Pretpostavimo dakle jedan koordinatni sistem u kome važe Njutnovi zakoni mehanike, Njutnov zakon gravitacije i Maksvel-Hercove jednačine elektrodinamike. Nazovimo ga osnovni sistem.
Šta je koordinatni sistem? To je jednoznačno pridruživanje tačkama prostorvremena četvorki realnih brojeva, to jest injektivno preslikavanje prostorvremena u
![](https://static.elitesecurity.org/tex/869a60cceb92c11b30e0d019442b17a7.png)
![](https://static.elitesecurity.org/tex/b536043ff67d86b9d55996d2275d9d56.png)
![](https://static.elitesecurity.org/tex/35c45930a787ebf46c9d4b3abbd3123a.png)
![](https://static.elitesecurity.org/tex/dbb9313d98264fce206a4921e2a9daba.png)
![](https://static.elitesecurity.org/tex/efc10e3f9a277323cfd2cbd04047e4ef.png)
![](https://static.elitesecurity.org/tex/efc10e3f9a277323cfd2cbd04047e4ef.png)
Sisteme koji su povezani sa osnovnim Galilejevim transformacijama nazovimo Galilejevim transformacijama, a sisteme koji su sa osnovnim povezani Lorencovim transformacijama nazovimo Lorencovim sistemima. To je moguće jer su sve Galilejeve i Lorencove transformacije bijekcije
![](https://static.elitesecurity.org/tex/869a60cceb92c11b30e0d019442b17a7.png)
Njutnovi zakoni mehanike i Njutnov zakon gravitacije, obzirom da važe u osnovnom sistemu i da su Galilej invarijantni, važe takođe u svim Galilejevim sistemima. Maksvel-Hercove jednačine elektrodinamike obzirom da važe u osnovnom sistemu i da su Lorenc invarijantne, važe takođe u svim Lorencovim sistemima.
Zamislimo sada laboratoriju koja se u odnosu na osnovni sistem kreće nekim vektorom brzine
![](https://static.elitesecurity.org/tex/733496ae767ee630bd1dd34d187c8e76.png)
![](https://static.elitesecurity.org/tex/c1c4bd4240a6ccc4c22eb607e62f970e.png)
Zaključak: Ako u eksperimentu (uključujući opis rada instrumenata i proces merenja i sve ostalo) učestvuju samo zakoni koji su invarijantni u odnosu na istu grupu transformacija (recimo, Galilejevu ili Lorencovu), onda se apsolutno kretanje tim eksperimentom ne može detektovati. Da bi se dtektovalo (eventualno) apsolutno kretanje, eksperiment mora da uključuje i pojave koje nisu Galilej invarijantne i pojave koje nisu Lorenc invarijantne, to jest osim osnovnog sistema i onih koji miruju u odnosu na njega postoje i drugi sistemi u kojima važe Maksvel-Hercove jednačine, kao i treći sistemi u kojima važe Njutnovi zakoni mehanike i Njutnov zakon gravitacije, ali nijedan sistem u kome važi sve to istovremeno (osim osnovnog i onih koji miruju u odnosu ja njega), pa je on samo na taj način privilegovan.
Majklson-Morlijev eksperiment je zasnovan samo na svetlosnim pojavama, koje su elektromagnetne i time opisane Maksvel-Hercovim jednačinama, koje su sve Lorenc invarijantne, pa pošto sve važe u Lorencovom sistemu koji se kreće zajedno sa Zemljom, kretanje se ne može detektovati i takav ishod je bio jedini mogući.