Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a

[es] :: Baze podataka :: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a

Strane: 1 2

[ Pregleda: 30291 | Odgovora: 32 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

biske86
Ivan Biševac
Zubin Potok

Član broj: 62435
Poruke: 979
213.244.208.*

Sajt: biske.rs


+39 Profil

icon Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a02.08.2009. u 11:51 - pre 178 meseci
Kao što je nekima poznato odradio sam informacioni sistem biblioteke koji je koristio bazu Access a projektovao sam ga u alatim BPWin i ERwin. Teme se mogu pogledati na Izrada informacionog sistema biblioteke i Izrada baze u Access-u.
Ovo mi je ujedno i diplomski rad kao što neki od vas i znaju. Sada, na master studijama imam predmet informacioni sistemi 2 i potrebno je da uradim u UML-u neki informacioni sistem. Nije potrebno uraditi neki veliki sistem već se samo naučiti projektovanju pomoću UML-a, ali naravno ne želim to da pređem na brzinu. Ja sam u dogovoru sa profesorom odlučio da izmodelujem informacioni sistem biblioteke pošto sam već jednom sakupio zahteve da ne bih sebi oduzimao vreme. Takođe uočene nedostatke ću ispraviti u ovom modelu.
Alat koji koristim je Enterprise Architect v7. Program je komercijalan i plaća se licenca za njega. Ja sam jedan primerak ovog programa našao na ulici sa sve serijskim brojem pa ako nekom treba neka se javi na PP. Instalacija je oko 25MB. Čisto da može da se prati tema.

 
Odgovor na temu

biske86
Ivan Biševac
Zubin Potok

Član broj: 62435
Poruke: 979
213.244.208.*

Sajt: biske.rs


+39 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a02.08.2009. u 12:37 - pre 178 meseci
Radim po knjizi "UML za projektovanje baza podataka" koju su pisali Eric J. Naiburg i Robert A. Maskimchuk. Knjiga je prevedena kod nas i može se kupiti u CET-u a izdavač originalnog izdanja je Addison Wesley. Ja imam originalno izdanje na engleskom u pdf-u i knjigu na srpskom.
Često ću se u svojim objašnjenjima pozivati na ovu knjigu.

Pa da krenemo. U prilogu se nalazi model pa pogledajte ono što sam do sada uradio.
Razumeti neku kompaniju i njene poslove veoma je težak zadatak. Potrebno je da razumete šta kompanija radi i koje su aktivnosti obuhvaćene, koje informacije postoje, ko su klijenti i partneri i još mnogo toga. [UML za projektovanje baza podataka]
Kao i kod izrade svakog informacionog sistema najpre je potrebno sakupiti zahteve. To se vidi na Requirements modelu. Tu postoje funkcionalni i nefunkcionalni zahtevi.
Paket funkcionalnih zahtevi prikazuje zahteve koji opisuju kako ce dati sistem obradjivati i cuvati informacije. Prikazuje karakteristike i pravila koji moraju da budu predstavljeni da bi potpuno implementirali zeljenu funkcionalnost.
Paket nefunkcionalni zahtevi prikazuje razlicite operacione parametre koji definisu okruzenje u kome ce sistem postojati. To su kriterijumi koji definisu nivoe performansi, prosirivosti, pravljenja rezervne kopije (backup), oporavka posle pada sistema (disaster recovery) i ostalih operativnih zahteva.

Dobra stvrar koja je urađena u ovom enterprajz arhitektu je što za svaki zahtev možemo staviti neku od oznaki. To činimo tako što dva puta kliknemo na neki zahtev i u polju status izaberemo jednu od ponuđenih opcija (proposed, aproved, implemented,..). Za svaki od ovi statusa postoji odgovarajuća boja (primetićete da su neki zahtevi plavi a neki žuti). Prethodno moramo da omogućimo prikazivanje statusnih boja. To činimo tako što odemo u Tools/Options pa kliknemo na Objects i štikliramo opciju "Show status colors on diagrams". Obratite pažnju još na paket funkcionalni zahtevi unutar paketa karakteristike. Tu je za svaki zahtev prikazano koja korisnička funkcija realizuje koji zahtev.

