Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

[Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - BackRub

[es] :: Pretraživači i SEO :: [Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - BackRub

Strane: 1 2

[ Pregleda: 25255 | Odgovora: 36 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.smin.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - Back11.05.2006. u 22:55 - pre 217 meseci
Dvojica Googleovih osnivača prvi su se put sreli danas već davne 1995. godine na Sveučilištu Stanford. Tamo je u posjet došao Larry Page, tada dvadeset i četverogodišnji student Sveučilišta u Michiganu, a njegov današnji partner u Googleu Segey Brin određen je da mu pokaže sveučilište i studentski kampus. Prema njihovim izjavama tada među njima nije bilo nimalo sloge, prepirali su se oko svega, no već su tada shvatili da upravo zahvaljujući svojim različitim mišljenjima zajednički mogu nešto postići. Kada u Page i Brin shvatili kako dijele isto zanimanje za jedan od najvećih problema u računalnoj i informacijskoj eri, a to je kako doći do kvalitetnih i pouzdanih podataka iz velikog seta informacija, njihovo druženje postalo je svrsishodnije. Već u siječnju iduće godine njih dvojica krenula su u kreiranje pretraživačkog alata nazvanog BackRub.

Page je tada shvatio kako se takav snažan alat za pretraživanje mora vrtjeti na skupim strojevima, a kako je imao iskustva u sastavljanju različitih računalnih komponenti, pa tako i printera od Lego kockica, krenuo je istražiti mogućnosti stvaranja takvog serverskog okruženja koje će cjenovno biti mnogo prihvatljivije, a istovremeno će zadovoljiti velike potrebe za računalnom snagom. Analiza linkova koju su Page i Brin stvorili radeći na BackRub pretraživaču danas je okosnica tehnologije na kojoj se bazira Google. Prvih 100 tisuća dolara za svoju kompaniju Page i Brin imali su i prije nego je kompanija uopće postojala, a dobili su ih od jednog od osnivača Sun Microsystemsa, Andyja Bechtolsheima. Google je uspješno startao 7. rujna 1998. godine i otada piše neke od najsvjetlijih stranica uspješnosti kada su u pitanju kompanije okrenute internetu i pretraživanju. Danas se Google širi i na druga područja, primjerice na pretraživanje korisnikova računala, katalogizaciju i upravljanje fotografijama.

Već su 1999. godine, dakle samo dvije godine od osnivanja, uspjeli skupiti dodatnih 25 milijuna dolara od dvaju investicijskih fondova koji su bili dotad veliki rivali, no prepoznali su potencijal Googlea. Zanimljivo je kako su jedan od svojih prvih sastanaka Upravnog odbora u koji su ušli novi ulagači održali za ping pong stolom. Sve je to na kraju rezultiralo komercijalnim pohodom na svjetsko tržište tražilica, i to 21. rujna 1999. kada je skinuta oznaka 'Beta' s web stranica Googlea. Ono što je na početku bio studentski projekt evoluiralo je u danas jednu od najboljih i najuspješnijih svjetskih kompanija. Google je u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu ostvario 204,1 milijun dolara neto zarade, što je mnogo više ne samo od tržišnih očekivanja nego i od zarade ostvarene godinu prije koja je iznosila 'svega' 27,3 milijuna dolara. Izvješće pokazuje kako je promet porastao na 1,02 milijarde dolara. Zarada Googlea za prošlu godinu iznosila je 339,1 milijun dolara, dok je ukupni promet dostigao 3,19 milijardi dolara. Ako se to usporedi s podacima iz 2003. kada je ostvaren prihod od 105,6 milijuna dolara i ukupni promet od 1,47 milijardi dolara, jasno je da je riječ o iznimno uspješnoj poslovnoj godini u kojoj se Google i pojavio na burzi i izazvao pravi mali rat i pomamu za dionicama.

