Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije

[es] :: Elektronika :: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije

Strane: << < .. 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 661624 | Odgovora: 951 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

muscorp
Vozdovac

Član broj: 198741
Poruke: 257
*.adsl-2.sezampro.yu.

Sajt: www.muskorp.com


+4 Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije12.05.2009. u 20:30 - pre 180 meseci
[quote]MikiPop: Hvala narode!

Za muscorp:
gde bi mogao da se nabavi inverter od 1.5kw i da li postoji neka jednostavnija varijanta za samogradnju? Što se tiče prenosa mislim da bi bio neophodan, jer VAWT ima mali broj obrtaja, a veliki momenat. SAM-ovci su uradili 1:13 prenos i 3x veći br. namotaja rotora da bi postigli cilj. Uzevši u obzir gubitke i povećanje brzine rotora pomoću prenosa mislim da bi prenosom ipak bio na dobrom dobitku, jer nisam u mogućnosti da pravim rotor jako velikih dimenzija. Ovde je primer prilično uspešne primene kaišnog prenosa.
http://www.e-vozila.com/forum/...&postorder=asc&start=0
Slažem se da je prenos klinastim kaišem bolji, pa ako budem mogao - planiram da ga primenim, ali eksperimente ću ipak odraditi običnim kaišnim prenosom, jer već imam sve elemente.

Pozdrav svima

Miki Pop, ne znam za invertere gde mogu da se nabave jaci od 500-1000W/12V ima dosta jeftino, a vec za jaci ne znam kod nas ko nudi
a i za samogradnju znam one seme iz SAMA ja sam to i pravio pre 20g ali tu su upotrebljeni obicni tranzistori 2N3055 pa takav inverter u praznom hodu vuce nekih 7-8A koliko sa secam.A u toj oblasti je Peto radio inverter u samogradnji vece snage.
Samovci su radili prenos 1:13 iz razloga sto su koristili alternator iz auta kome treba velika brzina i preko 1000 o/min.Pa i premotavanjem statora nisu mogli da smanje potrebnu brzinu da radi bez prenosa iako su premotavanjem smanjili snagu sa 35A na 3-4A.
Drugo da nisu premotavali stator morali bi da uzimaju struju iz akumulatora za pobudu,ovako premotavanjem su dobili zaostali remagnetizam pa im onda nije trebala pobuda,ali u to vreme nije bilo Neodymijum magnete na slobodnom trzistu.
A ti hoces da radis alternator sa stalnim magnetima i tebi netreba nikakva pobuda za rad alternatora tako da mozes da uradis bez prenosa samo treba da proracunas potreban broj namotaja po kalemu u odnosu na precnik (koji je kod tebe 30CM) sto je dobar precnik,treba jos da uvrstis u racun broj polova (kod tebe je 12/24) indukciju za magnete (ne verujem da je veca od 0.15T),duzinu presecanja namotaja(to je kod tebe oko 3cm sto je malo malo ali sta je tuje) treba da predpostavis obodnu brzinu.treba lepo sloziti geometriju namotaja (sto ne znam kako ces izvesti jel su ti magneti polarisani pola N a pola S.tako da ti u stvari imas 12 magneta ali 24 polova koje treba ravnomerno rasporediti po diku .Mogao bi da stavis 18 kalemova zice
ali malo treba crtati kako da se sve slozi a da stator ne predje 10-13mm debljine,a da imas dovoljno namotaja da ti punjenej 12V akumulatora
pocne na 3m/sec i bez prenosa.Malo je tesko sve na forumu izneti zato sam ja napravio CD-uputstvo sa svim progamima kojima mozes prilicno tacno da projektujes alternaror.
Kod mene Vertikalni LENZ rotor 1200x850mm pocinje da puni akumulator na 10Km brzine vetra.Ima 12 polova magneta fi50/12.5 na jednom disku stator je sa 9 kal. a svaki kalem ima 140 nam zice fi 1.4mm vezani u zvezdu i bez ikakvog prenosa.
Ljuba
 
