Snaga na otporniku je Ueff^2/R, a u slučaju provodnika Ieff^2*R (pošto je lakše meriti struju, nego razliku napona na kablu). Jednosmerna komponenta sa ovim nema nikakve veze, efektivna vrednost napona, predstavlja napon koji razvija na otporniku istu snagu, kao i ekvivalentni jednosmerni napon.
Grejanje potrošača jeste korisna snaga ( za grejač npr.).
Reaktivna snaga je beskorisna (jalova) snaga koja ne vrši rad, a mora se proizvoditi i prenosti.....
hint:OET
Znam, naravno. Ali nismo pričali o energetici već o razlici izmedju kablova za napajanje uredjaja na mreži napona 110V tj. 220V pa je ispalo da nam treba 4 puta deblji kabl da bi "snaga stigla do potrošača" što nema veze s mozgom.
Definitivno posmatramo stvari iz drugačijeg ugla. Ja odvlačim na krajnji potrošač i projektovanje istog iz ugla elektronike a ti na svoju stranu u projektovanje niskonaponskih mreža iz perspektive energetike.
Verovala, ili ne, ako gledaš čist račun treba 2 puta deblji kabl, samo što se kablovi izrađuju u određenim dimenzijama, pa ovo ne mora da bude slučaj, za većinu malih (kućnih) potrošača će posao odraditi isti kabl.
Zašto je u Americi standard 110V, a u Evropi 220V ne znam, niti me to preterano zanima, verovatno su postojali određeni razlozi za taj napon, kad su definisani standardim, a to je bilo davno.
Verujem da bi sad mogao biti određen neki deseti naponski nivo, kao najekonomičniji, ali i mreže i potrošači već postoje, pa bi menjanje bilo izuzetno skup i komplikovan proces.
Što se onog potrošača tiče, i u elektronici, je kao i u energetici jednostavno R (Z).