Najbolje način da razumemo informacije dobijene od mnogo učesnika je da modelujemo njihove opise. Vizuelizacija poslovnog sistema, umesto da se samo čitaju reči, može da bude od velike pomoći.
Odmah nakoh završetka skupljanja zahteva krećemo na izradu poslovnog modela. Prvi deo poslovnog modela je model poslovnih korisničnih funkcija, koji je fokusiran na to kako se sistem vidi od strane spoljašjnih izvođača i njihovih interakcija sa tim sistemom. Spoljašnji izvođači, koji modu da budu ljudi ili sistemi, nazivaju se poslovnim izvođačima. Bilo da ove definicije izvođača jesu ili nisu očigledne poslovnim ljudima sa kojima radite, svakom poslovnom izvođaču treba da bude dodeljena definicija.
Dijagram korisničkih funkcija poslovnog sistema je dijagram predviđenih funkcija u tom sistemu i koristi se u poslovnom modelovanju kao polazna osnova za identifikovanje uloga u usluga u datoj organizaciji.
Da bi smo kompletirali model poslovnih korisničkih funkcija, moramo detaljno da razradimo odvijanje poslova u svakoj poslovnoj korisničkoj funkciji. To činimo pomoću dijagrama aktivnosti na kojima se prikazuje odvijanje poslovnih procesa i ko izvodi razne delove tih procesa.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Zidar
Canada

Član broj: 15387
Poruke: 3085
69.46.100.*



+79 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a04.08.2009. u 18:25 - pre 178 meseci
Hvala na trudu :-)

Mozes li da prebaci slike u neki format koji se lakse cita, PNG il JPEG ili PDF, tako da mozemo da ih vidimo.
 
Odgovor na temu

Getsbi

Član broj: 124608
Poruke: 2828



+45 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a04.08.2009. u 19:11 - pre 178 meseci
@ Zidar
Čak i da napravi slike (mnogo bi ih bilo), teško da možeš da dobiješ sveobuhvatni uvid. Jedino da ovde skineš trial verziju Enterpise Arhitect:http://www.sparxsystems.com.au/products/ea/trial.html
Ja sam skinuo taj softver i pogledao. Imam neke primedbe, ali čekam da vidim kompletan funkcionalni model u nekoj od sledećih Ivanovih poruka.

 
Odgovor na temu

biske86
Ivan Biševac
Zubin Potok

Član broj: 62435
Poruke: 979
213.244.208.*

Sajt: biske.rs


+39 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a04.08.2009. u 21:23 - pre 178 meseci
Stvarno nema svrhe da okačim sve dijagrame ali okačiću samo nekoliko njih kao ilustraciju.
Kao što sam rekao najpre sam sakupio zahteve i uneo ih na dijagramu zahteva (Requirements). Postojalo je dosta zahteva tako da sam ih organizovao po paketima. Evo i primera.
Kao što rekoh najpre sam pravio zahteve. Evo primera funkcionalnih zahteva:


Dobra stvar kod zahteva je što možemo napraviti dijagram tako da vidimo koja korisnička funkcija realizuje koji zahtev kao što je prikazano na prethodnoj slici. Takođe napominjao sam upotrebu boja, što je dobro kod sakupljanja zahteva ne od strane jednog čoveka već tima ljudi.

A evo i nefunkcionalnih zahteva:


Kada završimo sa sakupljanjem zahteva idemo sa izradom dijagrama korisničkih funkcija.


Za svaku korisničku funkciju pravimo dijagram aktivnosti. Evo primera dijagrama aktivnosti za korisničku funkciju "Unos i azuriranje čitaoca".


Završio sam i drugi deo poslovnog sistema.
Drugi deo modela poslovnog sistema je poslovni objektni model, koji je fokusiran na to kako ljudi unutar poslovnog sistema (radnici u sistemu) izvršavaju poslovne procese. Prva komponenta poslovnog objektnog modela je dijagram klasa koji sadrži poslovne izvođače, radnike u sistemu, poslovne entitete, kao i njihove međusobne asocijacije, potrebne za ostvarivanje razmatrane poslovne korisničke funkcije.
Poslovna korisnička funkcija daje nam polaznu tačku za poslovni objektni model, tj. daje nam spoljašnje entitete i radnike u sistemu od kojih polazimo. Na primer kada kliknemo na plusić pored "Use Case Model" i izaberemo "PoslovanjeBiblioteke" videćemo ko su radnici i spoljašnji entiteti. Na primer za korisničku funkciju "Unos i ažuriranje citaoca" radici su Bibliotekar i SUBP (sistem za upravljanje bazama podataka). Na osnovu ovoga smo napravili dijagram klasa. Možemo ga pogledati tako što izaberemo "Use Case Model", zatim "Primarne korisničke funkcije", "Unos i azuriranje citaoca", i kliknemo na plavu ikonicu "Unos i ažuriranje čitaoca". Otvoriće nam se dijagram klasa odgovarajuće korisničke funkcije.


