IT Biznis u hrvatskoj - na pomolu recesija?

Dok je danas na svjetskom IT trzistu veoma teska situacija, pracena svakodnevnim financijskim skandalima, otpustanjima i nemilosrdnoj borbi za opstanak. U aprilskom broju hrvatskog casopisa Vidi (br.85) objavljen je clanak o hrvatskom IT trzistu. Kako je kod komsija...

Po nekima buducnost hrvatskog IT trzista nije upitna, ono ce biti postojano, stabilno i sigurno, a po nekima nakon "sedam sitih godina" dolazi sedam "teskih (gladnih) godina". Postvalja se pitanje hoce li u hrvatskoj doci do recesije? Recesije u pravom smislu, ili samo usporavanja odredjenih dijelova trzista?

U poslednje dvije godine istrazivanja u hrvatskoj su pokazala sjajne rezultate. Hrvatsko podruznica analiticke kuce IDC nedavno je prezentovala podatke o prodaji PC kompjutera u 2002. Prama IDC-u, u prosloj godini u hrvatskoj je ukupno isporuceno 145.611 kompjutera, sto predstavlja 17,2% vise u odnosu na 2001. godinu. Vodece mjesto je zauzeo lokalni Hawlett-Packard (naravno u kombinaciji sa Compaqom koji je takodje postizao veoma dobre rezultate prodaje u hr) sa 28.005 prodanih kompjutera (19,2%), dok je drugo mjesto zauzeo domaci firma, HGspot sa 17.313 kompjutera (11,9% ukupne prodaje u 2002.). Sta kazu neki od direktora najvecih hrvatskih IT kompanija?

Alojzije Jukic, direktor HP Adriatic
Domace IT trzise uveliko se mjenja
Ocekujem da ce Hr biti u dinamicnom razvoju do integracije, tj. priprema za ulazak u EU. Tako da prostor za daljnji rast vidimo u narednih 4-6 godina. Ukoliko Hr udje u voz za EU 2007/2008. godine pred nama je 4-5 godina pripreme u svim segmentima trzista i industrije, da bi ono bilo konkurentno. Optimista sam za stabilan rast u sledecih 5-7 godina nakon cega ce Hr uci u zrelu fazu, koja se odlikuju zamjenom i implemetacijom postojecih rjesenja, a ne projektovanju novih. Trziste se konstatno mjenja, tj. trziste usluga i rjesenja sve vise jaca, a tehnologija sve manje generise rast. Sto se tice odnosa predstavnistva stranih kompanija i lokalnih asemblera, isticem prednost predstavnistava stranih kompanija zbog konstantnog poslovanja i godisnjeg rasta, dok su asebleri kratkotrajni i nestabilni.

Hrvoje Prpic, direktor HGspot-a
Retail segment trzista - bez recesije
Hr IT sektor dijelim na retail i corporate segmente. HGspot je iskljucivo baziran na retail gdje ocekujem godisnji rast od 10-30%. Corporate sektor je veoma buran, tako da porasti/padovi prometa mogu biti veoma veliki (porast do 100%, pad do 50%). U ratail sektoru recesiju ne ocekujemo, prvenstveno zbog slabe informatizacije domacih firmi. U corporate sektoru recesija je moguca zbog velikih inostranih dugova drzave, sto bi moglo dovesti do zatvaranja kreditnih linija za informatizaciju drzavne strukture i velikih drzavnih preduzeca. Pravog zasicenja trzista nece nikada biti, i ako dodje ono ce doci za desetak godina, kada ce vjerovatno doci i do same promjene oblika, namjene i upotrebljivosti kucnih kompjutera.

Softver
Softverski segment trzista nije pod pritiskom kao onaj harverski - najveci rast se tek ocekuje. Sta nam opet kaze IDC. Ukupna vrijednost trzista licensi i usluga projekovanja EAS softvera (Enterprise Application Suite) u Hr. je u 2001. iznosila 27 miliona dolara, dok je u 2002. vrijednost istog trzista narasla za cak 52%.

