archy, ipak, neće nakon smrti njegovog autora završiti u nekoj fioci, budući da će Raskinov sin Ejza nastaviti razvoj programa, čija beta verzija se očekuje do kraja ove godine.
Raskinova interesovanja nisu bila vezana samo za računare. Početkom sedamdesetih godina prošlog veka predavao je flautu, klavsen i muzičku teoriju na koledžu u San Francisku i bio vrstan solista i kompozitor. Osim toga, osnovao je kompaniju koja je razvila (i prodavala) modele aviona kojima se upravlja radio-vezom.
Have you ever had a dream that you were so sure was real? What if you were unable to wake from
that dream? How would you know the difference between the dream world...and the real world?
www.toolsify.com
that dream? How would you know the difference between the dream world...and the real world?
www.toolsify.com
