Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Paradoks kontrakcije

[es] :: Fizika :: Paradoks kontrakcije
(Zaključana tema (lock), by Ivan Dimkovic)
Strane: << < .. 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 56402 | Odgovora: 477 ] > FB > Twit

Postavi temu

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije24.04.2012. u 19:35 - pre 146 meseci
Citat:
Nedeljko

Po toj tvojoj aksiomi foton ima upravo onu brzinu koja odgovara brzini elementarnog izvora u trenutku emisije.

Mislim da nisi razumeo. Elementarni izvor emituje svetlost koja ima brzinu c u odnosu na taj izvor. To bih nazvao
sopstvenom brzinom svetlosti. Da bismo detektovali tu svetlost moramo biti u istom sistemu kao i taj izvor u momentu
emisije. Mi se ne možemo kretati tako a da nismo u istom inercijalnom sistemu kao i veliki broj elementarnih izvora.
S druge strane elementarni detektor takođe oscilira a to znači da u vrlo kratkom vremenskom intervalu zauzima
beskonačan skup brzina. Granične vrednosti tog skupa su vrlo blizu, ali ih ipak ima beskonačno mnogo. Beskonačno
mnogo brzina između Sunca i detektora pokriveno je sa konačno mnogo opisanih beskonačnih skupova brzina sa
bliskim granicama.
Može da se desi da u jednom trenutku ne postoji ni jedna svetlost s kojom će detektor interagovati, ali taj i takvi
trenuci brzo prolaze i neprimetni su.
Takvi trenuci se pojavljuju kod milisekundnih pulsara kada nekih pulseva jednostavno nema. Takvi izostali pulsevi
zovu se rezidualni pulsevi i pretstavljaju zagonetku za savremenu nauku.
Citat:
Radi se o pi mezonima.


Kad se radi o pi mezonima nisam siguran, ali moguće je, na primer, da pi mezoni imaju veću brzinu...
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2790 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije25.04.2012. u 07:07 - pre 146 meseci
Razumeo sam vrlo dobro. U trenutku emisije elementarni izvor ima brzinu v, pa foton ima brzinu c+v, a u trenutku sudara sa elementarnim detektorom detektor ima brzinu v', pa će do detekcije doći akko je v=v', što u konačnom broju pokušaja ne može da se desi.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije25.04.2012. u 10:54 - pre 146 meseci
Ali u toku samo jedne oscilacije elementarni detektor zauzima beskonačno mnogo brzina što predstavlja područje brzina.
Trebalo bi da u tom vremenu ni jedan elementarni izvor na Suncu nema ni jednu brzinu iz tog područja da ne bi došlo do detekcije,
a to ne može da se desi.
Imamo dakle konačan ali ogroman broj brzina elementarnih izvora i beskonačan broj brzina elementarnih detektora tako da bar jedna
brzina svetlosti iz tog područja mora biti detektovana

[Ovu poruku je menjao atelago dana 25.04.2012. u 12:08 GMT+1]
 
0

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2154
..able.dyn.broadband.blic.net.



+196 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije25.04.2012. u 11:07 - pre 146 meseci
Detektor em valova je elektron izbačen iz putanje oko jezgre atoma.
Detektora bez elektrona nema.
Izbacivanje ne izvodi jedan period vala,već se postepeno postiže izduženje eliptične putanje sve dok se elektron ne otkine.Frekvencija je od ključnog značaja zbog rezonantnog djelovanja.
Pojačalo omogućava otkidanje velikog broja slabo vezanih elektrona pomoću jednog elektrona iz detektora.Dobije se struja elektrona ...itd.

Foton je matematička kategorija.Izmišljen je za lakši opis fizikalnih modela."Nema masu,bezdimenzionalan,ima talasnu dužinu,frekvenciju,brzinu c,ne može mirovati,nosi nedefinisan kvant energije ovisan o detektoru,skreće u blizini Sunca,izbacuje elektron iz atomskog omotača,ne djeluje na slobodne elektrone,ne reagira sa drugim fotonima..."Nema toga u prirodi.