Marin Tadic, direktor Oracle Hrvatska
Usporenja se vec osjeca
Prije bih se slozio sa usporavanje trzista, nego sa recesijom. Oracle ce osjetiti usporavanje, mada sa dobrim planom uprkos predstojecoj politickoj situaciji u zemlji (blize se izbori) nadamo se da cemo uspjeti ostvariti planirani rast. Sto se tice Oraclea, cijela korporacija (ukljucujuci i Hr ogranak) jeste trenutno u velikom procesu transformacije. Jedan od mogucih scenarija, koji predvidjam nakon zasicenja jeste izrazenije okrupljavanje lokalnik IT firmi, njihov naglasak na specijalizaciju, njihova potreba da se na trzistu prepoznaju po uslugama i znjanju koj mogu pruziti; jedom rijecju doci ce do filtriranje i prezivljavanja iskljucivo onih najsposobnijih. U kombinaciji sa stranim kapitalom, te integracijskim procesima ka EU, mogle bi se dogoditi zanimljive kombinacije.

Davor Majetic, direkor Microsoft Hrvatska
I dalje cemo rasti
MS u Hr u poslednjih pet odina biljezi prosjecan rast od 50%. U narednih pet godina ocekuje rast od 20-30%, na sta ce imati uticaj veliki broj faktora; ekonomski rast i restruktiranje privrede, investicije drzave u IT, proces priblizavanja/ulaska u EU, te politicka sitacija koja ce u buducnosti imati manji uticaj na privredu nego sto je danas. Tako da mislim da nam ne prijeti recesija, nego samo odredjeno usporavanje.

Berislav Cizmek, direktor sajma Info
Optimisticni uvod u Info
Zagrebacki velesajam je krenuo s pripremom za INFO, 35. medjunardni sajam IT, telekomunikacija i novih medija, koji predstavlja vodecu marketinsku i komunikacijski platformu ICT sektora u SEE (Jugoistocna Evropa) regiji. Ocekujemo nastavak rasta u sektoru. Optimisticno djeluju podaci o prodaji kompjutereske i telekomunikacijske opreme, te najava 80 projekata sa podrucja E-Govermenta u 2003. U koncepciji nastavljamo sa jacanjem B2B profila sjma i Start-up Foruma (mjesto namjenjeno predstavljanju novih IT firmi i proizvoda). Pripremamo poboljsanja i nove usluge nasim partnerima, kao sto su online registracije, online katalozi izlagaca koji su prisutni na nesem Webu tokom citave godine, a pripremamo i novu izlozbu uz teme knowledge-HR-learning. Uz podrsku Vlade RH, ICT sektora i medija, planiramo potvrditi da smo najaci centar novih tehnologija u regiji.

Zoran Banovic, urednik slovenskog casopisa Moj Mikro
Recesija u Sloveniji - vec ove godine!
O svjetskoj recesiji na podrucju Slovenije vec mnogo govorilo krajem prosle godine. Prema analiticarima do prave recesije doci ce sredinom ove godine. Neko vrijeme je bilo pesismistickih najava, koje se jos uvjek ne manifestuju. Znacajna stvar Slovenskog ITC sektora, koja traje vec dvije godine, jeste udruzivanje i preuzimanje (kupovina) firmi. Stranih ulaganja gotovo da i nema, ali zato postoji nekoliko "udarnih" firmi koje pod svoje okrilje uzimaju male agilne firme. Najveci pomak je zabiljezan na polju distribucije hardvera. Na softverskom polju je posve drugacija sitaucija, jos prije dvije godine piratstvo u zemlji je obuhvatalo oko 80%, sto je Slo svrstavalo u zemlje koje nisu naklonjenje kupovini necijeg znanja. Zaslugom represivnih mjera ovaj broj je danas pao na oko 60%, a u firmama cak i manje od 30% sto je svakako veliki uspjeh. Firme su svatile da bez kupovine softvera nece biti ni znanja, lokalizacije ni tehnicke podrske. Najvece zasluge na ovom polju ima Microsoft. Za sada izgleda da na Slo trzistu curi med i mlijeko, ali nije tako. Mnogo manjih prodavaca opreme koji ne znaju kako ponuditi vise od gole prodaje, ce vjerovatno propasti.



Evo, mali osvrt na situaciju u regiji, u cilju budjenja prava (e-biz) diskusije na ovome forumu. Naravno, vasi komentari su na redu... :)