Digitalizacija Vlade Crne Gore ... e-Government pod Lovćenom

Ciljevi

Za početak, Vlada se potrudila da donese ispravnu e-Government strategiju, od koje zavisi čitav proces reforme državne uprave. U tom dokumentu nalaze se ciljevi koji su realni i pokriveni potrebim resursima, a takođe obezbeđuju održiv dalji razvoj, koji se mora odvijati u više faza i na duži rok. U prvoj fazi, oni moraju dati vidljive rezultate, kako za građane, tako i za biznis i društvo u cjelini.

Do 2007. godine, Strategija za e-Government trebalo bi da bude realizovana u sljedećim segmentima:

- implementirani svi zakoni potrebni za elektronsko poslovanje državne uprave i biznisa,
- svi organi državne uprave i lokalne samopurave treba da budu povezani u jednstvenu i bezbjednu širokopojasnu Internet mrežu,
- biće u upotrebi sve javne pristupne tačke u svim mjestima u Crnoj Gori sa najmanje 500 stanovnika,
- sve škole biće priključene na Internet, sve državne zdravstvene ustanove biće priključene na Internet,
- biće uspostavljeni osnovni registri - građana, prostora i biznisa, biće uspostavljeni informacioni servisi za većinu administrativnih procedura na državnom i lokalnom nivou, - biće uspostavljen informacioni sistem za potrebe kulture i turizma. To je minimalni skup ciljeva za čiju realizaciju je Vlada preuzela odgovornost.

Koristi

Naravno, razlozi su pragmatični, jer se očekuje da e-Government bude moćan alat da Crna Gora ostvari koristi od globalnog informacionog društva. Riječ je o direktnim koristima, koje uključuju smanjenje troškova u upravi i javnim poslovima, uštede u javnim nabavkama, prikupljanju poreza i carina, te bolji i neprekidni kontakt sa građanima, posebno onima koji žive u udaljenim i rjeđe naseljenim područjima. Nijesu manje važne indirektne koristi, a koje se tiču veće transparentnosti i odgovornosti u javnom odlučivanju, koje mogu biti moćno sredstvo u borbi protiv korupcije, za jačanje demokratije i stimulisanje lokalnih e-kultura.

Suština e-Govermenta nije samo u tome da se daju kompjuteri službenicima uprave i automatizovanje starog načina rada, jer isključivo usredsređivanje na tehnološka rješenja neće promijeniti mentalitet birokrata, koji građane, po "tradiciji", ne smatraju ni korisnicima usluga uprave, ni učesnicima u donošenju odluka. Cilj je, ipak, da e-Government koristi tehnologiju da ostvari reforme, njegujući transparentnost, eliminišući distancu i druge podjele i podstičući gradjane da učestvuju u političkim procesima koji utiču na njihove živote.

Faze

Proces uvodjenja i primjene e-Governmenta u Crnoj Gori je podijeljen u tri faze, s tim što one nijesu zavisne jedna od druge, u smislu da jedna faza treba da bude završena prije nego što počne sljedeća.

- Prva faza je "informisanje", u kojoj se koristi informaciono-komunikaciona tehnologija kako bi se proširio pristup informacijama uprave. Uprave proizvode ogromne količine informacija, od kojih su mnoge potencijalno korisne građanima i biznisu. Internet i druge napredne komunikacione tehnologije mogu te informacije brzo i direktno da dostave zainteresovanim građanima.

Stoga autori Strategije smatraju da proces uvođenja e-Governmenta može započeti upravo objavljivanjem informacija na Internetu, počevši od zakona i propisa, dokumenata i formulara. Omogućavanje gađanima i biznisu da brzo pristupe informacijama uprave, bez potrebe da putuju do njenih kancelarija, stoje u dugim redovima, može biti revolucionaran napredak za društva opterećena neefikasnom birokratijom.

