Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Ko ce brze pasti na zemlju?

[es] :: Fizika :: Ko ce brze pasti na zemlju?

Strane: << < .. 2 3 4 5 6 7

[ Pregleda: 54753 | Odgovora: 130 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

milos crni
bar

Član broj: 149905
Poruke: 98
93.87.32.*



+8 Profil

icon Re: Ko ce brze pasti na zemlju?24.04.2012. u 08:49 - pre 145 meseci
Ova tema je otišla poprilično daleko i pojavljuje se potreba vratiti se na sam njen izvor.
Prvo čovjek je postavio pitanje o slobodnom padu tijela kroz vazduh na zemlju, sa iste visine, a različitih masa. Samo je hipotetički uzeo padobrance i to sa neotvorenim padobranom, vrlo surovo. Ali pošto znam šta je čovjek htio pitati, odlučiću se za kasniju ispravku za dvije kugle istih zapremina, a različitih masa. Pošto je okrugli oblik nekako najprirodniji, a ima i ista svojstva u vazduhu, odlučio sam se za njega. Znači najprostije i bez da vas mnogo davim sa matematikom, jar mi nije to cilj, već da čovjeku objasnim njegovo jednostavno pitanje. Ljudima ovo izgleda neobično, pogotovu kada nisu dobro upoznati sa fizikom, i ista im nije struka.
Drugo ne isključujemo hipotetički ni jedn realni faktor koji postoji na Zemlji.
Dakle imamo dvije kugle iste zapremine, neka su malo veće u prečniku, kasnije će te vidjeti zašto, a homogeno raspoređene gustine čestica unutar njih, ali različite gutine istih, tako da imaju različite mase. Čak neka su od istog ili sličnog materijala da EM polje zemlje nema mnogo različit uticaj na njih. Centar mase svake od njih je u geometrijskom težištu istih, koja su potpuno izravnana pri puštanju sa neke oveće visine od recimo par desetina kilometara. Potrudimo se da je lijepo vrijeme, da nema parazitskih faktora sila, vjetra i atmosverskih padavina, koji bi mogli uticati na rezultat padanja kugli. Puštaju se istovjetno na vektor delovanja centrifugalne sile, na tle iste topografske visine i geološke gustine, znači približno su blisko udaljene. Dakle ako bi one bile u vakumu, zbog toga što je vektorska sila koja ih privlači(svako od tijela sa zemljom) jednaka proporciji proizvoda masa (tijela i zemlje) i kvadrata njihovog međusobnog rastojanja, od centra nihovih masa, svaka od kugli bi pala istovremeno, ali različitom silinom. Dok bi jedna kugla da su manje i da padaju sa manje visine, samo udarila nekog nesrećnog prolaznika, druga bi ga sigurno ubila. Bože sačuvaj. No vratimo se eksperimentu. Dakle pošto visina ostaje ista(međusobno rastojanje dva tijela, dvije mase), menja se samo masa time i vektorska sila koja je potrebna da povuče istu, i bez otpora vazduha zaista padaju istom brzinom i istovremeno dotiču tlo, ali ne istom silinom. Sila je jednaka energiji, koja je jednaka masa puta ubrzanje. Ovo je sve dakako eksperimentalno potvrđeno u vertikalnim tunelima sa isisanim vazduhom. Ali šta se dešava u uslovima na Zemlji gdje vazduh postoji? Tada do izražaja dolazi otpor vazduha, jer isti ima svoju gustinu. Doduše vazduh nije toliko gust fluid, koliko ljudi misle, da bi za dvije kugle sa istim aerodinamičnim svojstvima, pravio toliku razliku, zato smo i uzeli malo veće kugle u prečniku i one visine sa početka. Počinjemo. Kugle se puštaju, padaju, ubrzavaju, vazduh daje otpor, zato što je materijalan sastavljen od molekula, ali... Šta se dešava... Masenija kugla koja je teža u samom početku, razvija veću energiju(kinetičku), a time i silu delovanja na pravac kretanja. Ona jednostavno počinje silovitije da potiskuje vazduh ispred sebe, koji drugu lakšu kuglu delimično koči, i tako ga rasplinjujući juri ka zemlji. Može se sad neko setiti i reći da međudejstvo(trenje) sa vazduhom zagreva kuglu i molekuli se u njoj šire i ona postaje lakša. Prividno. Zato što se toplota prenosi na sam vazduh on takođe hladi kuglu. Znači postaje topliji i rasplinutiji i kugla ga lakše probija, tako da se sa prvobitnim činiocem(zagrevanjem) poništava. Dabome na kraju puta masenija kugla, koja je u samom startu teža, stiže prva. Treska silovitije u tle i dublje se zariva u isto.
Naravno u zavisnosti od razlike mase kugli razliku bi smo nekad jedva uočili, a nekad bi trebao specifični merni instrument da utvrdi razliku. Zato je mnogo praktičnije, i prosto ne znam kako se ljudi toga u početku nisu setili, da su kugle odmah puštene u vodu da potonu na dno mora. Naravno sa jednakim uslovima za obe i bez morskih struja. Dakako bi ste i prostim promatranjem uočili razliku da masenija kugla tone brže.

