Slobodan Miskovic
Član broj: 4967 Poruke: 5814 *.dialup.neobee.net.
|
Večiti skakač
na ostrvu slave
Josip AŠIK 02.04.2005
EPSKA je to priča za naredne generacije. Priča o Bobiju Fišeru.
- Ovo je zemlja slobode, čulo se u masi od nekoliko stotina žitelja Islanda koji su, nedavno, u pola noći izašli da bi dočekali legendu šaha. Transparenti "Ti si naš“, "Na sigurnom si“, "Dobrodošao kući, Bobi“... Suze među ljudima.
Populacija Islanda broji 293.000 duša, i ljudi se u telefonskom imeniku mogu naći po imenima, ne prezimenima.
- Veća je raznovrsnost - znaju da se našale stanovnici ostrva, kojem je bliži ledeni Grenland nego Britanija. Istorija seže u priče o vikinzima, a kada je reč o novijem dobu - posebno mesto pripada Bobiju Fišeru. Island je, inače, zemlja koja drži interesantan svetski rekord, prema broju stanovnika - ima najviše šahovskih velemajstora.
- Bobi Fišer je heroj Islanda. On je ovde postao svetski prvak u šahu, i to niko od Islanđana ne zaboravlja - ponosno kaže Gudmundir Torarinson, jedan od onih kojima pripadaju zasluge za pružanje utočišta legendarnom šahisti.
Torarinsonov „saborac“ Gardar Sverinson, ističe kako su svi zajedno osećali bes zbog gaženja Fišerovih ljudskih prava.
- Na kraju krajeva, Fišerov zločin bilo je to što je u Jugoslaviji igrao šah. Pobogu, to je čovek koji nikoga nije povredio, a gonjen je kao Osama bin Laden. Apsurd, zaključuje Sverinson.
S BRADOM I ŠAHOM
NJIHOVA borba urodila je plodom. Lobiranje je bilo izrazito uspešno, iako se nad njihovom zemljom nadvila tamna senka upozorenja američke administracije. Glasanje je dalo rezultat, 40 za, 2 uzdržana, niko protiv. Parlament je „slučaj Fišer“ rešavao 12 minuta. U trinaestom je predsednik parlamenta Halidor Blondal, potpisao ukaz kojim je Robertu DŽejmsu Fišeru dodeljeno državljanstvo.
Bio je to ključni trenutak u akciji slobodnog čovečanstva protiv birokratije. Samo tako je devet meseci duga agonija 62-godišnjeg šahiste u japanskom zatvoru, mogla biti okončana. Japan je dobio dokument koji mu je omogućavao da se reši „vrućeg krompira“, i izbegne širu osudu svetske javnosti, koja bi bila izvesna u slučaju da je Fišer bio deportovan u SAD. Izručenje bi Fišera skupo koštalo, američki sud je optužnicu zbog kršenja sankcija protiv Jugoslavije proširio na optužbu za utaju poreza. Kazna bi bila minimalno 10 godina zatvora. „Plen“ je izmakao. Američki ambasador na Islandu predao je vladi ove zemlje zvaničnu notu u kojoj se ističe jedna reč „razočaranje“.
Odbrana Islanda, inače, u rukama je NATO pakta, zahlađenje odnosa može da izazove mnogobrojne neugodnosti. Međutim, pojam slobode pripada redu najviših vrednosti u očima ove nacije, ističe se ovim povodom u islandskim medijima.
- Hvala vam što ste mi spasli život - rekao je Fišer, po dolasku Samiju Palsonu, prvom među jadnakim, islandskim borcima za njegovo oslobađanje. Parlamentarac Palson bio je kao lokalni policajac određen za Fišerovog telohranitelja u vreme meča, 1972. godine.
Prethodno, u prvim izjavama za medije, još na aerodromu Narita u Tokiju, istom onom gde je 7. jula prošle godine uhapšen, Fišer, nalik „duhu koji hoda“, vidno oronuo, izmučen, bedno obučen, sa bradom koja mu je prekrivala lice, pokazao je da mu se duh ne da slomiti.
- Neću biti slobodan dok ne napustim Japan. Ovo nije bilo hapšenje, već kidnapovanje spremljeno u kuhinji Buša i Koizume - poručio je Fišer, imajući u vidu predsednika SAD i japanskog premijera. - Oni su ratni kriminalci i trebalo bi da vise, bio je Fišer „bez dlake na jeziku“.
Prizor na aerodromu neodoljivo je podsećao na nešto „već viđeno“. Dok su svaki njegov korak beležile kamere, fotoaparati najvećih svetskih medija, moglo se zaključiti da harizma najzagonetnije sportske ličnosti našeg doba i dalje živi i iznova se potvrđuje. Ovaj kontroverzni šahista iskonski intrigira, i svako njegovo delo, dobro ili loše, zvučno odjekuje širom planete.
