Re: Teorija Relativnosti
Cibernoid, ne samo da „podsjećaju na Doplerov efekat“ nego se mogu i striktno primijeniti (a jednostavnije su i lakše se pamte).
Ja u nekoliko prethodnih poruka izbjegavam pomenuti mjerenje iz K0 u K' i obratno (u odnosu na.... i obratno), kako bi se sadržao u oblasti „klasične fizike“ i tvoje „vektorske baze“ u: 1.(za „posmatrača“) u K0 u odnosu na: a) K0 i b) K' ; te 2. (za „posmatrača“) u K' (kada se „komotno“ ovo crtkano K' može zamijeniti sa K0) u odnosu na: a) K' i b) K0. Ovo ću objašnjvati sa „ptičicom“ pored otvorenog prozora „tvog“ vagona, koja leti istom brzinom i smjerom kao ti ( i promjenom njene brzine, silama sa „osloncem“ u „tvojoj“ i „mojoj“ bazi). Nego, da ne bi prerano prešli u novu oblast, zadržimo se na ona tvoja četiri primjera „konstantnosti brzine“ c („u svima sistemima, neovisno od kretanja sistema, izvora, posmatrača“).
1. Brzinu c definišemo u vrijeme i na mjestu kada vršimo „sinhronizovanje“ naših satova, etalona (jedinica mjere), instrumenata,... (dakle, zajedno i u istim uslovima);
2. Kada smo „razdvojeni“(prostorno: (ali – sada) ti u Japanu, ja u Australiji; ili vremenski: (ali – na istom mjestu, Avali na primjer) ja u srednjem vijeku , ti sada), svako u svom sistemu će opet koristiti sve utvrđene atribute brzine c, meni su bitne „iste“ jedinice mjere;
3. Šta god „vidjeli“ (u onom drugom sistemu u odnosu na nas) mi ćemo tom istom brzinom mjeriti i u „vlastitom“ i u onom „drugom“ sistemu;
4. Upravo, taj smisao imaju: Ajnštajnove, Lorencove i „Sprečine“ jednakosti; samo što Sprečo tvrdi da će tako biti ma koju „skalarnu vrijednost“ brzine c koristili, a Ajnštajn i Lorenc se „vežu“ za brzinu svjetlosti u vakumu (dakle, moje jednakosti obuhvataju i njihov slučaj). U tom smislu sam ranije pomenuo da ne negiram Ajnštajnove i Lorencove jednakosti, već tumačenje tih jednakosti.
 |  |
 |