Napomena:Novi dijagram dodajemo tako što pritisnemo desni klik na korisničku funkciju a zatim idemo na Add i izaberemo tip dijagrama koji želimo da dodamo.
Pošto dijagram klasa prikazuje odnos između odgovarajućih entiteta u ovoj poslovnoj funkciji, potrebno je da budu opisani detalji vezani za unutrašnje procese. To se čini dijagramom sekvenci. Za neke dijagrame klasa imamo po jedan a za neke po dva dijagrama sekvenci. Čitava poenta je opisati sistem što bolje tj. pokupiti od korisnika budućeg sistema što više informacija. Usput, dijagrami sekvenci se čitaju vertikalno, odozgo na dole. Evo primera dijagrama sekvenci za dijagram klasa "Unos i ažuriranje čitaoca".






Rezime dosadašnjeg rada
Gledajući modele poslovnih korisničkih funkcija poslovne objektne modele, projektant baze podataka (opet ja) počeće da razume koji su podaci potrebni za izradu baze podataka. Naravno, ti podaci treba da se razrade i mnogi još nedostaju, ali ovo je dobra polazna tačka. Koristeći UML, timovi mogu zajednički da koriste sakupljene informacije i primenjuju ih u svom delu posla.

[Ovu poruku je menjao biske86 dana 04.08.2009. u 22:51 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

biske86
Ivan Biševac
Zubin Potok

Član broj: 62435
Poruke: 979
213.244.209.*

Sajt: biske.rs


+39 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a04.08.2009. u 22:24 - pre 178 meseci
Prethodne slike su malo velike ali šta je tu je. Zaboravio sam da okačim model, pa evo ga u prilogu.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Getsbi

Član broj: 124608
Poruke: 2828



+45 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a05.08.2009. u 06:52 - pre 178 meseci
Kada je Objektno orjentisana analiza u pitanju, bez obzira što je UML 2.0 drugačiji standard od IDEF0 i što se bitno razlikuju, jer je UML pravljen da svi članovi tima (analitičari, developeri, programeri), učestvuju u izradi dokumentacije da bi je sa lakoćom koristili u svom delokrugu, a IDEF0, IDEF1X kao i neki drugi standard su okrenuti pojedinim stručnjacima, nemože se zaobići činjenica da se poslovna analiza radi dvosmerno (Top Down i Bottom Up).

Top Down su Poslovni slučajevi upotrebe-Busines Use Case. To je onako, kako rukovodioc vidi poslovni proces. Poslovni slučajevi upotrebe (poslovni izvođač i poslovne korisnčke funkcije........) razlažu se na dijagrame poslovnih aktivnosti. Ovo bi bio pandam dijagramu konteksta u u BpWin-u.

Bottom Up su Sistemski slučajevi upotrebe-Use Case. To je onako kako pojedini korisnik sistema vidi svoj deo poslovnog procesa. Sistemski slučajevi upotrebe (izvođači i korisničke funkcije.......) razlažu se na dijagrame sistemskih aktivnosti. Ovo bi bilo pandam dijagramima dekompozicije u BpWin-u.

Pošto rukovodioc ne mora da zna kako u tančine korespondiraju korisnici i funkcije već ko je za koju funkciju zadužen, tako je i Busines Use Case manje detaljan u odnosu na Use Case, te se kod ovog drugog modeluju dinamički apekti sistema (Dijagrami interakcije u obliku dijagrama sekvenci i dijagrama saradnje).

Primedbe:

Zato bi u Project Browser-u trebalo da postoji Busines Use Case i Use Case sa tačno primenejenim svojim simbolima. Obrati pažnju na dve vrste izvođača i dve vrste korisničkih funkcija. Poslovne i obične. Ne poznajem dobro alat kojim se služiš (EA) ali bi trebalo da postoje različiti simboli.

Imaš plivačku staze i učesnike: Rezervna kopija, Izveštaji ...... Takvi učesnici u spisku ne postoje. A i da postoje, oni ne "delaju". SUBP se naravno može shvatiti kao izvođač. U vrh plivačkih staza se upisuju izvođači. Rezervna kopija i Izveštaji su izlazi u IDEF0 standardu, a ne mehanizmi. Spominjem stalno IDEF0 da bi ti bilo jasnije o čemu govorim, jer si to već apsolvirao.