Dionice Googlea pojavile su se na burzi prošloga kolovoza i tada je prodano oko 19 milijuna dionica odnosno svega devet posto od ukupnog broja dionica tvrtke. Vlasnici Googlea Page i Brin zaradili su tada oko 1,7 milijardi dolara, a kako su se dionice prodavale po cijeni od 85 do 95 dolara jer je primijenjena metoda aukcije dionica, kompanija je tada vrijedila 'svega' 26 milijardi dolara. Trgovanje Googleovim dionicama u posljednjih nekoliko mjeseci pokazalo je da za njima postoji velik interes i cijena dionica podigla je vrijednost kompanije na 57 milijardi dolara. Ovako velikom tržišnom kapitalizacijom Google je uspio preoteti mjesto eBayu, koji je dosad bio vodeći među tvrtkama sličnog profila, s tržišnom kapitalizacijom procijenjenom na 52 milijarde dolara. Google je svoj uspjeh u prošlim godinama temeljio na rastu prodaje oglasnog prostora koji se pokazao kao izniman način za stvaranje novih prihoda, no sada su se našli u zamci jer teško je prodati prostor koji nemate ili koji je zauzet, pojasnio je to predsjednik Uprave Googlea Eric Schmidt. Da je Schmit u pravu kada govori od odličnoj godini za Google pokazuje i podatak kako je kompanija ostvarila šesti uzastopni kvartal s rekordnom zaradom.

anas Google zauzima vodeće mjesto kao oglasni prostor na internetu, a sigurno je da se osnivač Yahooa David Filo 'udara po glavi' kada se sjeti da su ga Brin i Page tražili novac za pokretanje Googlea, no on ih je tada vrlo glatko odbio kazavši im kako će im pomoći tek kada dođu s gotovim proizvodom. Oni ga više novac nisu tražili, već su pokrenuli danas vrlo uspješnu tvrtku. Google danas omogućuje najrazličitija pretraživanja, od interneta od kojeg je sve i počelo, do korisnikova računala, i to vrlo brzo i jednostavno, zatim upravljanje i katalogizaciju fotografija, a u posljednje vrijeme i pretraživanje karata, zasad samo u SAD-u, te video isječaka. Shvativši da samo pretraživanje interneta dugoročno ne može donijeti novac i uspjeh na sve zahtjevnijem tržištu u kojem borbu vode s tvrtkom Yahoo, ali i s Microsoftom i drugima, okrenuli su se novim oblicima pretraživanja, ali i pokrenuli vlastiti web site namijenjen vijestima, gdje se može vidjeti izbor s čak 4500 različitih adresa s interneta koje donose vijesti iz različitih područja.

T-Portal


 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.smin.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - Back15.05.2006. u 20:26 - pre 217 meseci
http://sethf.com/infothought/blog/archives/001014.html
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Google otvara istraživački centar u Mičigenu13.07.2006. u 12:36 - pre 215 meseci
Google planira da u En Harboru, Mičigen, otvori kancelariju i istraživački centar u kojima će biti zaposleno i do 1.000 ljudi, saopštila je guverner te američke savezne države Jennifer Granholm. Google je 2005. godine tražio prostor od 21.600 kvadratnih metara za izgradnju kancelarija u En Harboru, rodnom gradu jednog od osnivača Google - Larry Page. Page je na mičigenskom univerzitetu i završio studije, dobivši zvanje inženjera informatike. Page je održao čvrste veze s univerzitetom, a Google je pokrenuo projekat digitalizacije ukupno sedam miliona književnih dela koje sadrži univerzitetska biblioteka. Google sa sedištem Mauntin Vjuu, Kalifornija, potrošio je dosad 1,5 milijardi dolara za otvaranje operativnih centara.

http://biz.yahoo.com/prnews/060711/detu009.html?.v=53

 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.smin.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Google patent list06.08.2006. u 16:56 - pre 214 meseci
http://www.arnoldit.com/lists/google-patents.asp
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.smin.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - A List of Active Google Domains and Directories23.08.2006. u 23:34 - pre 214 meseci
http://www.resourceshelf.com/w.../2006/08/googledomains1003.htm
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Google Buys Garage Where Empire Began02.10.2006. u 13:02 - pre 212 meseci


http://www.newsvine.com/_news/...ys-garage-where-it-all-started

Google je pridruzio svom "carstvu" u stalnoj ekspanziji i kucu u Silikonskoj dolini ciju su garazu pre osam godina iznajmili njegovi suosnivaci Larry Page i Sergey Brin pokrecuci Google. Kompanija je kupila kucu od 177 kvadratnih metara od jednog od svojih rukovodilaca Susan Wojcicki koja ju je iznajmljivala za 1.700 dolara mesecno kako bi isplatila hipoteku. Kada su se Peidz i Brin pre osam godina uselili u sada "Guglovu" garazu, ona je odmah pretvorena u preduzece s kapitalom od jedva milion dolara prikupljenih od saccice investitora. Danas Google poseduje likvidna sredstva koja se procenjuju na 10 milijardi dolara. Nije objavljeno koliko je placena kuca koja je, ako se i ne smatra nekim istorijskim mestom, postala turisticka atrakcija jer posetioci dolaze autobusima iz celog sveta da bi fotografisali garazu u kojoj je zaccet najveci Internet pretrazivac i jedan od najunosnijih biznisa na svetu.