P.S. Zašto je jug Zemlje siromašniji od severa?
Naravno postoje i prirodni uslovi za to, naučno dokazani. Zato što je i pored resursa zemalja juga gustina Zemlje na južnoj polulopti veća nego na severnoj, gravitacija je veća i time sama težina tijela iste mase različita na dvije hemisfere. Recimo metrički ton neke rude izmjeren na jugu, postaje manje od toga na severu. Dobijaju manje novca za isto od severnjaka, a južnjaci im plaćaju više za njihove resurse koji se pokazuju težim na jugu. Zato su i ratni brodovi podešeni za prelaz u dva moda, kad plove severnom i kad plove južnom zemlinom poluloptom. Zbog nišanskih instrumenata.
Ili kada bi ljudi napravili grad duboko pod zemljom i tamo živjeli neko vrijeme, postali bi džinovi. Zašto?
Zato što bi zbog manjeg rastojanja od centra Zemlje, koji je i njen centar mase(što je do gustine svih čestica od centra do grada) i gravitacija bila slabija, čak i da zanemarimo suprotno delovanje gravitacije zbog mase iznad grada. Ljudi bi kroz više generacija usled slabe gravitacije koja bi im ograničila rast na prosek ove visine, postali džinovi, kao i da žive na drugoj planeti sa manjom gravitacijom.
 
Odgovor na temu

osvetakana

Član broj: 300380
Poruke: 75
*.ovh.net.



+95 Profil

icon Re: Ko ce brze pasti na zemlju?24.04.2012. u 13:49 - pre 145 meseci
Uh bve, šta je sve napisano na ovoj temi!


Inače ne bavim se istraživanjem ruda ali mi je nešto ostalo nejasno. Ako su rude veće mase na jugu nego na severu to bi onda značilo da je gustina tela veća na jugu nego na severu.

E sad, kako onda objasniti da afrički crnci imaju manju gustinu kostiju (poroznije kosti) od severnjaka belaca. Kenijci, Etiopljani, žive "ispod" ekvatora tj, na južnoj hemisferi, imaju kosti manje gustine i to je jedan od razloga što redovno pobedjuju u dugoprugaškim trkama (ali su zato slabi plivači). Medjutim, oni pobedjuju u trkama i na severnoj i na južnoj hemisferi.

Kako sad to?
 
Odgovor na temu

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2145
..able.dyn.broadband.blic.net.



+196 Profil

icon Re: Ko ce brze pasti na zemlju?24.04.2012. u 14:39 - pre 145 meseci
Kuglice će u nekom trenutku prestati ubrzavati.Čak će im se brzina smanjivati.
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
Odgovor na temu

milos crni
bar

Član broj: 149905
Poruke: 98
93.87.32.*



+8 Profil

icon Re: Ko ce brze pasti na zemlju?27.04.2012. u 02:09 - pre 145 meseci
Da zaista je odnos stenskih masa nešto gušći na južnoj polulopti, ovo je naučna činjenica, vrlo je koristi vojna inženjerija za podešavanje razlike nišanjenja na južnoj i severnoj polulopti, a ovo se može naći i u boljim enciklopedijama.
Što se tiče Afrikanaca treba znati da je sam kontinent zapravo više orijentisan severu nego jugu, a mora se uzeti u obzir i antropološka osobina samog stanovništva. Naime potrebno je znati da različite gupe ljudi u različitim istorijskim periodima dolaze na afričko tle. Ovi oviši i vitkiji trkači naseljavaju sever podsaharske Afrike, ili sam pojas oko ekvatora, dok sam jug Afrike od najranijih vremena homo sapiens sapiens populacije, naseljavaju, za nas, ljudi vrlo niskog rasta. Oviše populacije Bantu skupine, Zulu i sl. dolaze znatno kasnije sa sever i to možda tek nešto malo prije Evropljana. Takođe što se gustine kostiju tiče treba uzeti u obzir i bolju prilagođenost belaca za mlijeko i mlječne proizvode, dok je ista skoro nikakva kod crnog stanovništva Afrike i unekoliko veća samo na severu podsaharske Afrike zbog mješanja sa kasnijom arapskom genetikom. Zapravo kod današnjih belaca postoji čak i novija mutacija, stara svega nekoliko decenija, da i odrasle jedinke mogu da vare mlijeko. Ako se u istorijskom kontekstu pogleda južna polulopta može se zaključiti da su sve stare skupine ljudi na sva tri kontinenta koji isti naseljavaju zapravo vrlo oniže za nas ‚‚severnjake“. To su Koi i San (Bušmani), Pigmeji, Habadžije u Africi, razni Aborigini u Australiji i južnoamerički Indijanci.
 
