Citat:
žutokljunac: Mislim da nisi u pravu, jer da je tako onda bi svako ko založi nekretninu pod bankarsku hipoteku, mogao da podigne kredit koji je u skladu sa Zakonom o hipoteci.
Slušaj,meni na pamet ne pada da te ubeđujem ili da na bilo koji način dokazujem da sam ja u pravu,jer to uopšte nije bitno.
Ja ti govorim onako kako jeste,a ne kako bi trebalo ili ne bi trebalo da bude,a kredit se ne dobija zato što su nekakvi uslovi koje imaš u skladu sa Zakonom o hipoteci,već sve to ukupno mora biti u skladu sa poslovnom politikom banke,koja opet mora biti u zakonskim okvirima.
Nemaju sve banke iste uslove,a ponajmanje istu poslovnu politiku.
Kod donošenja odluke da li će ti biti dodeljen kredit ili ne banke se koriste još jednom mogućnošću,a to je DISKRECIONO PRAVO za svaki slučaj odnosno zahtev pojedinačno,bez obzira na zadovoljenje nekih osnovnih uslova,dakle možeš ostati bez kredita iako si udovoljio uslovima,ali je banka procenila da ne ulazi u kreditiranje,ko zna iz kojih samo banci znanih razloga.
Lepo sam ti objasnio na primeru hipotekarnih kredita za poljoprivrednike i to JESTE tako,moraš malo da uđeš u materiju pa onda možemo nastaviti diskusiju dalje.
Citat:
Black_eyed
pocinjes opasno da SMARAS sa POVECAVANJEM slova u SVAKOJ je*noj RECENICI...
to je u svakom slučaju TVOJ problem,a ne moj...i poradi na NJEMU...
Citat:
Odin D.
Citava kuca ide na dobos, banka od citave sume uzima koliko njoj pripada, ostatak para ostaje bivsem vlasniku. Rijetko kad ima slucaj da nekretnina vredi bas onoliko koliki se kredit trazi.
Citat:
ZIP
Prodajna cena
Član 125.
Na prvom ročištu za prodaju nepokretnost se ne može prodati ispod procenjene vrednosti.
Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom ročištu, sud će zakazati drugo ročište na kome se nepokretnost može prodati ispod procenjene vrednosti, ali ne ispod dve trećine te vrednosti. Od prvog do drugog ročišta mora proteći najmanje 30 dana.
Stranke i založni izvršni poverioci mogu se sporazumeti, izjavom datom na zapisniku kod suda pred kojim izvršni postupak teče, da se nepokretnost može prodati putem nadmetanja i za nižu cenu od utvrđene vrednosti odnosno nižu od dve trećine te vrednosti.
Odredbe st. 2. i 3. ovog člana shodno se primenjuju i za slučaj da se nepokretnost nije mogla prodati neposrednom pogodbom za utvrđenu vrednost, niti na nekom docnijem ročištu za prodaju.
U svakom slučaju će se banka čuvati složenih situacija koje bi joj mogle otežati i odlagati prinudnu naplatu.
Uvek će se lakše prodati nepokretnost sa manjom procenjenom vrednošću nego neka basnoslovna vila na Dedinju,koja višestruko(apsolutno nepotrebno)nadmašuje potraživanje za koje je aktivirana hipoteka.
Upravo zbog toga se ide na soluciju da hipotekarno obezbeđenje bude nekih 30-tak procenata preko iznosa kredita,a ako to prilikom prodaje ne zadovolji izvršnu tražbinu,poverilac uvek može da se naplati iz nepokretnosti dužnika koja nije u tom momentu bila pod hipotekom.