Sad, ne moraš da uzmeš moje primedbe zdravo za gotovo, ali se posavetuj sa mentorom kako nebi došao u situaciju da suviše kasno (kad odmakneš u modelovanju), prepravljaš dokumentaciju.


[Ovu poruku je menjao Getsbi dana 05.08.2009. u 08:03 GMT+1]
 
Odgovor na temu

biske86
Ivan Biševac
Zubin Potok

Član broj: 62435
Poruke: 979
213.244.208.*

Sajt: biske.rs


+39 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a05.08.2009. u 11:14 - pre 178 meseci
Mislim da ne postoje razlike između poslovnih izvođača i običnih izvođača u ovom alatu koji koristim. Tako je i profesor rekao. Ipak evo postavio sam pitanje na zvaničnom forumu proizvođača ovog programa pa ću da vidim šta mi oni kažu. U ovoj knjizi po kojoj radim posebno se crtaju poslovni učesnici i obični tj. unutrašni učesnici.

Citat:
Imaš plivačku staze i učesnike: Rezervna kopija, Izveštaji ...... Takvi učesnici u spisku ne postoje. A i da postoje, oni ne "delaju". SUBP se naravno može shvatiti kao izvođač. U vrh plivačkih staza se upisuju izvođači. Rezervna kopija i Izveštaji su izlazi u IDEF0 standardu, a ne mehanizmi. Spominjem stalno IDEF0 da bi ti bilo jasnije o čemu govorim, jer si to već apsolvirao.

To nisu učesnici to su zasebni entiteti. I oni mogu da komuniciraju na ovakvom dijagramu. Evo i primera iz knjige "UML za projektovanje baza podataka". Obrati pažnju na entitet "Clinical Records".



Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Getsbi

Član broj: 124608
Poruke: 2828



+45 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a05.08.2009. u 12:27 - pre 178 meseci
Ipak postoje različiti simboli. Ovo sam izvadio iz tvojih slika. Kad sam napisao Poslovni i obični izvođači, pod poslovnim-Busines Use Case sam mislio na simbol , a pod običnim-Use Case na ovaj
. I u jednom i u drugom slučaju to su:Bibliotekar, Administrator, Čitalac...., ali sa različitih aspekata posmatranja. A tako je i u tvojoj knjizi. Pogledaj stranu 19.

Primedba oko učesnika-izviđača se odnosila na plivačke staze dijagrama aktivnosti, a ne sekvencijalnih dijagrama. Sekvencijalni dijagrami treba da su takvi, kako si okačio sliku. Sekvencijalni dijagrami i dijagrami saradnje spadaju u grupu dijagrama interakcije. Dijagrami interakcije imaju jednog izvođača-učesnika i objekte sa kojima taj izvođač-učesnik interaguje.

Dakle da rezimiram moje primedbe. Prva se odnosila na neadekvatnu upotrebu simbola jer si na trećoj slici, koja predstavlja Poslovni slučaj upotrebe koristio »neposlovne« ili kako ti kažeš unutrašnje izvođače.
Druga se odnosila na dijagrame aktivnosti gde mogu da budu u zaglavlju plivačkih staza samo izvođači.





[Ovu poruku je menjao Getsbi dana 05.08.2009. u 14:10 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

biske86
Ivan Biševac
Zubin Potok

Član broj: 62435
Poruke: 979
213.244.208.*

Sajt: biske.rs


+39 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a05.08.2009. u 13:31 - pre 178 meseci
Sasvim si u pravu. To sam hteo da kažem da postoje poslovni i obični korisnik. Poslovni korisnik se razlikuje od običnog po tome što ima jednu kosu crtu preko kružića. Ti si u prethodnom postu prikazao uporedo ova dva simbola. Ja samo kažem da ne postoji takav simbol u ovom Enterprise Architectu koji ja koristim.
Probaću da ispravim ove nedostatke o kojima si govorio. Hvala..
 