Odgovor na temu

MikiPop

Član broj: 88075
Poruke: 27
195.222.96.*



Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije13.05.2009. u 09:01 - pre 180 meseci
Hvala Ljubo na iscrpnom odgovoru!
Drago mi je što postoje ljudi koji žele da pomognu i podele svoje znanje, daj Bože još takvih!
Probaću to sve da primenim, uz povećanje visine rotora (turbine - što bi trebalo da poveća brzinu).
Što se tiče problema sa polovima HDD magneta naišao sam na netu na jedno uspešno rešenje, mada zahteva malo više truda, ali nešto mora da se uloži!
Evo ga : http://www.fieldlines.com/story/2006/9/18/111946/180

Juče naiđem na prijatelja koji ima ljude koji uvoze robu iz Kine, pa ću da probam da uvezem koji neodijumski magnet, trebalo bi da su dosta jeftiniji, a na netu sam naišao na njihove gotove vetrogeneratore male snage, pa ću videti, ako nisu skupi, da možda i jedan takav nabavim ,ali o tom, po tom!

Pozdrav svima!


Miki
 
Odgovor na temu

muscorp
Vozdovac

Član broj: 198741
Poruke: 257
*.adsl-2.sezampro.yu.

Sajt: www.muskorp.com


+4 Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije13.05.2009. u 09:35 - pre 180 meseci
Zdravo Miki Pop

sto se tice magneta iz Kine ja sam dobio cenu za jedan model koji ja ovde to jest u madjarskoj placam 14€ od Kineza sam dobio oko 5$ na 500kom + transport 350$.Dosta jeftinije ako se uzme veca koloicina.
Ljuba
 
Odgovor na temu

peto1
Pete Istvan
penzioner
novi sad

Član broj: 216019
Poruke: 62
79.101.182.*



Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije13.05.2009. u 17:38 - pre 180 meseci


Pozdrav svim ucesnicima u izgradnji vetrogeneratora!

Kako muscorp kaze ja imam invertor od 12v i 1,5KW meni je radio i zamrzivac i frizider, televizor, satelicka antena, poneka sijalica neonka i pumpa za centralno grejanje. Imao sam problema sa jednim akumulatorom od 180Ah jer se ponekad i iskljucio sam zbog zastite od praznjenja akumulatora, kada sam nabavio jos jedan akumulator isto od 180Ah vise nisam imao problema. Invertor smo pravili jos davnih devegesetih kada su bile restriksije, punjac i pretvarac su namotani na jednom trafou prilicno masivan oko 25kg-a. O elektronici koja je u njoj ne znam nista jer je to radio jedan od nas petoro koliko smo i pretvaraca pravili, svako je ponesto radio i imali smo svi struje. Samo sam morao da vodim racuna o akumulatorima da stalno ima dovoljno tecnosti u celijama jer su se akumulatori pomalo grejali kada su bili optereceni. Automacki je prebacivao sa punjena kada je bilo struje na akumulatore kada je nestala sruja nisa se nije iskljucivalo tako da nisam ni znao koju struju trosim. Punjac je sam iskopcavao kada su akumulatori bili puni. Ovu novu vetroturbinu sto sm poceo da pravim *http://www.gual-industrie.com/english/statoeolienang.html* zasad dobro napreduje, samo sto treba dosta strugati, osovinu ispod lezajeva sam ostavio doste dugacku da ako bude trebalo da se moze staviti i dva statora sa tri diska, ako ce biti dovoljno snage u turbini otom potom. Generator cu poceti kada turbina buge gotova i postavljena, na nekih 9m visine. Ili na kroz od radionice videcu jos kolio ce da bude kilograma.

Pozdrav svima i samo napred.
 
Odgovor na temu

kobac66
Predrag Kraguljac
Elektronicar
Sremcica

Član broj: 20343
Poruke: 475
*.static.isp.telekom.rs.



Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije14.05.2009. u 07:26 - pre 180 meseci
Citat:
MikiPop: Što se tiče problema sa polovima HDD magneta naišao sam na netu na jedno uspešno rešenje, mada zahteva malo više truda, ali nešto mora da se uloži!
Evo ga : http://www.fieldlines.com/story/2006/9/18/111946/180


Vidim da su magneti seceni a ako se ne varam na par mesta sam nasao da ih ne treba seci i da je prasina koja se javlja pri secenju ekstremno toksicna i kancerogena.
 
Odgovor na temu

zvola
Novi Zeland

Član broj: 140126
Poruke: 47
*.dsl.dyn.ihug.co.nz.



Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije14.05.2009. u 10:14 - pre 180 meseci
Pozdrav svima,
Sto Kobac kaze je istina...
Znam iz iskustva.
Neodimske magnete je opasno seci zbog zdravlja i moguce explozije...
Moguci nacin secenja je zicom (wire-cutting), za ostale ne znam.
Znam da je neodimski magnet u prahu veoma explozivna smesa. Isto tako boron nije bas dobar za zdravlje ako se udahne :)

Tako, toliko znam, al' koliko vidim sa tog sajta, ljudi ga opet nekako rezu... Ovamo gde ja radim, kao sto sam rekao, samo zicom...

Pozdrav, i samo napred ;)

Pozdrav,
Zvonko.
 
Odgovor na temu

MikiPop

Član broj: 88075
Poruke: 27
195.222.96.*



Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije14.05.2009. u 13:53 - pre 180 meseci
Pa koliko sam video čovek je sekao brusilicom (po fotografiji).
Zvonko u kojim uslovima je eksplozivan i kakvo je to sečenje žicom?

Pozdrav!

Miki
 
Odgovor na temu

zvola
Novi Zeland

Član broj: 140126
Poruke: 47
*.adsl.xtra.co.nz.



Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije14.05.2009. u 21:16 - pre 180 meseci
Zdravo Miki,

Jeste, ja sam samo hteo da podvucem cinjenice, tako da budete oprezniji kada budete rezali. Dosta rashladne tecnosti verovatno pa je sve dobro.

Inace Neodim-Ferit-Boron kombinacija je explozivna samo kada je u praskastom stanju. Zato nije preporucljivo da se ovi magneti rezu skidanjem materijala jer strugotina je veoma sitna (ipak je NdFeB magnet samo presovana cigla u principu), pa ond postoji mogucnost da se svi uslovi stvore za 'burnu reakciju'...

Secenje zicom, e **bi ga, ne znam kako se taj proces propisno zove na Srpskom. EDM ili Electrical Discharge Machining...
Ovde je bolje objasnjeno:
http://en.wikipedia.org/wiki/Wire_cutting ili ovde
http://en.wikipedia.org/wiki/Electrical_discharge_machining

Elem, kao sto i sami kazete, covek je rezao brusilicom. Ja samo kazem da budete pazljivi kada to sve budete radili...

Pozdrav,
Zvonko.
 
Odgovor na temu

MikiPop

Član broj: 88075
Poruke: 27
195.222.96.*



Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije15.05.2009. u 08:01 - pre 180 meseci
Hvala Zvonko, kao i uvek - sjajni odgovori!
Miki
 
Odgovor na temu

peto1
Pete Istvan
penzioner
novi sad

Član broj: 216019
Poruke: 62
79.101.182.*



Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije15.05.2009. u 16:27 - pre 180 meseci
Pozdrav svima.

Za Zvonka dali ovo sto si napisao o magnetina vazi i za ostale magnete ili samo za NdFeB magnete. Jel ovih iz hard dikova mogu da nabavim kod drugara koji hard diskove bacaju. Odsad ce ih skupljati.


Pozdrav.
 