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 02.10.2006. u 19:39 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Tko stvara maštovite Googleove logotipe?09.10.2006. u 09:23 - pre 212 meseci


Da Google danas slavi rođendan da se naslutiti iz najnovijeg logotipa koji krasi tu najpoznatiju tražilicu na Internetu. No tko se krije iza maštovih logotipa kojima Google svojim korisnicima neverbalnim jezikom poručuje kako je u pitanju poseban dan? Njegovo ime je Dennise Hwang:.

Dennis Hwang je 28-godišnji Korejanac s američkom adresom koji već niz godina dizajnira logotipa za Google. Svoj prvi logo napravio je 4. srpnja 2000. godine, na zahtjev Larryja Pagea i Sergeyja Brina, što je od tada postala njegova specijalnost. Hwang je za svaki poseban događaj, poput Dana zahvalnosti ili Božića stvarao po jedna drugačiji Googleov logotip, no danas crtanje logotipa čini tek 20% njegovog posla. U međuvremenu je postao šef tima dizajnera u Googleu.

Rođeni Amerikanac iz Knoxvillea, Hwang se s obitelji preselio u Koreju kad je imao pet godina. Odrastao je u gradu Gwacheonu, da bi se 1992. godine vratio u Sjedinjene Države kad mu je otac dobio stipendiju Fulbright Scholarship za istraživanje u SAD-u. Kad se otac vraćao u Koreju, on i brat su odlučili ostati u Americi.

Prvi logotip napravio je za Google 2000. godine, kad je Google zapošljavao vanjske suradnike. Dobio je zadatak da napravi Googleov logotip u znaku Dana nezavisnosti, i od tad je sve išlo kao po crti. Nastavio je kreirati za tvrtku u vlasništvu američkog dvojca Page – Brin.

Hwang otkriva kako se najviše voli igrati sa slovima “O” i “L”, jer je njih najlakše preoblikovati. Slovo “O” tako lako postaje bundeva za Halloween ili planet Zemlja, dok je primjerice slovo “G” veoma teško preurediti u nešto drugo.

Ovog studenog stručni Googleov žiri, s Dennisom na čelu, izabrat će najbolji dječji dizajn na natječaju “Što znači biti Britanac?”, koji će se pojaviti na glavnoj tražilici, kad će ga vidjeti oko 18 milijuna ljudi.

(bs) via
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - Back09.10.2006. u 09:28 - pre 212 meseci

Larry Page + Sergey Brin


Oni su, naprosto, momci koje bi svi roditelji poželeli za zetove. Lepo podšišani. Uredno odeveni. Ne smeta što je jedan od njih Rus. Pametni momci iz predgrađa. Samo nešto malo bogatiji. Lari Pejdž i Sergej Brin, 33, odnosno 32 godine. Vlasnici Gugla, najvećeg pretraživača Interneta na svetu.

Prošle nedelje oni su ponovo privukli pažnju javnosti zbog vesti da su od izvesne Suzane Vojcicki, otkupili jednu običnu kuću, površine 177 kvadrata u Menlo parku, Kalifornija. Cena nije saopštena, ali se zna da se nekretnina te veličine na tom mestu prodaju za milion, najviše milion i po dolara. Vest o ovoj transakciji svakako ne bi bila nikome naročito interesantna da uz tu kuću pomenuti dvojac nije pazario, normalno, i njenu garažu. Baš onu u kojoj su oni, iznajmivši je za 1.700 dolara mesečno, pre osam godina započeli svoj meteorski uspon.

Porodični milje

Priča o slavnim garažama u još slavnijoj Silicijumskoj dolini tako je samo nastavljena.

Istina je, naime, da su neki od danas najmoćnijih kompjuterskih giganata doista nastali upravo u tim objektima. Hjulit Pakard je, recimo, bio jedan od njih, baš kao što su i njegovi šefovi, pre nekoliko godina, i sami odlučili da za 1,7 miliona dolara otkupe svoju garažu u Palo Altou, iz koje su gospoda Hjulit i Pakard krenuli u svet.

Nova tehnologija je, zapravo, bila ta koja je omogućila da se i fakultetski štreberi, poput Gejtsa, Alena i mnogih drugih i u najranijoj mladosti dočepaju ozbiljnih para. I Pejdž i Brin bili su upravo takvi momci.

