Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

[Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku

[es] :: Nauka :: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku

Strane: 1 2 3 4

[ Pregleda: 51420 | Odgovora: 71 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Dark Icarus
Goran Lalić
Beograd

Član broj: 19775
Poruke: 428
*.sbb.co.yu.



+2 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku03.03.2005. u 16:48 - pre 233 meseci
Ovaj... aatpuuii ... "I killed myself like a mother" je bila šala... nešto kao "On the face of the place" za "na licu mesta" ili "How Yes No" za "kako da ne".

Citat:
i, ono shto je mene najvishe iznerviralo: "chudesna sudbina AMELIJE pulen". zar ne beshe ona ameli?
Ako prevedeš Amelie sa "Ameli", onda moraš da kažeš i Gajus Julius Cezar (umesto Gaj Julije Cezar), Egis (umesto Egej), Ahiles (umesto Ahil/Ahilej) itd. Ne kažem da je dodavanje naših nastavaka nužno dobra ili loša stvar, ali takav nam je pravopis.
In a game of chess you must never let your opponent see your pieces - Zap
Brannigan
 
Odgovor na temu

aatpuuii
Čelarevo

Član broj: 48568
Poruke: 9
*.dial.InfoSky.Net.



Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku05.03.2005. u 16:42 - pre 233 meseci
Citat:
Dark Icarus: Ovaj... aatpuuii ... "I killed myself like a mother" je bila šala... nešto kao "On the face of the place" za "na licu mesta" ili "How Yes No" za "kako da ne".


Ako prevedeš Amelie sa "Ameli", onda moraš da kažeš i Gajus Julius Cezar (umesto Gaj Julije Cezar), Egis (umesto Egej), Ahiles (umesto Ahil/Ahilej) itd. Ne kažem da je dodavanje naših nastavaka nužno dobra ili loša stvar, ali takav nam je pravopis.


ma, :). nego, kako zaista ide fraza koja bi bila ekvivalent ovoj nashoj "ubio sam se k'o majka"? ja sam miljama udaljena od fazeoloshkog rechnika, a nishta mi ne pada na pamet.


zapravo, ne prevodish Amelie sa Ameli, vecc belezzish ono shto chujesh. bilo kakva fora sa prevodjenjem imena meni je suluda. dobro, jeste lepo znati shta tvoje ime (tako kako zvuchi) znachi u nekom drugom jeziku, ali... ti se odazivash na "Ameli!" (naravno, pod uslovom da se tako zovesh :), zar ne? ne znam, meni su nekako imena... ono shto ne treba prevoditi... Ako su choveka zvali Ahiles (znachi, ako su tako izgovarali), zashto ga i mi ne bismo tako zvali?
e sad, druga je fora ako se neko ime "odomaccilo" kod nas - postojala je neka francuskinja Ameli koju je upoznala npr. moja prabaka i njoj se to ime jako svidelo, pa ga je dala svojoj ccerci, ali malo "posrbljeno" pa ispade Amelija. Ali, za ovo sa filmom, ja ipak glasam da bude Ameli.
 
Odgovor na temu

Nerwen
Beograd

Član broj: 51182
Poruke: 1
*.telekom.yu.



Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku10.03.2005. u 15:01 - pre 232 meseci
Sto se tice "ubio sam se k'o majka" - sasvim moze da posluzi i "I got drunk as a skunk", npr.

A sto se tice izbora vezanog za nacin pisanja reci, jos davno nas je pravopis ucio da sta god da odaberemo (a obe opcije su validne), bilo originalni nacin pisanja ili nas izgovor - samo prilikom prvog pominjanja odredjene reci OBAVEZNO ispisemo u zagradi onaj drugi nacin...I svi srecni i zadovoljni. Ili bi bar trebali biti.
 
Odgovor na temu

lucrezia

Član broj: 53549
Poruke: 33
*.bitsyu.net.