- Autori strategije drugu fazu su nazvali "interakcija", ili širenje učešća građana u upravi. Sajtovi za informisanje, koliko god da su bogati sadržajem, samo su prvi korak. E-Government ima potencijal da uvuče građane u sam proces upravljanja, uvodeći ih u interakciju kroz čitav politički život i sve nivoe javne uprave. Smatra se da veće angažovanje građana doprinosi građenju povjerenja javnosti u upravu. Naime, interaktivni e-Government uključuje dvosmjernu komunikaciju, počinjući sa osnovnim funakcijama, kao što su e-mail kontakti sa službenicima uprave, ili interaktivni formulari, koji omogućavaju korisnicima da prilože komentare o zakonodavnim ili političkim prijedlozima.

- Treća faza je nazvana "transakcija", u kojoj će se svi servisi uprave učiniti dostupnim preko Interneta. Razvoj e-Governmenta može ići dalje, tako što će se razvijati Web sajtovi koji omogućavaju korisnicima da obavljaju potpune transakcije preko Interneta. Takav transakcioni Web sajt nudi direktni link ka srevisima uprave, dostupan u svako doba i sa svakog mjesta. U prošlosti, servisi uprave, kao što je registracija zemljišta ili obnavljanje ličnih karata, zahtijevalo je dugo čekanje i sukobljavanje sa zagušenom birokrtaijom. Sada inovacije, kao što su kiosci za servise građanima ili prenosni kompjuteri uprave, koji mogu biti nošeni u ruralna područja, dovode e-Government direktno do građana.

Povjerenje

Uprava prikuplja ogromne količine podataka o građanima kroz svakodnevne transakcije. Kako sevisi e-Governmenta rastu u svom opsegu i popularnosti, tako i baze podataka rastu u obimu i detaljima. Stoga je od posebnog značaja zaštita privatnosti ličnih podataka o građanima koji postoje u tim bazama. To posebno treba uvažavati ako se od građana traži da upravi povjere osjetljive lične, finansijske i medicinske podtake. Autori Strategje upozoravaju da Web sajtovi uprave i Internet servisi moraju da se pridržavaju najboljih običaja koji se tiču privatnosti. Jer, povjerenje je od vitalne važnosti za projekte e-Governmenta. Bez povjerenja, građani, koji su ionako sumnjičavi, mogu izbjegavati, ili se čak suprotstavljati korišćenju servisa na Internetu.

I, napokon, da li su upravljački sistemi, dokumentacija i radni procesi takvi da obezbjeđuju kvantitet i kvalitet podataka za prelazak na e-upravljanje? Crna Gora ima iskustva u radu sa velikim skupovima podataka. Informatička iskustva pojedinih državnih organizacija, kao što su republički Sekretarijat za razvoj, Zavod za statistiku, Fond PIO, MUP, Direkcija javnih prihoda i Uprava carina, značajna su pretpostavka za prelazak na e-Government. Pri tome, poseban izazov za razvoj e-Governemnta predstavlja reforma infrastrukture osnovnih registara podataka o građanima, prostoru i biznisu. Od uspješnosti rješenja ovih infrastrukturnih sistema podataka, zavisi uspjeh cjelokupnog projekta za e-Government.

Takođe je i pitanje da li postoje zakoni i pravila koji dozvoljavaju i podržavaju prelazak na e-upravljanje.U mnogim zemljama, na primjer, digitalni potpis ne može biti prihvaćen. No, Crna Gora je Ustavom i zakonima o državnoj upravi i lokalnoj samoupravi definisala svoj upravljački sistem i postavila osnovu za uvođenje sistema osnovnih podataka o građanima, prostoru i biznisu. Zakonom o elektronskom potpisu napravljen je i prvi korak ka elektronskom poslovanju.

Ali, potrebno je usvojiti i niz drugih zakona kojima će se zaokružiti pravna regulativa za sve aspekte e-Governmenta.

http://www.rsr.cg.yu/ + ebit

---