Pejdž je Amerikanac rođen 26. marta 1973. u Lensingu, Mičigen, u porodici naprosto idealnoj za odgoj budućeg genijalca. Njegov otac, profesor na mičigenskom državnom univerzitetu je, uostalom, bio pravi pionir u razvoju kompjutera i veštačke inteligencije. Majka je, opet, druge podučavala programiranju tako da je mali Lari sa računarima počeo da se druži dok mu je bilo samo – šest godina.

Brin je rođen 21. avgusta 1973. u Moskvi. Njegova porodica, jevrejskog porekla, izbegla je u Ameriku negde 1979. I otac i majka bili su matematičari, pa ni malom Sergeju nije bilo teško da se opredeli šta će da čini u životu. Odlučio se za univerzitet Stanford gde se i upoznao sa budućim ortakom, Larijem.

Obojica su, razume se, bili briljantni studenti, kasnije i doktoranti. Zbližio ih je zajednički rad na programu za pretraživanje podataka na Internetu a pogotovo to što su zajedničkim snagama došli do originalnog softvera, na osnovu koga su potom razvili svoju prvu verziju Internet pretraživača zvanu „bek rab”. Priča se da su prvi hardver sklepali od najjeftinijih mogućih komponenti, odnosno da im je, recimo, prvi štampač imao kućište od – lego kockica! Hardver im se nalazio u Larijevoj spavaćoj sobi, a kancelarija – u Sergejevoj. Videvši, međutim, svoju šansu oni su stali da traže finansijere.

Mora biti da je Dejvida Fajloua, jednog od osnivača sada Jahua, dugo potom oblivao znoj pri pomisli kako je dvojicu ambicioznih mladića koji su mu se negde potkraj prošlog veka obratili za pomoć – glatko odbio. Endi Behtolshajm, jedan od osnivača „San majkrosistemsa” je, međutim, bio dalekovidiji. Hladnokrvno im je ispisao ček na 100.000 dolara sa kojima su, najzad, mogli ozbiljnije da krenu u posao.

Ferari efekat

Ček je naslovio sa Google Inc. Neki smatraju da je Behtolshajm tu reč na čeku, zapravo, pogrešno napisao. Na engleskom se, naime reč „gugl” – što je u matematici pojam za jedinicu iza koje sledi sto nula, dakle oznaka za beskonačnost, jer u poznatom svetu ne postoji ništa, čak ni sve zvezde, ni približno tom broju – piše, zapravo, googol.

Ostalo je, međutim, Google, a Lari i Sergej uspeli su da od rodbine prikupe milion dolara i 7. septembra 1998, u onoj garaži, otvore kompaniju. Nastavak je poznat. Na ovom enormnom tržištu na kome svakodnevno sede desetine miliona pretraživača Interneta, a to smo postali svi mi, Gugl sada učestvuje sa 56,4, a prvi rival Jahu sa 21,1 odsto, pa firma mlati pare na sve strane, od oglasa, do prodaje najnovijih filmskih hitova po ceni od 1,99 dolara za komad.

Kada je kompanija pre dve godine izašla na berzu, bio je to, dabome, pravi šok, za „guglere”. Svi oni postali su preko noći u najmanju ruku milioneri. Lari i Sergej su, međutim, postali teški milijarderi, uspevši da na najnovijoj Forbsovoj listi najbogatijih ljudi sveta zauzmu 32.

(Sergej) i 33. mesto (Lari) sa imetkom koji je procenjen na 12,9 (Sergej) i 12,8 (Lari) milijardi dolara. Vrednost Guglovih akcija na Nasdakovoj berzi porasla je za samo dve godine za neviđenih 360 procenata, pa kompanija trenutno vredi oko – 123 milijarde dolara!
Mnogi su, pri tom, strahovali od takozvanog „ferari efekta” to jest od toga da će sada, kada i vlasnici i zaposleni koji poseduju akcije lako moći da pazare ma koji auto koji im se dopadne, sve to morati da se odrazi na radni elan, ali se takva strahovanja, prosto, nisu obistinila. I dalje svake godine devet od deset najboljih kompjuteraša u SAD ide da traži posao u Guglu, gde ga, razume se, i dobije. Brim i Pejdž su, doduše, nedavno kupili jedno avionče, „boing 767” i preuredili ga za odlazak na piknik, ali i dalje voze obične, u SAD inače veoma popularne, ekološke „tojota prijuse”. Žive u relativno skromnim, dvosobnim apartmanima.