+1 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku05.05.2005. u 13:06 - pre 231 meseci
Evo male pomoći pri transkripciji stranih imena i pojmova. Kako sam prevodilac, i sama se vrlo često susrećem sa tim problemom. Pravila postoje, mada su neka već prevaziđena ili izmenjena. Najbolje je konsultovati ''Jezičke nedoumice'' Ivana Klajna ili Prćića, kako su njih dvojica najveći autoriteti u polju lingvstike i pravopisa. I tu ćete naići na pomalo sumanuta rešenja (Prćić, ako se ne varam, predlaže da se piše Dejvid Baui umesto Bouvi, Tina Terner i sl.), ali za sada nemamo bolje rešenje.
Naravno, služite se i zdravim razumom (mada bi me lektori za ovo streljali). Sva su pravila ipak postavili pojedinci i kao takva podložna su menjanju i osavremenjivanju. Primer: Viljem Šekspir, a sada Vilijem i sl. Mnoštvo stranih reči prebrzo ulazi u svakodnevnu upotrebu i još nisu ustanovljena pravila za njih. Obratite samo pažnju na to kako se pojedine reči, poput filharmonije i muškaraca, danas izgovaraju. Iste se nakaradne stvari dešavaju i u pisanju.
Nadam se da će vam ovo pomoći!

Pozdrav!

 
Odgovor na temu

lucrezia

Član broj: 53549
Poruke: 33
*.bitsyu.net.



+1 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku05.05.2005. u 13:09 - pre 231 meseci
Još nešto.... Što se tiče prevođenja fraza, one se, naravno, nikada doslovno ne prevode. Postoji jedna, odnosno dve izvanredne knjige, a to su frazeološki rečnici Živorada Kovačevića, i englesko-srpski i srpsko-engleski.
 
Odgovor na temu

draganbg82
Dragan Tomic
Beograd

Član broj: 9415
Poruke: 294
*.81.eunet.yu.



Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku05.05.2005. u 15:58 - pre 231 meseci
Jednom prilikom sam imao da radim neku temu iz matematike, odneo prevodiocu i Poasonovu Raspodelu mi je preveo, verovali ili ne" kao OTROVNA RASPODELA.

Pri tom se predstavljao kao STRUCAN prevodilac
Sve sto radis, radi sa silom.
 
Odgovor na temu

Emil Ranc
Hannover, DE

Član broj: 20995
Poruke: 1150
*.ford.eu.uu.net.



+294 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku06.05.2005. u 00:44 - pre 231 meseci
Citat:
lucrezia: I tu ćete naići na pomalo sumanuta rešenja (Prćić, ako se ne varam, predlaže da se piše Dejvid Baui umesto Bouvi, Tina Terner i sl.), ali za sada nemamo bolje rešenje.


Ne vidim zašto bi Terner bilo sumanutije od Tarner, štaviše glas "e" je čak i bliži onom "ə" iz "Turner" nego "a".

Citat:
Naravno, služite se i zdravim razumom (mada bi me lektori za ovo streljali). Sva su pravila ipak postavili pojedinci i kao takva podložna su menjanju i osavremenjivanju. Primer: Viljem Šekspir, a sada Vilijem i sl.


Ovo pozdravljam, ali mi i dalje nije jasno zašto je pomenuti Shakespeare postao Šekspir, a ne Šejkspir, ili zašto se bar ne izgovara kao Šékspir.

Takođe, Zašto je jedan Presley /presli/ postao Prisli, a Barbra Streisand /strajsend/ postala Strejsend.

Pozdrav
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku06.05.2005. u 00:48 - pre 231 meseci
microsoft = majkrosoft ?
a jedinica micro se i kod nas izgovara mikro ne majkro... zasto je onda majkrosoft ?
 
Odgovor na temu

tdjokic
Tomislav Djokic
u penziji
Beograd

Član broj: 6736
Poruke: 8305
*.bg.wifi.vline.verat.net.

Sajt: www.distrowatch.com


+210 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku06.05.2005. u 02:24 - pre 231 meseci
Pa onda kazu, recimo na RTS (Nacionalna TV, bre!): "Dabl ju, dabl ju, dabl ju, tacka, "Pera", ko, ju" Treba ili sve izgovarati kao u engleskom ili sve kao u nasem. Osim "majkro" imamo i "Lajnuks", nesto ne verujem da se autor Linuksa zove Lajnus, ali ako je tako, izvinjavam se. Mnogima zvuci jako moderno da reci izgovaraju kao u engleskom jeziku, valjda ih to podize iznad raje, a pritom nisu dosledni a ako i jesu, onda ih pola naroda ne razume, jer se u svakodnevnom zivotu uglavnom brlja, mesa se Vuk i engleski jezik.