Odgovor na temu

biske86
Ivan Biševac
Zubin Potok

Član broj: 62435
Poruke: 979
213.244.208.*

Sajt: biske.rs


+39 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a06.08.2009. u 11:33 - pre 178 meseci
Uspeo sam da ubacim poslovnog korisnika. Ne postoji simbol već je potrebno dodati običnom korisniku stereotip "business actor". To činimo na sledeći način: Napravimo običnog korisnika tako što ga prevučemo sa leve strane (Actor). Desni klik na njega pa Properties. Otvara se prozorčić sa svojstvima. Pored polja Stereotype postoji dugme sa tri tačke. Kliknemo na njega. Pojavljuje se novi prozor u kome kliknemo na dugme New i ukucamo "business actor" i kliknemo na OK. Ponovo kliknemo na OK i izaberemo u polju Stereotype vrednost "business actor" i potvrdimo na OK. Pojavljuje se "čičagliša sa kosom crtom".
Na sličan način je moguće napraviti poslovnu korisničku funkciju. Kad ispravim model javljam se.
 
Odgovor na temu

biske86
Ivan Biševac
Zubin Potok

Član broj: 62435
Poruke: 979
213.244.208.*

Sajt: biske.rs


+39 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a07.08.2009. u 22:51 - pre 178 meseci
Da li ima neko iskustva sa ovim poslovnim korisnicima. Meni nešto nije najjasnija definicija iz knjige. Da li da zamenim sve korisnike poslovnim korisnicima na ovom poslovnom modelu?
 
Odgovor na temu

Getsbi

Član broj: 124608
Poruke: 2828



+45 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a08.08.2009. u 06:22 - pre 178 meseci
Citat:
biske86: ..... Da li da zamenim sve korisnike poslovnim korisnicima na ovom poslovnom modelu?

Ne , naravno. Samo tamo gde model opisuješ Top Down, iz ugla rukovodioca. Pogled na realnost se nije izmenila prelaskom sa IDEF0 na UML standard. Zahteve si i dalje prikupljao odzgo na dole intervjuišući direktora biblioteke i odozdo na gore, posmatrajući dokumenta (evidenciju izdavanja knjiga, čitalačke kartice...). Pogledaj moj post od 05.08.2009. u vezi poslovnihi sistemskih slučajeva upotrebe.

U tvom slučaju ja bih simbole za poslovne korisnike i poslovne funkcije (one sa crticom) primenio samo na onom dijagramu koga si ti nazvao "Poslovanje biblioteke". Taj paket (package) bih nazvao Bussines Use Case Model i imao bi posebne simbole sa crticama. Drugi paket koji bih nazvao recimo samo Use Case Model, imao bi posebne simbole za obične korisnike i funkcije bez crtica. U Project Browseru možeš da koristiš metodu prevlačenja (drag and drop) za prepravke, da nebi crtao sve iz početka.

Alat koji koristiš je moderan, bar ova verzija koju sam ja skinuo sa neta (EA 7.5.846 Trial 30 day). Zasnovan je na UML 2.1. Ovaj standard omogućuje razvoj za razliku od starijih UML alata koji su služili samo za grafičko-tekstualnu dokumentaciju. Ne znam koje ti je izdanje knjige ali mislim da ona pokriva period do 2003 godine i vreme UML 1.4 ili 1.5. kad je to bio samo jezik za dokumentaciju.

Ja inače češće koristim IDEF0 i IDEF1X standarde jer sam „solista“. UML je nekako više okrenut timskom radu. Nema klasične hijerahijske strukture u dokumentovanju modela, što doprinosi tome da svako može da opiše svoj deo posla i da ga nalepi kroz odgovarajući dijagram. I dalje postoji rukovodioc projekta koji prikuplja fajlove svih saradnika i konstruiše glavni model. Prednost je što niko nikog ne mora da čeka i svi mogu da čitaju tuđe delove (glavni model) jer koriste isti jezik. To doprinosi da članovi tima (rukovodioc projekta, analitičar, inženjer baze podataka, programer...) razumeju one segmente koji nisu njihova uska specijalnost.

[Ovu poruku je menjao Getsbi dana 08.08.2009. u 11:32 GMT+1]
 
Odgovor na temu

biske86
Ivan Biševac
Zubin Potok

Član broj: 62435
Poruke: 979
213.244.208.*

Sajt: biske.rs


+39 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a08.08.2009. u 19:51 - pre 178 meseci
Koliko sam shvatio na dijagramu "Poslovanje biblioteke" treba da stvi poslovne učesnike. Takodje na dijagmima klasa i dijagramima sekvenci. Na drugom delu modela je potrebno ostaviti obicne učesnike a ne poslovne. Taj drugi deo modela su podsistemi. Evo pogledajte šta ono što sam prepravio. Za prva dva podsistema "Pravljenje rezervne kopije i oporavak baze podataka" i "Pretraživanje i preuzimanje kataloga" sam stavio obične učesnike. Da li sam u pravu?
Još mi treba pomoć oko preimenovanja korisničke funkcije "Unos bibliotara i ograničenja za čitaoce". Naime sad sam se setio da bi u toj korisničkoj funkciji trebalo da stoji i aktivnost unos članarine za određeni period tako da ovo ime ne odgovara novoj situaciji. Možda nešto kao "Administriranje biblioteke"? Šta mislite?
Model je u prilogu.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Getsbi