Napravimo ovakav plan za eksperimentisanje:
Hoćemo uređaj za emisiju EM talasa frekvencije 1Hz i detektor za njih.
Namotajmo svitak izolirane bakarne žice na željeznu jezgru.Napajanje je iz baterija tako da se napon može povećavati i smanjivati od 0 do 12 V=.
Neka jedan ciklus 0-12-0 traje 1 s.
Objesimo željeznu kuglu na kanap blizu svitka.Dužinu kanapa odredimo tako da slobodno njihanje kugle ima period 1 s.Iza kugle nasuprot svitku
stavimo staklenu čašu.Počnimo sa napajanjem.Klatno će postepeno povećavati svoju amplitudu sve dok ne razbije čašu.

Šta je ovdje foton?
To je čestica bez mase i dimenzija koja ima frekvenciju f=1Hz,talasnu dužinu 300 000 000 m,brzinu c i nosi energiju razbijanja čaše.
Provjerimo ovo sa dvostruko većim naponom (24v).Opet ćemo imati isti foton,iako je intenzitet emisije dvostruko veći.
Ali ako čašu malo primaknemo energija fotona se smanjuje.U oba slučaja podjednako.

________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2790 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije25.04.2012. u 13:37 - pre 146 meseci
Elementarni izvor menja brzinu postepeno, ali u jednom trenutku emituje foton i taj foton posle ima jednu tačno određenu brzinu. Elementarni detektor ima beskonačno mnogo brzina, ali u jednom trenutku detektuje svetlost i tada ima jednu tačno određenu brzinu u odnosu na foton. Možeš to da gledaš kao suprotan proces od emisije. Da je emitovao foton, koju bi foton brzinu imao, pa da li primljeni foton ima tačno tu brzinu.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije25.04.2012. u 18:08 - pre 146 meseci
Neki elementarni izvori ne mogu u toku emisije imati brzinu koju u toku jedne oscilacije
nemaju elementarni detektori. Dovoljno je da emisija traje samo toliko koliko traje jedna
oscilacija detektora.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2790 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije25.04.2012. u 18:45 - pre 146 meseci
OK, elementarna emisija ima trajanje, ali shvataš li ti da će emitovani foton kao pojedinačna čestica na svom putu imati tačno jednu brzinu, a ne sve brzine koje je elementarni izvor imao u toku emisije? Zbog toga je svejedno da li emisija ima trajanje ili nema, jer je foton u međuvremenu zaboravio ko ga je i kako emitovao i zapamtio je samo brzinu kojom treba da ide.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije25.04.2012. u 19:22 - pre 146 meseci
A koliki je foton ili koliko ih ide jedan za drugim istom brzinom?
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
31.176.197.*



+33 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije25.04.2012. u 20:34 - pre 146 meseci
@Orc, molim tvoje mišljenje o algebarskom, geometrijskom logičkom i fizičkom značenju ovog izraza (iskaza), ja ga zovem "Lorencov faktor" :
Šta se ovim faktorom transformiše i u šta se transformiše? Može i konkretnije: U koju dužinu transformiše ovaj faktor dužinu vt = 5m? n = c/v = 5/4
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2790 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije25.04.2012. u 20:38 - pre 146 meseci
@atelago

Samo jedan.


@Sprečo,

Taj faktor je broj kao i 0.7 ili bilo koji drugi. Njime se ništa ne transformiše. Zakoni transformacije se zadaju jednačinama kojima se svaka koordinata jednog sistema izražava preko u opštem slučaju svih koordinata drugog sistema.

Primer: x=r cos(t), y=r sin(t).
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
31.176.197.*



+33 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije25.04.2012. u 20:51 - pre 146 meseci
@Nedeljko, a ja mislio da je to nešto iz onog t_v programa u kojem nešto tim brojem množe/dijele , mora da je to koeficijent za obračun plata u ovom mjesecu!
Koliki je to broj u navedenom primjeru!
-----
Čemu služi ono - "negativan glas" (crvena jedinica, palac dolje)?
------
Meni vrijeme za spavanje. Laku vam noć!

[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 25.04.2012. u 22:06 GMT+1]
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2790 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije25.04.2012. u 22:31 - pre 146 meseci
Za v/c=4/5 je taj koren jednak 3/5.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije26.04.2012. u 06:27 - pre 146 meseci
Citat:
Nedeljko: @atelago

Samo jedan.