Rodoljub Gerić
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Google's 56 forgotten (secret) pages11.10.2006. u 13:25 - pre 212 meseci
http://www.seopedia.org/seo-ne...rgotten-secret-pages-part-two/

http://www.seopedia.org/intern...secret-andor-forgotten-places/
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Google Cheat Sheet lists all Google services and tools11.10.2006. u 13:28 - pre 212 meseci


http://google.adelaider.com/
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Google Cheat Sheet lists all Google services and tools 211.10.2006. u 13:30 - pre 212 meseci


http://google.adelaider.com/
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

SqlByte
bg

Član broj: 65900
Poruke: 269
*.smin.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - Back11.10.2006. u 18:37 - pre 212 meseci
Moa baba malopre me je pitala shta je to Google ? :/
Videla je na TV kako je google dao veliki kesh za youtube pa joj nikako to nije jasno...
Nadam se da sam regrutovao josh jednog mladog Google korisnika
 
Odgovor na temu

dj011

Član broj: 27347
Poruke: 272
*.vw.shawcable.net.

Sajt: www.enquisition.com


+7 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - Back12.10.2006. u 19:05 - pre 212 meseci
izgleda da su svi koji su se obogatili poceli nesto u garazi....a ja nemam garazu :(
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - The Original GOOGLE Computer Storage [Page and Brin](1996)17.11.2006. u 11:06 - pre 211 meseci
http://infolab.stanford.edu/pu...ictures/display/0-4-Google.htm



[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 23.11.2006. u 11:09 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Vrednost Googlea prerasla 156 milijardi dolara23.11.2006. u 10:08 - pre 211 meseci
Dionice Googlea, najvećeg pretraživača interneta, dosegnule su u utorak na američkoj burzi rekordnu cijenu od 510 dolara, ojačavši u jednome danu tri posto, čime se vrijednost te kompanije popela na 156 milijardi dolara.

Googleova dionica dosegnula je ključnu razinu od 500 dolara, što je šest puta veća cijena u odnosu na onu prilikom prve javne ponude Googlea u kolovozu 2004. godine. Vrijednost te kompanije sada premašuje kombiniranu vrijednost američkih kompanija iz zabavne industrije Time Warnera i Walt Disneyja.

Google je korišten prilikom polovine ukupnog broja pretraživačkih upita u Sjedinjenim Državama u rujnu, više nego dvostruko više od drugoplasiranog pretraživača Yahooa, objavila je istraživačka tvrtka Nielsen/Net-Ratings. Istraživačka tvrtka EMarketer ocjenjuje da će u Googleovu trezoru završiti oko 25 posto od 15,9 milijardi dolara, koliko se procjenjuje da će u ovoj godini iznositi ulaganja u on-line oglašivanje.

Google je drugi najvrjedniji biznis Silicijske doline, odmah iza Cisco Systemsa, a ispred primjerice Intela, najvećeg svjetskog proizvođača čipova, ili Hewlett-Packarda, pionira visoke tehnologije čiji su se počeci također zbivali u garaži još prije 67 godina.

(Hina)
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Dogovor Googlea i NASA-e19.12.2006. u 09:29 - pre 210 meseci
Google Inc. i NASA Ames Research Centar finalizirali su dogovor po kojem bi ova svemirska agencija trebala ponuditi više slika, materijala i informacija putem vodeće svjetske tražilice. Ova je suradnja još jedan korak u partnerstvu najavljenom prije 15 mjeseci kada je Google najavio da želi izraditi svoj 1 million-square-foot campus u NASA-inom centru koji se nalazi u Montain Viewu. Prema tom dogovoru Ames će Googleu davati informacije o vremenskoj prognozi, 3D mape Mjeseca i Marsa i real-time tracking International Space Stationa i svemirskih letova shutleova tako da će te slike i informacije biti dostupne svima s vezom na Internet.

Prema riječima NASA-ina administratora Michaela Griffina, NASA i Google će uskoro omogućiti svakom Amerikancu virtualne letove preko površine Mjeseca i kroz Marsove kanjone. Googleov Chief Executive Eric Schmidt rekao je da partnerstvo s NASA-om ima itekako smisla za njegovu kompaniju te će bogatstvo tehničke stručnosti i različitih podataka koristiti Googleu u nastojanju da poboljšaju korisničko iskustvo.

(hj)
 
Odgovor na temu

[es] :: Pretraživači i SEO :: [Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - BackRub

Strane: 1 2

[ Pregleda: 25255 | Odgovora: 36 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.