Prevodjenje, ono pravo, je veoma, veoma tesko. Prevodilac koji prevodi recimo matematicki tekst, treba da odlicno poznaje i matematiku, sto je retko ili nemoguce, pa takve tekstove treba da prevode MATEMATICARI, koji dobro poznaju i jezik. Da bi se dobio dobar prevod, prevodilac mora odlicno poznavati zivot, i generalno i specificno podrucje, pa su greske opet moguce. Ne znam kako se pravilno izgovara na engleskom ime kontroverznog reditelja Michael Moore-a, ali ga je dopisnica RTS-a prilikom javljanja iz Kana uporno izgovarala "mor" sto se meni cini netacnim...
Na svetu postoje samo 2 OS-a: 1. Mint, 2. svi ostali!
 
Odgovor na temu

jablan

Član broj: 8286
Poruke: 4541



+711 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku06.05.2005. u 08:02 - pre 231 meseci
Citat:
secret: microsoft = majkrosoft ?
a jedinica micro se i kod nas izgovara mikro ne majkro... zasto je onda majkrosoft ?

Zato što Majkrosoft nije milioniti deo jedinice za mekoću, već vlastito ime inostrane firme. A vlastita imena se ne prevode.
 
Odgovor na temu

tdjokic
Tomislav Djokic
u penziji
Beograd

Član broj: 6736
Poruke: 8305
*.COOL.ADSL.VLine.Verat.NET.

Sajt: www.distrowatch.com


+210 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku06.05.2005. u 11:36 - pre 231 meseci
Citat:
jablan: Zato što Majkrosoft nije milioniti deo jedinice za mekoću, već vlastito ime inostrane firme. A vlastita imena se ne prevode.
A sta cemo onda sa Bechom, njega smo ipak preveli. Takodje Simens - ako idemo principom Majkrosofta onda se Simens drugacije izgovara a ne ovako kako smo mi navikli. Masa ljudi kaze Mikrosoft, ne tvrdim da je to ispravno, ali je prisutno.
Na svetu postoje samo 2 OS-a: 1. Mint, 2. svi ostali!
 
Odgovor na temu

jablan

Član broj: 8286
Poruke: 4541



+711 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku06.05.2005. u 12:36 - pre 231 meseci
Citat:
tdjokic: A sta cemo onda sa Bechom, njega smo ipak preveli.

Pojma nemam. Nisam kompetentan, ali volim da nagađam : Beč nije prevod, već naše ime za taj grad.

Nema smisla prevoditi vlastita imena. Možemo im eventualno nadenuti nova, manje ili više proizvoljna, ali nema puno smisla ulaziti u morfologiju samog imena jer se taj posao nikad i ne može uraditi kako treba (hint: hajde i da poželimo da "prevedemo" Majkrosoft: zašto ga ne bismo preveli kao Mikromek, umesto Mikrosoft - i soft je isto prevodiva engleska reč).
 
Odgovor na temu

Buum
Goran Dukić
Beograd

Član broj: 1491
Poruke: 981
*.vdial.verat.net.

Sajt: www.linkedin.com/in/goran..


+8 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku07.05.2005. u 16:50 - pre 230 meseci
Podstaknut sopstvenom ispalom na jednoj sličnoj temi reših da se malo podrobnije informišem o ovoj problematici.

Izuzetno korisne informacije možete naći na Web sajtu časopisa Jezik danas u izdanju Matice srpske. http://www.maticasrpska.org.yu/jezikdanas/

Preporučujem vam da skinete brojeve 15-18 koji se mogu naći u PDF formatu jer sadrže veoma korisne članke Tvrtka Prićiča vezane za transkripciju ličnih imena iz engleskog jezika.

Na osnovu toga je potpuno jasno da je transkripcija za Microsoft = Majkrosoft, a ne Mikromekan (ili kako već).

Michael Moore = Majkl Mur

Linux = Linuks

Morfologija reči je vrlo bitna jer nije svejedno da li izraz dolazi iz engleskog ili npr. francuskog jezika. Tipičan primer je francuska firma Danone (izgovara se 'danon').

Citat:
draganbg82: Jednom prilikom sam imao da radim neku temu iz matematike, odneo prevodiocu i Poasonovu Raspodelu mi je preveo, verovali ili ne" kao OTROVNA RASPODELA.

Pri tom se predstavljao kao STRUCAN prevodilac


Svuda ima prevaranata. Nadam se da je ispravio tu brljotinu i da si mu isplatio 30% manje od dogovorenog honorara. To je zaista krupan previd. Upoznao sam neke ljude koji su npr. sudski tumači i članovi udruženja prevodilaca, a veze nemaju sa prevođenjem. Opet znam i par njih koji perfektno rade tu vrstu posla bez obzira na ta formalna zvanja.
 
