Električno polje koje "tera elektrone" jednako je količniku Lorencove sile i naelektrisanja.
Udeo spina elektrona u magnetnom polju nekog magneta je zanemariv, tako da ga i ne treba uzimati u razmatranje.
Opet, već sam o tome pisao, ali evo još jednom (nadam se da je pokretač ove teme već zaradio obećanu majicu):
- Ne sporim da Lorencova sila ne vrši rad u slučaju slobodne čestice.
- Takođe ne sporim da je rad Lorencove sile nula kada se čestica kreće prinudno, bez ijednog stepena slobode, npr. na vrhu nekog štapa.
- Treći slučaj je najinteresantniji: U pominjanoj cevčici se elektroni kreću u aksijalnom smeru slobodno brzinom V1, a radijalno ih prinudno pokrećemo brzinom V2 vukući cevčicu u pravcu Lorencove sile F1 (ova sila je nastala usled brzine V1). Brzina V2 proizvodi novu Lorencovu silu F2 koja na elektrone deluje AKSIJALNO i povećava brzinu V1 ako je smer V2 suprotan sa F1, a smanjuje V1 ako je V2 u istom smeru kao F1.
Slučaj generatora: Cevčica se kreće u smeru suprotnom od F1. Kada se V1 povećeva i F1 se povećava, pa onaj ko vuče cevčicu oseća veći otpor, što je sasvim u saglasnosti sa Lencovim pravilom.
Slučaj motora: Ako se cevčica kreće u smeru F1, brzina elektrona opada kao što opada i struja kod motora u praznom hodu.
Električno polje iz prve rečenice ovog posta jednako je F2/q = V2 x B/q.
Ako se cevčica pomeri za dl, rad je dA = F1*dl = (V1 x B)*dl.
Bolje prirodna glupost nego veštačka inteligencija.