Odgovor na temu

zvola
Novi Zeland

Član broj: 140126
Poruke: 47
*.dsl.dyn.ihug.co.nz.



Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije15.05.2009. u 23:23 - pre 180 meseci
Pozdrav peto1,
da, ovo sto sam napisao o resaju magneta odnosi sa na Neodimske magnete.
Feritni se mogu rezati kako volis (uglavnom brusnim diskom ili brusenjem jer su krti, kao cigla)...

Kao sto rekoh, sto se tice magneta iz hard diskova (NdFeB) ako ih morate rezati, bidite oprezni, to je sve...
A pogledajte malo kako su namagnetisani. Nikako da nadjem vremena da se sam pozabavim time...
Mozda postoji nacin das se ovi magneti sloze tako da se ne moraju rezati...

Pozdrav,
Zvonko.
 
Odgovor na temu

muscorp
Vozdovac

Član broj: 198741
Poruke: 257
*.adsl-2.sezampro.yu.

Sajt: www.muskorp.com


+4 Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije16.05.2009. u 17:20 - pre 180 meseci
Pozdrav svima

Ja sam nailazio na magnete iz hard diskova magnetisani pola N pola S a takodje sam nailazio i na normalno polarisane N/S po najsirim celim povrsinama

uglavnom ono sto je najteze je da budu isti.Cak i kod istog proizvodjaca iz iste god. proizvodnje nailazio sam da u 5 diskova ima 5 razlicitih
magnete.Ili po velicini ili po debljini,malo i po obliku,a i po namagnetisanju.Treba dosta diskova rasturiti da bi se uparili magneti,
pozdrav
Ljuba
 
Odgovor na temu

peto1
Pete Istvan
penzioner
novi sad

Član broj: 216019
Poruke: 62
79.101.182.*



Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije16.05.2009. u 20:08 - pre 180 meseci

Pozdrav


Ljubo nisi jedini koi je tako prosao. Rastavio sam ih dosta a oblici i velicina sto vrsta. Moras da rastavis ceo kamijon hard diskova da bi nakupio iste ili priblizno iste. Upornost ce uroditi plodom. Posto Zvonko kaze da su opasni za obradu necu ni pokusavati da priblizne velicine ujednacim, da budu iste velicine.
Problem sto sve manje mozes da nades hard diskove, prokljuvili i oni da se nesto valja iza brega pa sve teze daju.

Pozdrav
Pete
 
Odgovor na temu

MikiPop

Član broj: 88075
Poruke: 27
195.222.96.*



Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije18.05.2009. u 14:42 - pre 180 meseci
Zdravo narode!
Sledeće nedelje putujem u Grčku, pa me interesuje zna li neko da li u Solunu ili okolini imaju da se kupe neodimijumski magneti ili celi vetrogeneratori i gde?
Tražio sam po netu, ali ne mogu da nađem.
Ako ih ima tamo pretpostavljam da su jeftiniji nego ovde.

Hvala i pozdrav!
Miki
 
Odgovor na temu

permag
Miodrag Perić
nezaposlen
Beograd

Član broj: 187966
Poruke: 88
*.dynamic.sbb.rs.



+2 Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije18.05.2009. u 23:14 - pre 180 meseci
Iz Soluna donesi neodimljene ribe, a za magnete baci udicu ovde:

http://www.euromagnet.hu/ (Ištvan, Subotica, 024 577 684) i

http://www.gausgroup.com (Ivan, Požarevac, 060 386 0000)

Eto, slučajni izbor iz adresara na slovo, na slovo I. U pitanju su ipak dve osobe, i nisu bećari i pecaroši, već predstavnici navedenih firmi. Kao što vidiš, na ovom našem još rovitom tržištu neodimijumskih magneta nazire se neko poboljšanje u smislu asortimana i cena.

Međutim, kao da se posle 270 odgovora, vrtimo u rascentriranom začaranom krugu.