Ne bih rekao. Svetlost je i talasne prirode. Emisija svetlosti je kontinualna a ne isprekidana.
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.PPPoE-4391.sa.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije26.04.2012. u 08:14 - pre 146 meseci
@atelago, jedan od načina nastanka "fotona" je i kada elektron "preskoči" sa staze "višeg energetskog nivoa" na stazu "nižeg energetskog nivoa" otpušta "višak energije" - "kvant" - "foton" (određene talasne dužine i određene količine energije u zavisnosti od vrste atoma i sa koje "ljuske" na koju "ljusku" preskače). Tvoji "elementarni izvori" su najčešće - atomi, i na emitovani "kvant" - "foton" i njegovo dalje prostiranje u prostoru (okolini bez materije) brzinom c , nema uticaja kretanje atoma kao cjeline, niti kretanje elektrona kao cjeline (na mjestu gdje je foton nastao) - na foton se ne primjenjuje "balistički princip"! Istu talasnu dužinu mi možemo "vidjeti" kao dužu (pomak ka crvenom) ili kraću (pomak prema plavom), ali drugu i drugačiju brzinu od c "ne umijemo vidjeti", i ti s pravom izjavljuješ: To nikako ne znači i da takva brzina ne postoji. Meni niz činjenica (koje nisam detaljno razrađivao) govore da iz "bijele svjetlosti" razdvjena svjetlost (svjetlosti različitih boja) ne prostiru se prostorom (okolinom) istom brzinom. Također i kod "gama zračenja" visokih energija kao da imamo brzine kretanja u prostoru /vakuumu) i drugačije od brzine vidljive svjetlosti - c.
Da li razmišljam ispravno? Šta nisam uočio, ili "naučio" u navedenom zbivanju?

 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.PPPoE-4391.sa.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije26.04.2012. u 08:52 - pre 146 meseci
Konačno (nakon sedam godina) jedan normalan i ljudski odgovor.
- „Moram“ pojasniti zašto sam napisao prethodnu izjavu., na primjeru prethodnog (mog) pitanja i (tvog)odgovora na pitanje: „Taj faktor je broj ... kao i bilo koji drugi – njime se ništa ne transformiše“.
Dobro znaš da se tim „faktorom“, tim „brojem“ bavim godinama. Normalno je da zaključiš i da sam o njemu razmišljao – godinama. Kazati meni da je to broj kao i svaki drugi broj je „neumjesno“. Za onog ko „nekritički“ čita pitanje i tvoj odgovor ispada da ja ne znam (a ti znaš) pa mi lijepo objašnjavaš (meni – neznalici) šta je šta. Odgovor si još i proširio sadržajem koji nema baš neke direktne veze sa postavljenim pitanjem (ima indirektne).
Da se tim brojem „ništa ne transformiše“ (dio tvoje izjave), opet, moram obraditi:
Taj „faktor“ (taj „broj kao i svaki drugi broj“) se obavezno koristi u „Lorencovim formulama za transformaciju koordinata“. Sintagmu „transformacija koordinata“ nisam ja osmislio (ni izmislio), u kojem jasno stoji iskaz TRANSFORMACIJA! Dakle, tim „brojem kao i svakim drugim brojem“ transformiše se neki podatak (iskazan brojem) u neki drugi podatak – u neki drugi broj (množenjem ili dijelenjem poznatog, posmatranog, uočenog, izmjerenog – podatka - broja).
Pitanje sam postavio za konkretno (uočeno, izmjereno, iskazano) vt = 5m. i n = c/v = 5/4
U prvoj Lorencovoj formuli za transformaciju koordinata imamo algebarski iskaz:
kojim se brojčani podatak u brojniku razlomka na desnoj strani „transformiše“ (dijeljenjem) u neki drugi broj (brojni podatak). Tu „transformaciju“ možemo razdvojiti u dva dijela:
od kojih jedan sadrži dio mog pitanja: „U koju dužinu transformiše ovaj faktor dužinu vt = 5m?“
Rekoh, „dio mog pitanja“ jer, u pitanju nisam naveo na koju „transformaciju“ mislim od ove dvije:

, ili
Pitanje sam postavio – „Orc“-u, jer je nastupio: nadmeno, nadmoćno, samouvjereno, s visine, ..., koristeći se i prilično „bezobraznom“ argumentacijom (prema „atelago“-u)!
Tebi hvala što si uopšte odgovorio. Da si tako odgovarao ranije ne bi imali „uzalud izgubljenih i protračenih - sedam godina“!
Kada posmatramo dva „inercijalna sistema“ uvijek imamo i tu veličinu njihovog međusobnog relativnog kretanja vt. Jedan od njih uvijek „uslovno“ imenujemo „mirujućim“ i u odnosu na taj „mirujući“ iskazujemo da se „onaj drugi“ – koji smatramo „pokretnim“ – kretao po pravcu jednoliko monotonom brzinom v za vrijeme t (vrijeme od početka do kraja našeg posmatranja) kojim smo utvrdili dužinu puta vt.
Koji ćemo od dva uočena sistema u međusobnom relativnom „inercijalnom kretanju“ jednolikomonotonom brzinom v uzeti kao „mirujući“, i za njega „kruto vezati“ koordinatni početak P „mirujućeg“ pravouglog koordinatnog sistema, i u odnosu na njega iskazati promjenu međusobnog položaja „u prostoru i vremenu“), mehaničko kretanje zamišljenog objekta, smještenog u koordinatni početak P' „pokretnog“ pravouglog koordinatnog sistema „kruto vezanog“ za posmatrani objekat (najčešće „materijalnu tačku“ – P') – potpuno smo slobodni u odabiru (oba sistema su ravnopravna za iskazivanje međusobne razdaljine d koju će imati nakon vremena t ako se (međusobno) kreću jednoliko monotonom brzinom v po zakonu puta:d = P' – P = PP' = vt = ct/n .
Kada se već opredijelimo i napišemo PP' = vt = 5m, ta dva inercijalna sistema nisu više ravnopravna za iskazivanje "svih prirodnih zakona". Jedan od njih je postao "jednakiji" (ko Orwelove ovce)!

[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 26.04.2012. u 10:25 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2790 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije26.04.2012. u 12:58 - pre 146 meseci
Jedan sistem se sastoji od koordinata , a drugi od kordinata . Pune transformacije sam već napisao.

, ,

, .

Slobodno možeš da proveriš da su ove dve transformacije jedna drugoj inverzne. Zameni jedne koordinate u jednačinama drugih koordinata.

Tačka koja miruje u sistemu S ima jednačinu "kretanja" . No, tada je

.

Međutim, nas ne zanima veza između i , već između i .

.

Dakle,

.

Rešavanjem ove jednačine po dobijamo da je

.

Na isti način se dobija da ako tačka miruje u sistemu S' u tački , onda važi

.

Po čemu nisu ravnopravni?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2790 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije26.04.2012. u 13:01 - pre 146 meseci
atelago,

Svetlost se emituje u porcijama. To sledi iz Plankovih eksperimenata sa zračenjem, zbog kojih je prihvaćena ideja kvanta. Druga je stvar što ta porcija ima i talasna svojstva.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2790 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije26.04.2012. u 13:05 - pre 146 meseci
Sprečo, u tvom primeru si se zapisom vt u vremenu jednog od sistema već opredelio za taj sistem.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
31.176.199.*



+33 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije26.04.2012. u 15:46 - pre 146 meseci
Postavio sam "Orc"-u konkretno pitanje: Pitanje sam postavio za konkretno (uočeno, izmjereno, iskazano)
vt = 5m. i n = c/v = 5/4
i pojasnio ga.
Citat:
@Orc, molim tvoje mišljenje o algebarskom, geometrijskom logičkom i fizičkom značenju ovog izraza (iskaza), ja ga zovem "Lorencov faktor" :
Šta se ovim faktorom transformiše i u šta se transformiše? Može i konkretnije: U koju dužinu transformiše ovaj faktor dužinu vt = 5m? n = c/v = 5/4

Ako nisam dobro postavio pitanje - kaži (postavit ću ga ponovo i ponovo obrazložiti).
Možeš ove Lorencove velečine pisati koliko hoćeš,

ja ih konstruišem!
O kakvoj "neravnopravnosti" mislim - ne bih sa tobom!
, PC = ct = x , PB = vt = 5m , n = ct/vt = 5/4

,

[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 26.04.2012. u 17:27 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije27.04.2012. u 02:24 - pre 146 meseci
Citat:
Nedeljko: atelago, Svetlost se emituje u porcijama.

Ta porcija odgovara nekom energetskom nivou elektrona što bi moglo da znači da te porcije možda i nisu
jednake. Koliko traje emitovanje te porcije odnosno da li ta porcija ima dimenziju u smeru prostiranja?
Je li to foton ili skup fotona?
 
0

[es] :: Fizika :: Paradoks kontrakcije
(Zaključana tema (lock), by Ivan Dimkovic)
Strane: << < .. 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 56402 | Odgovora: 477 ] > FB > Twit

Postavi temu

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.