Član broj: 124608
Poruke: 2828



+45 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a08.08.2009. u 23:02 - pre 178 meseci
Verujem da nisam bio dovoljno jasan i bojim se da da su ti se pomešale informacije.

Prvo da usatnovimo da su: korisnik, učesnik, izvođač i actor sinonimi za isti pojam kako bismo se razumeli.
Drugo, tebi trebaju dve vrste pogleda na poslovanje biblioteke. I funkcije i korisnici imaju iste nazive u oba pogleda, samo se razlikuju po vrsti simbola.

Prva vrsta pogleda odozgo na dole, iz oka direktora biblioteke koji je samo rukovodioc. On poznaje poslovni proces, zna ko šta radi, ali ne baš detaljno. To i nije njegov posao. Detalje saznaješ od zaposlenih i iz dokumenata. Praviš prvi paket koji se zove 'Poslovni slučaj upotrebe’. U ovom paketu nema mnogo detaljizovanja. Pobrojiš poslovne korisnike, poslovne korisničke funkcije i napraviš „Dijagram poslovnog slučaja upotrebe“. Taj dijagram ti već imaš. Zove ti se „Poslovanje biblioteke“ stim što sve u njemu treba da je sa crticama. Recimo, da je to sve što si saznao od direktora i to je ono što si ti u IDEF0-BpWin zvao dijagram konteksta.

Druga vrsta pogleda je odozdo na gore, iz očiju zaposlenih i iz dokumentacije. Ovo je mnogo detaljnije. Od njih si više i saznao. Praviš drugi paket koji se zove „Sistemski slučajevi upotrebe“. U ovom paketu pobrojiš obične korisnike, obične korisničke funkcije i svaku funkciju opišeš dijagramima aktivnosti i dijagramima sekvenci. Ovo sve imaš manje-više ispod dela koji ti se zove „Primarne korisničke funkcije“. Ovde treba da su ti svi elementi bez crtica. Ovo dogovara dijagramima dekompozicije u IDEF0-BpWin.

Nacrtao sam ti šemu kako to treba da izgleda. U dijagramima nema elemenata. Ti popuni ostalo. Nadam se da ti je sad jasnije. Oko preimenovanja ne mogu da te savetujem, jer ti poznaješ mnogo bolje poslovni proces. To i nije veliki problem. Model ćeš stalno da nadograđuješ novim idejama.

Savet:
Nemoj da insistiraš na svemu što vidiš u alatu Entrprise Architect.

Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

biske86
Ivan Biševac
Zubin Potok

Član broj: 62435
Poruke: 979
213.244.209.*

Sajt: biske.rs


+39 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a09.08.2009. u 10:42 - pre 178 meseci
Getsbi, hajde da malo razjasnimo ovo pošto je veoma bitno da ne nastavim u pogrešnom pravcu. Naime, po uputstvima iz knjige kako sam shvatio poslovni objektni model se sastoji iz dva dela. Prvi deo je glavni dijagram poslovnih korisničkih funkcija i dijagrami aktivnosti koji opisuju svaku korisničku funkciju. Dijagrami aktivnosti treba da budu jednostavni a ne opširni. Drugi deo je dijagram klasa i odgovarajući dijagrami sekvence. Svi ovi dijagrami treba da budu jednostavni tj. da izražavaju poslovnu logiku. Ne treba ovde detaljisati uopšte. Samo da bude jasno svim projektantima da recimo čitalac dodje u biblioteku, bibliotekar ispituje da li je učlanjen ili ne, ako nije unosi ga u sistem, ako jeste pita koju knjigu hoće da iznajmi i ako je knjiga dostupna iznajmljuje je čitaocu. Znači svi ovi dijagrami spadaju u "poslovni objektni model".
Sada deo gde je potrebno krenuti sa detaljnim opisivanjem sistema su u paketu "podsistemi". Svaka korisnička funkcija postaje podsistem. Za svaki posistem imamo po jedan dijagram korisničkih funkcija. Na tom dijagramu postoji naravno nekoliko korisničkih funkcija. Na primer za podsistem "unos i ažuriranje knjiga" imamo korisničke funkcije "unos knjige", "ažuriranje knjige" i "unos pozicije knjige". Ove korisničke funkcije nisu poslovne nego obične korisničke funkcije. I korisnici koji ih koriste bi trebalo da budu obični korisnici.
Dugo sam prelistavao knjigu i ove redove što si napisao kao i model koji si okačio uz poruku i pokušavao sam da pohvatam kako ispravno postupiti. Ova knjiga mi je prilično teška za čitanje, nije sve baš jasno napisano. Takođe imam još dva primera projekta koji su radili moje kolege tako da su oni radili ovako sa posistemima ali oni nisu koristili poslovne korisnike nigde u modelu već su samo imali obične korisnike pošto do skora nisam ni ja znao da postoje poslovni korisnici u ovom Enterprise Architectu. Šta kažeš ti Getsbi na ovo?
 