Težište priče je prebačeno na izradu alternatora, a u okviru toga na nabavku magneta koji se kod nas već mogu naći na nekoliko adresa, a ta tema je zajednička za bilo koju proizvodnju struje, bile to minihidrocentrale, agregati itd. Svi oni koriste nekakav obrtni moment a prema načinu kako se stvara taj obrtni moment koji se predaje alternatoru nazivamo i uređaj.

Ima nešto što je specifično samo za vetrenjače: snagu vetra ne možemo da regulišemo. Nemamo, kao kod hidrocentrale, ventile da optimizujemo brzinu ili protok vode, ni leptir na karburatoru da bismo održavali stalan broj obrtaja u zavisnosti od opterećenja. Ti ventili, odn. leptiri, služe da umanje ulaznu snagu u odnosu na neku maximalnu koju možemo postići po našoj volji i projektu. Kod vetrenjače maximalnu snagu ne možemo ostvariti po našoj volji. Imamo, doduše, mehanizme za usporavanje, ali oni služe uglavnom za sigurnosne i servisne svrhe. Moramo, znači, da joj se prilagodimo.

Pa par reči o krilima...drug put...
 
Odgovor na temu

muscorp
Vozdovac

Član broj: 198741
Poruke: 257
*.adsl-2.sezampro.yu.

Sajt: www.muskorp.com


+4 Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije19.05.2009. u 06:18 - pre 180 meseci
Zdravo Permag

reci mi dali mozes da mi kazes koliku silu mogu da ostvare u Njm, krila od 3m precnika pri brzini od recimo 450 o/min
NACA koji ti radis

ovo sam ti pitanje vec postavio u nekom ranijem postu,ali se dugo nisi javljao,verovatno si bio odsutan

pozdrav Ljuba
Ljuba
 
Odgovor na temu

permag
Miodrag Perić
nezaposlen
Beograd

Član broj: 187966
Poruke: 88
*.dynamic.sbb.rs.



+2 Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije19.05.2009. u 08:30 - pre 180 meseci
Zdravo Ljubo,

Pa kad ti spavaš. Znam da si budan posle ponoći a evo vidim i pre zore. Napoleon je, kažu, spavao tri sata dnevno, kad je osvajao svet.

Imamo nekoliko pojmova ovde:

SILA (N) koja deluje na krilo stvara obrtni moment oko centra, tj. na vratilu. Ta sila je raspodeljena po razmahu (dužini) na složen način, i najveća je na kraju krila koje se okreće, naravno zbog obodne brzine. Ako se turbina ne okreće, raspodela sile je drugačija, onaj deo koji stvara obrtni moment bliži je korenu krila. Zato, veliki konstruktivni napadni ugao pri korenu olakšava pokretanje krila ali kada turbina vetrenjače počne da se okreće, taj značaj se gubi.

OBRTNI MOMENT (Nm) je proizvod komponente sile koja je u ravni obrtanja i kraka te sile odnosno rastojanja od centra. Ustvari, i tu silu, koja je nejednako raspodeljena duž razmaha, razložićemo, da bismo dočarali sliku na nekoliko sila koje deluju na segmentima krila, pa je ukupni obrni moment jednak zbiru svih proizvoda sila i odgovarajućih rastojanja od centra, što znači da je uticaj na obrtni moment grubo rečeno iz dva razloga najjači na obimu krila koje se okreće. Dakle, jedan razlog je veličina te tzv. jedinične sile na kraju krila, zbog brzine, a drugi je udaljenje od centra obrtanja. Konstruktivni napadni ugao na kraju krila je mali u odnosu na obrtnu ravan, jer stvarni napadni ugao koji opstrujava kraj krila zavisi od odnosa brzine vetra i obodne brzine krila, što se predtavlja kao TSR (Tip Speed Ratio). Grubo rečeno, napadni ugao strujanja oko krila jednak je zbiru konstruktivnog napadnog ugla i arccotangensa TSR.