DABOGDA CRKLI!
BIO je američki heroj u doba hladnog rata. Sada je heroj onih koji se suprotstavljaju globalizmu koji Amerika predvodi.
- Suviše sam star da bih se priklonio novom svetskom poretku. Svaka moja reč protiv tih bandita je reč slobode. Američka vlast je načinila zločin agresijom na Irak. Platiće oni za to! Japan je taj zločin podržao, to je sve zločinačka družina, zajedno sa Izraelom koji teroriše Palestince - odbrusio je okupljenim američkim i japanskim novinarima na svako pitanje u vezi političkih tema.
Čini se da su upravo oštre izjave Fišera isprovocirale uvređenu američku administraciju za početak „lova“. Naime, Fišer koji je godinama živeo na potezu Japan-Filipini, s vremena na vreme se oglašavao u intervjuima na filipinskom radiju, koji su bili prenošeni širom sveta jer drugih vesti o iščezlom šahisti nije ni bilo. Posle tragičnog 11. septembra, Fišer je izjavio „kako se raduje tom činu“.
- Amerikanci su to zaslužili. Voleo bih da Amerika bude sravnjena sa zemljom - rekao je tada javno.
U atmosferi opšte osude zločina, njegove reči su potpuno odudarale. Sledeći „gaf“ bio je napad Fišera na Jevreje, koji prema njegovim rečima „kontrolišu svetsku politiku“. Najgrubljim izjavama okarakterisao je izraelsku naciju svrstavši se među okorele antisemite, što posebno čudi kada se zna da je njegova majka - američka Jevrejka. Generalno se njegovo obraćanje javnosti smatralo za odraz pomračenja uma, tako da se može zaključiti da je akcija Vašingtona prema Fišeru bila kontraproduktivna, jer su kroz ceo slučaj njegovi izdvojeni lični stavovi dobili na publicitetu, a on sam je, ni kriv ni dužan, umesto predmeta sažaljenja, postao figura otpora.
U prvom obraćanju javnosti po dolasku na Island, Fišer se javno zahvalio ovoj naciji. Uzgred im je poručio da kada im bude dosadio „mogu slobodno da ga se reše“ i oduzmu mu državljanstvo.
- Planiramo duži odmor na Islandu, najavili su zajedno Fišer i njegova verenica, Mijoko Vatai - predsednica šahovske organizacije Japana.
Islandski pasoš Fišeru omogućava kretanje po svetu. Oprez se podrazumeva, jer je američka poternica na snazi.
GDE MU JE MORAL
AMERIČKI „Vašington post“ se obrušio na zemlju koja je Fišeru pružila utočište, uredničkim komentarom koji nosi naslov "Sramota Islanda“. List podseća da je Fišer igrao šah u Jugoslaviji dok su „na delu bila ubijanja u Bosni“, izražavajući zaprepašćenje da je parlamentarna većina na Islandu ignorisala ovu i mnoge druge činjenice zbog kojih bi, navodno, Fišeru trebalo suditi.
- Dolazak Fišera je bio tužan dan za Island. Ovim činom se ova zemlja aktivno priklonila čoveku koji je davno ostao bez morala - kaže se, između ostalog, u komentaru uglednog američkog lista.
Moskovska „Pravda“ Fišera proglašava ličnošću nedelje, naglašavajući u podnaslovu teksta da je bio „kidnapovan, brutalno pretučen, zatvoren“, samo iz političkih pobuda.
IZVODI IZ BIOGRAFIJE
ROBERT DŽejms Fišer je rođen u Čikagu, 1943. godine, a detinjstvo je proveo u njujorškom Bruklinu. U šahu je potukao sve starosne rekorde, bio je najmlađi američki prvak i svetski velemajstor.
U Rejkjaviku 1972. dogodio se šahovski sudar Amerike i Sovjetskog Saveza. Fišer pobeđuje 1972. godine Borisa Spaskog u meču koji se i dan danas naziva „Mečom stoleća“ i postaje 11. svetski prvak u istoriji drevne igre.
Titulu nije branio, povukao se bez igre zbog sukoba sa Svetskom šahovskom federacijom u pogledu pravila koja bi važila za taj meč. Anatolij Karpov je tako krunisan bez prilike za megdan. Fišer se ujedno povukao iz šaha, vesti o njemu bile su sporadične i jedino se znalo da živi u Pasadeni, predgrađu Los Anđelesa.
Sve do 1992. godine, i iznenadnog Fišerovog pojavljivanja u Beogradu! Revanš meč protiv Spaskog bio je igran na Svetom Stefanu i u beogradskom Centru "Sava", u organizaciji „Jugoskandika“ Jezdimira Vasiljevića. Nagradni fond je iznosio rekordnih pet miliona dolara, a Fišer je posle dvadesetak godina van šaha, bio dovoljno jak da ponovo savlada, inače, aktivnog Spaskog.
|