Odgovor na temu

Getsbi

Član broj: 124608
Poruke: 2828



+45 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a09.08.2009. u 13:42 - pre 178 meseci
Vidi, da ja ne ispadnem kriv i da te ne zavedem, najbolje je da to što si do sada uradio pokažeš mentoru na konsultacijama. Ono što ja znam je, da je ovaj deo koji si do sad uradio, pripada OOA (Objektno Orjentisanoj Analizi), a da dijagramai klasa koje spominješ pripadaju OOD (Objektno orjentisanom dizajnu). Klase se definišu na osnovu definisanog koncepta i dijagrama interakcije. Moj savet ti je da potražiš mentora. Na kraju, on je taj od čijeg mišljenja ti zavisi ishod ispita.
 
Odgovor na temu

biske86
Ivan Biševac
Zubin Potok

Član broj: 62435
Poruke: 979
213.244.209.*

Sajt: biske.rs


+39 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a09.08.2009. u 13:59 - pre 178 meseci
Nema šta ti da ispadaš kriv, ja samo tražim mišljenje od tebe. Problem sa mentorom je što je na odmoru tako da ne može da pregleda ovo što sam do sad odradio. Ali pošto imam dva primera odrađena gde je modelovano kao što sam napomenuo u prethodnom postu onda ću i ja tako da radim. Ako i nešto ne valja nije teško da promenim stereotip za svakog korisnika ili korisničku funkciju. Ne znam ni ja zašto se zove dijagram klasa kad tu učestvuju izvođači i entiteti ali pratim knjigu po kojoj radim. Možda je loš prevod. Meni ono više liči na dijagram saradnje. Pravi dijagram klasa dolazi tek kasnije. Tek bilo kako bilo nastavljam sa projektom. Napraviću ove podsisteme pa kad završim okačiću da vidimo šta sam uradio.
Hvala na trudu.
 
Odgovor na temu

biske86
Ivan Biševac
Zubin Potok

Član broj: 62435
Poruke: 979
213.244.209.*

Sajt: biske.rs


+39 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a20.08.2009. u 21:04 - pre 177 meseci
Da bi se umanjio rizik od promašaja u projektu, pre nego što počnemo da pravimo važno je da znamo šta hoćemo da napravimo. Zato se moraju jasno definisati zahtevi (tj. željene sposobnosti sistema). Gradimo i ispitujemo prema tim zahtevima. Oni su naš osnov za promene i naš ugovor sa poslovnim klijentima. Oni nisu samo reči na papiru. Oni su od suštinskog značaja. Naši ciljevi pri definisanju zahteva su:
1. da se utvrde okviri sistema koga treba da pravimo;
2. da se postigne precizno razumevanje željenih sposobnosti sistema;
Utvrđivanje okvira sistema često je veliki lični izazov za rukovodioca razvoja ili vođu projektnog tima. To može da bude i veliki kulturni šok za neku organizaciju. U toj ranoj fazi razvojnog životnog ciklusa, naši kupci (tj. poslovni ljudi za koje pravimo taj sistem) često su kao deca u prodavnici slatkiša. Hteli bi sve. Kao i deca, izgleda da nikad nemaju para da sve to plate. Nažalost, mi koji smo na strani razvoja često moramo da igramo ulogu strogog roditelja, koji uskraćuje slatkiše našim kupcima. Taj zadatak, ako se ne obavlja prikladno i blago, može da se plati karijerom, pa zato moramo da ispunimo i drugi cilj - precizno razumevanje željenih sposobnosti sistema. To zaista obezbeđuje osnovu za postizanje prvog cilja - utvrđivanja okvira sistema.