I na kraju Nj. V. SNAGA: (W) je proizvod obrtnog momenta i obrtne brzine, dakle o snazi vredi pričati samo za slučaj okretanja, pri mirovanju, snaga je =0. Šta je, dakle, snaga vetra i kako se izražava snaga vetrenjače? Po čemu se naš osećaj (subjektivni) razlikuje od merenja i koje sve greške možemo da napravimo ako se oslonimo samo na intuiciju? Zašto je bitno da prvi sklop koji prima tu snagu (krila) bude optimalan i kako da to sprovedemo?

Merenje brzine vetra anemometrima i savremeno iskazivanje brojevima i jedinicama, datira od pre sto pedeset godina. Pre toga brzina vetra izražavana je opisno, Boforima, što znači da ni pojam o snazi vetra nije bio sličan današnjem, već više iskustven.

Par reči o energetskom protoku između komponenata male vetrenjače, od krila do alternatora. Efikasnost se iskazuje procentom, ali sa prećutanim objašnjenjima koji su parametri uzeti u obzir, pa se takvi rezultati, van standarda, ne mogu upoređivati. I energija koju alternator dalje predaje, a koja zagreva tanane kablove i ispravljač i kalira vremenom u olovnom akumulatoru pa se nudi raznim potrošačima na dalje korišćenje, nestaje volšebno kao u EPS-ovoj elektrodistributivnoj mreži, pa je i u tom delu efikasnost diskutabilna.

Kakve preobražaje trpi energija vetra prolaskom kroz površinu vetrenjače, sa horizontalnom osom kao najefikasnije, direktno spojenom sa alternatorom. Od ukupne količine te energije najveći deo nastavlja niz vetar, oslabljen za energiju vrtloga i toplote, a deo koji nama ostaje, korisnu mehaničku energiju, preko vratila, sa svojim gubicima na ležajima, predaje alternatoru. Krila, vratilo i rotor alternatora čine jedan mehanički sklop koji vrši dvostruku konverziju energije: iz energije strujanja u mehaničku a iz ove u električnu. Svaka od ovih konverzija ima svoju efikasnost koju, u amaterskim uslovima, ne možemo razlučiti. Možemo npr. pretpostaviti da je efikasnost turbine u nekom režimu 30%, a alternatora 70%. Tada bi efikasnost ovog sklopa bila 21%. Promenom režima menjaju se i koeficijenti.

Ovakav sklop funckioniše u nekakvoj povratnoj sprezi tj. možemo samo potrošnjom (mislim na alternatore sa PERmanentnim MAGnetima, bez pobude) smanjiti broj obrtaja. Proizvodnja struje odnosno potrošnja energije u alternatoru i jeste krajnji cilj, ali velikim povećanjem potrošnje, menja se i slika opstrujavanja krila, stvaraju se vrtlozi i smanjuje se ovaj tako bitan koeficijent korisnosti turbine. Nazivna snaga vetrenjače i snaga generatora treba da budu u skladu. Alternator mora imati snage da uspori vetrenjaču, ali ne sme da je opterećuje, naročito dok ne dobije optimalan broj obrtaja. Dakle, potrebna je fina regulacija potrošnje ne prema potrebama alternatora već prema mogućnostima turbine. Nešto kao odnos grubog mladića prema nežnoj devojci. Ako grubost dominira, onda je tu priči kraj. Prosto, da se zapitam kako su Nemci među liderima u ovoj oblasti. I naravno, pošto su krenuli naopačke, od svojih potreba, pa iako imaju dovoljnu ponudu vetra, monstrumima od 5MW su toliko vizuelno i zvučno zagadili prostor da imaju kontraefekat. Broj protivnika u odnosu na pristalice raste baš zbog trpanja nasilnika i u ovu lepu oblast koja nije za biznismene, političare i megalomane svih vrsta.