Odgovor na temu

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.PPPoE-419.sa.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Ko ce brze pasti na zemlju?27.04.2012. u 07:31 - pre 145 meseci

Za sljedeće sam posebno zainteresovan!
Citat:
Kuglice će u nekom trenutku prestati ubrzavati.Čak će im se brzina smanjivati

Kada budeš imao malo slobodnog vremena napiši o tome malo više (eventualno uputi na neki link o tom sadržaju).
Da fizički sadržaji u ovoj oblasti nisu ujednačeni ni kod afirmisanih fizičara sugeriše mi ovaj tekst.
 
Odgovor na temu

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2145
..able.dyn.broadband.blic.net.



+196 Profil

icon Re: Ko ce brze pasti na zemlju?27.04.2012. u 20:28 - pre 145 meseci
Otpor pri kretanju u atmosferi raste sa kvadratom brzine.Ali i sa gustinom vazduha.Kada brzina pri padanju toliko narasla da je otpor jednak težini,kretanje bi se nastavilo konstantnom brzinom.Ali u nižim slojevima vazduh je gušći pa otpor sredine biva veći od težine.Nastupi kočenje tj usporavanje.
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
Odgovor na temu

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Ko ce brze pasti na zemlju?29.04.2012. u 20:17 - pre 145 meseci
Ali u nižim slojevima jača je i gravitacija.
 
Odgovor na temu

Milan Milosevic

Član broj: 67
Poruke: 932
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+31 Profil

icon Re: Ko ce brze pasti na zemlju?02.05.2012. u 07:24 - pre 144 meseci
Treba onda dodati strujanja toplog i hladnog vazduha, promenjivi vetar i sl.
 
Odgovor na temu

chupa
Beograd

Član broj: 16976
Poruke: 209
176.2.153.*



+1 Profil

icon Re: Ko ce brze pasti na zemlju?02.05.2012. u 07:56 - pre 144 meseci
Kao sto je kolega rekao, u nizim slojevima je veca gusitna vazduha, isto tako je i visa temperatura, uzimajuci u obzir da se tela sire na visim temperaturama (osim cvarka), automatski se dolazi do zakljucka da je telo VECE (osim ako nije od cvarka), a kad je vece, onda je i veci otpor pri padu.

:)

 
Odgovor na temu

Olt
Novi Sad

Član broj: 317861
Poruke: 6
*.adsl-a-11.sezampro.rs.



Profil

icon Re: Ko ce brze pasti na zemlju?27.02.2014. u 04:33 - pre 122 meseci
III ZAKON,
ARISTOTELOV ZAKON GRAVITACIJE
Teža tijela padaju brže nego lakša tijela
Aristotele, sedi 1.
U doba Aristotijela, a i vijekovima kasnije, Aristotelovi zakoni su bili
neprikosnoveni. Niko nije sumnjao u njihovu ispravnost, niti je nekom padalo na pamet
da proba da provjeri ove zakone fizike. Kada se prvi put javila sumnja u ispravnost
Aristotelovog ucenja, i kada je neko po prvi put u proucavanju svijeta upotrebio
eksperiment, svari su krenule naopako za Aristotijela.

Preuzeto iz knjige, Albert Einstein Za Pocetnike.

[Ovu poruku je menjao Olt dana 27.02.2014. u 05:57 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Olt
Novi Sad

Član broj: 317861
Poruke: 6
*.adsl-a-11.sezampro.rs.



Profil

icon Re: Ko ce brze pasti na zemlju?27.02.2014. u 05:11 - pre 122 meseci
Citat:
Konzervativizam:
Citat:
quiz pitanje: ko je bacao svakakva cuda sa jednog krivog tornja u Italiji??


Evo ja ću probati da odgovorim na kvisko pitanjce. :D Ako se dobro sećam Galilejo Galilej je bacao razne stvarčice sa krivog tornja u Pizi.

Mnogi smatraju da je Galilej ovaj zakon provjeravao puštajuci tijela razlicitih masa sa vrha krivog tornja u Pizi, ali ova
prica je najvjerovatnije pogrešna. Zapravo, Galilej je uradio nešto tome slicno : puštao je
kugle razlicitih masa, a istih dimenzija da se kotrljaju niz jednu strmu
padinu. Ova situacija je identicna situaciji sa bacanjem predmeta sa
vrha Tornja, ali mnogo je lakše izvesti posmatranja zbog toga što su
brzine manje. Galilejeva mjerenja pokazala su da svako tijelo istom
stopom povecava brzinu, bez obzira na masu, tj. ubrzanje tijela nije
zavisilo od mase. Naravno, olovo ce padati brže nego pero, ali ova
razlika nije posljedica razlicitih masa ova dva tijela vec razlicitog
otpora vazduha koji na njih deluje.
 
Odgovor na temu

[es] :: Fizika :: Ko ce brze pasti na zemlju?

Strane: << < .. 2 3 4 5 6 7

[ Pregleda: 54753 | Odgovora: 130 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.