Model korisničkih funkcija
Glavna tvorevina koja proizilazi iz definisanja zahteva jeste model korisničkih funkcija sistema. Ali, zar nismo već razvili model korisničkih funkcija kada smo modelovali poslovni sistem? Jesmo, ali model korisničkih funkcija koji treba sada da razvijemo je model podsistema koga će koristiti radnici u sistemu i poslovni izvođači u svojim svojim specifičnim poslovnim funkcijama.
Izobilje elemenata modela otkrivenih tokom modelovanja poslovnog sistema mora da se prenese u model korisničkih funkcija podsistema. Prvi korak u tom procesu može da bude sasvim neposredan, jer mnogi elementi iz poslovnog sistema direktno ulaze u model korisničkih funkcija. Na primer, u dabeli ispod navedene su neke mogućnosti transformacije, koje se preporučuju u okviru Rational Unified Process.


U poslovnom modelu U modelu korisničnih funkcija

Poslovne korisničke funkcije postaju Podsistemi
Poslovni izvođači postaju Izvođači
Radnici u sistemu postaju Izvođači ili korisničke funkcije
Aktivnosti radnika u sistemu postaju Korisničke funkcije

Kada se obave početna prevođenja, poslovni ljudi imaju veoma važnu ulogu u overavanju i razradi.
Jedno upozorenje: potrebno je biti veoma obazriv pri razvoju modela korisničkih funkcija. Ako u svom modelovanju koristimo stereotipe "extends" ili "includes", potrebno je izbegnuti ulaženje u funkcionalnu dekompoziciju. Korisničke funkcije se ne sastoje od većeg broja korisničkih funkcija nižeg nivoa. Poslovna korisnička funkcija može da bude bude "realizovana" pomoću brojnih podsistemskih korisničkih funkcija, ali se ona ne dekomponuje na te podsistemske korisničke funkcije, niti se te podsistemske korisničke funkcije dekomponuju na manje korisničke funkcije. Potrebno je imati na umu da svaka korisnička funkcija prestvavlja kompletan tok događaja koji za izvođača proizvodi neki vredan rezultat. Ako dekomponujemo korisničku funkciju, razbićemo njenu "kompletnost". Na primer, ako kod automatske blagajničke mašine imamo korisničku funkciju Preuzmi Gotovinu, ta korisnička funkcija se ne dekomponuje na korisničke funkcije kao što su Ubaci Karticu, Unesi PIN, Izaberi Račun i slične. Nijedna od ovih funkcija nije pojedinačno kompletan tok niti pojedinačno obezbeđuje vrednost za izvođača.

Evo i primera nekih od dijagrama.






Dijagram podsistema:



Evo i nekoliko dijagrama korisničkih funkcija podsitema.

















Evo i prikaza korisnika podsistema:




Za svaku korisničku funkciju je izrađen dijagram aktivnosti, kao i dijagram analize i sekvenci.








Svaka korisnička funkcija u podsistemu trebalo bi da ima sopstveni opis korisničke funkcije. Deo tog opisa je i scenario. Potrebno je imati makar jedan scenario tj. osnovni tok. Takođe moguće je uneti više scenarija tj. alternativnih tokova.




U prilogu se nalazi i model pa pogledajte. Sledeća faza je izrada dijagrama klasa. Iz dijagrama klasa proističe dijagram baze podataka sa tabelama. Pošto ja već imam veći deo modela odrađen ovaj deo posla neće mi oduzimati puno vremena. Kao što sam na početku rekao imam model u BPwinu i ERwinu ali je sadašnji model proširen tako da ču morati da ubacujem nove klase odnosno tabele.

[Ovu poruku je menjao biske86 dana 20.08.2009. u 22:46 GMT+1]


[Ovu poruku je menjao biske86 dana 20.08.2009. u 22:57 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

biske86
Ivan Biševac
Zubin Potok

Član broj: 62435
Poruke: 979
213.244.209.*

Sajt: biske.rs


+39 Profil

icon Re: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a20.08.2009. u 22:06 - pre 177 meseci
Evo i projekta.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

[es] :: Baze podataka :: Projektovanje informacionog sistema biblioteke pomoću UML-a

Strane: 1 2

[ Pregleda: 30291 | Odgovora: 32 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.