Odgovor na temu

draganbg82
Dragan Tomic
Beograd

Član broj: 9415
Poruke: 294
*.ptt.yu.



Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku07.05.2005. u 17:10 - pre 230 meseci
Citat:
Citat:

draganbg82: Jednom prilikom sam imao da radim neku temu iz matematike, odneo prevodiocu i Poasonovu Raspodelu mi je preveo, verovali ili ne" kao OTROVNA RASPODELA.

Pri tom se predstavljao kao STRUCAN prevodilac




Svuda ima prevaranata. Nadam se da je ispravio tu brljotinu i da si mu isplatio 30% manje od dogovorenog honorara. To je zaista krupan previd. Upoznao sam neke ljude koji su npr. sudski tumači i članovi udruženja prevodilaca, a veze nemaju sa prevođenjem. Opet znam i par njih koji perfektno rade tu vrstu posla bez obzira na ta formalna zvanja.


Ma ceo taj posao sa prevodom je propao iz drugih razloga, ali to nije bila jedina greska te vrste, ponovilo se na vise mesta, ali i to ne cudi, jer on STRUKU nije ni video, a ni prosao pored nje :)
Sve sto radis, radi sa silom.
 
Odgovor na temu

Časlav Ilić
Braunšvajg, Nemačka

Član broj: 4945
Poruke: 565
*.lstm.uni-erlangen.de.



+27 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku07.05.2005. u 17:34 - pre 230 meseci
Citat:
Buum: Preporučujem vam da skinete brojeve 15-18 koji se mogu naći u PDF formatu jer sadrže veoma korisne članke Tvrtka Prićiča vezane za transkripciju ličnih imena iz engleskog jezika.

Ja već skoro dve godine sve živo i neživo u svojoj (virtuelnoj) okolini upućujem na te članke :) Preciznije, transkripcijom stranih imena bavi se samo u prvom članku, a ostalo su stvari u vezi pravopisa; i to ne samo tumačenja i pojašnjenja postojećeg, već i predlozi za buduće izmene i dodatke (članci se i zovu „Predlozi za novi pravopis“).

Citat:
Na osnovu toga je potpuno jasno da je transkripcija za Microsoft = Majkrosoft, a ne Mikromekan (ili kako već). :-)

Da neko ne bi izvukao pogrešan zaključak, da imena nikako ne treba prevoditi (naravno, ne tvrdim da ti to impliciraš :), moram da dodam i ovo: Prćić u svom članku navodi kako imena pravilno transkribovati (što bliže originalu, ali bez iskakanja iz normi srpskog jezika), ako se transkribuju. Ali, ne tvrdi da se imena moraju transkribovati, štaviše i navodi mogućnost prevođenja imena u nekim uslovima (br.15, str.24, drugi pasus).

Citat:
Morfologija reči je vrlo bitna jer nije svejedno da li izraz dolazi iz engleskog ili npr. francuskog jezika. Tipičan primer je francuska firma Danone (izgovara se 'danon').

Pokazuje mi koliko prekjuče jedan kolega (iz Indije) neke futurističke projekte kola, kaže iz kompanije „Pjugot“. Ja se onako izbečim („Kakav bre Pjugot?!“), a on se čudi i pokazuje mi Pežoovog lava :) Ja ga pitam je l' on smislio taj izgovor, a on tvrdi da je svuda tako čuo. Počinje to polako i kod nas...
 
Odgovor na temu

jablan

Član broj: 8286
Poruke: 4541



+711 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku07.05.2005. u 23:34 - pre 230 meseci
Citat:
Buum: Morfologija reči je vrlo bitna jer nije svejedno da li izraz dolazi iz engleskog ili npr. francuskog jezika.

Valjda misliš na fonetiku; morfologija nema puno veze sa tim kako se reč izgovara (mislim, ima u smislu etimologije, ali ako znamo kako se reč izgovara, ne moramo znati njeno poreklo da bismo je lepo transkribovali). Ili grešim?

BTW, što se tiče otrovne raspodele, Poason se na francuskom piše sa dva s (i znači "riba"), a otrov sa jednim, što još više govori o dotičnom prevodiocu.
 
Odgovor na temu

Buum
Goran Dukić
Beograd

Član broj: 1491
Poruke: 981
*.vdial.verat.net.

Sajt: www.linkedin.com/in/goran..


+8 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku08.05.2005. u 01:28 - pre 230 meseci
@ jablan

Da, mislio sam na morfologiju u etimološkom smislu. Naprosto, moramo znati poreklo reči da bi znali kako se izgovara i da bi je ispravno transkribovali.