Ima i kod nas uvoznika kineskih vetrenjača, krila su im kao od duvane plastike, a snaga (instalisana, nazivna, maximalna?), prema nalepnici koju je kontrolor proizvodnje imao pri ruci. I svi proizvođači imaju istu lepezu proizvoda po veličini, ali različite performanse za istu veličinu. Neusaglašeni. Jedini pouzdan podatak je: koliko vetrenjača staje u jedan kontejner.

Ne znam koliko sam odgovorio na tvoje pitanje, ovi pojmovi sila, obrtni moment, snaga i broj obrtaja se prepliću, ukratko: snaga neka koju vetrenjača pri nekom recimo konstantnom vetru apsorbuje i prenosi do alternatora zavisi od broja obrtaja i opterećenja koje izaziva alternator. Ako opterećenje od alternatora uspori turbinu toliko da tzv TSR padne ispod određenog stepena npr 4, treba reagovati rasterećenjem da bi se vratila u optimalni režim. Ako imamo mogućnosti da posebno sve parametre (brzinu vetra, ob/sec, snagu...), onda možemo da optimizujemo sistem i ugradimo još jednu komponentu kontrolera. Ovako, sve se svodi na malo razuma i puno osećaja, recimo kao vožnja automobila pri 40km/h, pa možeš da voziš u svim stepenima prenosa, samo je pitenje šta želiš.

Postaviću svež video, zakretanje repa na jakom vetru (regulacija)!

Pozdrav,
Permag
 
Odgovor na temu

MikiPop

Član broj: 88075
Poruke: 27
195.222.96.*



Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije19.05.2009. u 11:26 - pre 180 meseci
Permag hvala za linkove o magnetima!

[Ovu poruku je menjao MikiPop dana 19.05.2009. u 16:48 GMT+1]
Miki
 
Odgovor na temu

muscorp
Vozdovac

Član broj: 198741
Poruke: 257
*.adsl-2.sezampro.yu.

Sajt: www.muskorp.com


+4 Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije19.05.2009. u 15:55 - pre 180 meseci
Hvala Permag na iscrpnom odgovoru
morao sam jutros rano na neki put pa sam bas rano i ustao.
Svu tu problematiku sam proucavao,ali se nisam mnogo zadrzavao na aerodinamici krila

Ja u stvari imam jednu dilemu
racuno sam jedan generator na 48V
pa sam dobio da mi na 450 o/min
sa opterecenjem od 20A(oko 1000W)
treba sila od 21 Njm
pa me zanima dali krila od 3m precnika mogu da isporuce
tu silu pri brzini vetra od 10m/sec

Ja sam naime probao da izracunam takva krila NACA 2410
ali mi izlaze neki suludi podaci naime prvi segment(od 10) ispada 67cm ugao37.6 stepeni
a zadnji 10 eti 6.7cm a ugao -0.6stepeni.

Inace da napomenem da je u Beogradu poceo da prodaje neke tipove magneta Mikro Princ na Slaviji

posdrav

Ljuba
 
Odgovor na temu

ELTI
Ivica Topic
vlasnik servisa
"ELTI",-serviser
Rijeka-Hrvatska

Član broj: 21632
Poruke: 1711
*.adsl.net.t-com.hr.

Jabber: skype:ivica.elti1


+5 Profil

icon Re: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije19.05.2009. u 16:45 - pre 180 meseci
Pozdrav, dobio sam informaciju da se u nekim mashinama za pranje rublja nalaze motori sa stalnim magnetima i da se dosta jednostavno prepravljaju u generatore za vjetrenjace. Doduse to su mashine koje navodno proizvode neki azijski proizvodjaci pa ih je vjerovatno kod nas tesko pronaci, ali bi ih se mozda ispaltilo naruciti....zna li neko mozda sta o tim motorima...mozda neki serviseri???
Ako nemate sta raditi nemojte to raditi ovdje. Potrazite drugi forum.
 
Odgovor na temu

[es] :: Elektronika :: Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije

Strane: << < .. 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 661624 | Odgovora: 951 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.