Zamisli sledeću situaciju:
1. USA kompanija "Danone" >>> transkribovali bi je kao "danoni"
2. francuska kompanija "Danone" >>> transkribovali bi je kao "danon"
3. italijanska kompanija "Danone" >>> transkribovali bi je kao "danone"

Dakle – nije svejedno!

Citat:
Časlav Ilić: Da neko ne bi izvukao pogrešan zaključak, da imena nikako ne treba prevoditi (naravno, ne tvrdim da ti to impliciraš , moram da dodam i ovo: Prćić u svom članku navodi kako imena pravilno transkribovati (što bliže originalu, ali bez iskakanja iz normi srpskog jezika), ako se transkribuju. Ali, ne tvrdi da se imena moraju transkribovati, štaviše i navodi mogućnost prevođenja imena u nekim uslovima (br.15, str.24, drugi pasus).


Naravno, postoje izuzeci vezani za transkripciju ličnih imena. Evo šta kaže Tvrtko:

Citat:
Međutim, neka geografska, institucionalna i ostala imena, naročito ona koja sadrže prevodive imenice, prideve ili predloške sintagme, predstavljaju izuzetak, budući da je njih moguće adaptirati na nivou sadržine – prevođenjem. Ono može biti potpuno, kada su svi elementi prevedeni (npr. Rocky Mountains kao Stenovite planine, Fifth Avenue kao Peta avenija, British Library kao Britanska biblioteka), ili delimično, kada se prevođenje javlja u kombinaciji sa transkripcijom (npr. Stratford-on-Avon kao Stratford na Ejvonu.
 
Odgovor na temu

SoSo
Slađana Radivojević
BGD

Član broj: 33526
Poruke: 30
*.nat-pool.bgd.sbb.co.yu.



Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku08.05.2005. u 01:43 - pre 230 meseci
Buum i Časlave (pitanje važi i za ostale koji su pročitali Prćićeve članke), šta mislite o preporuci 1.1 (br. 16, str.22) po kojoj bi se pisalo NASA, NASe,... CIja, CIje, ...? Ako izuzmemo nedoumicu koju je ova preporuka izazvala kod mene, našla sam da su članci vrlo korisni i dali su mi konkretne odgovore na neka od pitanja koja sam imala. Ja sam takođe naletela na "Jezik danas" posle one teme o greškama, koju sam nesvesno minirala... Ipak je bilo bolje da se odmah oglasim ovde :)
 
Odgovor na temu

Časlav Ilić
Braunšvajg, Nemačka

Član broj: 4945
Poruke: 565
*.informatik.uni-erlangen.de.



+27 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku08.05.2005. u 10:26 - pre 230 meseci
Citat:
SoSo: [...] šta mislite o preporuci 1.1 (br. 16, str.22) po kojoj bi se pisalo NASA, NASe,... CIja, CIje, ...?

Ako se želi da se u samoj reči zadrži informacija da je u pitanju skraćenica, onda nema druge; tako se izgovara, i zato treba napisati da se tako pročita. Međutim, postoji i druga mogućnost: skraćenica se može poimeničiti ako se može izgovoriti kao jedna reč, a sve skraćenice kod kojih dolazi do pomenute nedoumice, upravo spadaju u ovu kategoriju. Pošto ne smatram da je potrebno u samoj reči ukazati da je izvorno u pitanju skraćenica, obično ih i poimeničavam: „Nasa“, „Cija“, „Unesko“, „Gnom“...
 
Odgovor na temu

Buum
Goran Dukić
Beograd

Član broj: 1491
Poruke: 981
*.vdial.verat.net.

Sajt: www.linkedin.com/in/goran..


+8 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku09.05.2005. u 02:01 - pre 230 meseci
Citat:
SoSo: ...šta mislite o preporuci 1.1 (br. 16, str.22) po kojoj bi se pisalo NASA, NASe,... CIja, CIje, ...?


Mislim da je u slučaju verzalnog pisanja akronima bolje da ostane staro pravilo sa crticom i nastavkom jer mi to deluje logičnije (npr. CIA-ni obaveštajci, NASA-in astronaut i sl).

Ipak, slažem se sa Časlavom da je najbezbolnija varijanta deverzalno pisanje >>> Cija, Unesko, Unprofor itd.
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: [Lingvistika]: Problem lektora - strane reči u srpskom jeziku

Strane: 1 2 3 4

[ Pregleda: 51420 | Odgovora: 71 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.