Gojko Vujovic Amsterdam, NL
Administrator Član broj: 1 Poruke: 13651
|
1. U sustini da, s tim sto na tako maloj razdaljini, obicno je jedna antena usmerena ka omni anteni koja je u centru (provajder). Onda se dodatni korisnici kace takodje samo usmerenom antenom ka glavnoj omni anteni. Ako treba prevaliti vece razdaljine reda 20,30 i vise kilometara, obicno su obe antene usmerene i to je to point to point povezivanje. Od pojacanja zavisi koliko kilometara mozes prevaliti, ali opticka vidljivost je neophodna. Neki put cak i jedan-dva zida mogu da se probiju (gubici u zidu se MOGU vrlo precizno izracunati ukoliko je poznat njegov sastav), dok na primer veliko drvo cesto potpuno blokira signal i nema nikakve sanse da se ovo izbegne, valjda posto je uglavnom sastavljeno od vode..
2. IEEE 802.11b standard nalaze da se kao carrier koristi opseg 2.4 - 2.4835 GHz, a multipleksiranje je DSSS (Direct Sequence Spread Spectrum). Ovo je bolje reseno u novom, 802.11a standardu koji radi u 5GHz opsegu koriscenjem OFDM (orthogonal frequency division multiplexing). Ima jos nekih verzija (FHSS i IR) ali nisu postale toliko popularne
3. Nije tajna. Ovaj minijaturni uredjaj sa kojim ja radim ima u sebi 20mW pojacivac, sto donosi 13.01dB pojacanja signala kada se preracuna. Dodatno pojacanje dolazi od antene (8,10,12,15,24.. dB(i)) i to je uglavnom sve gde se dobija, ostatak su gubici koje donose: kablovi, obicni oko 1dB po metru ili low loss <0.4dB po metru. Ako stavljate vise od 2-3 metra kabla, obavezno ide ovaj low loss kabl. Primera radi, u mom slucaju, 14m kabla donosi oko 5.6dB gubitaka. Jos svaki konektor gubi od 0.2 do 0.5dB, i kad se sve to sabere i oduzme imam oko 30dB na anteni. Dalje se gubi u prostoru. Na 2.4GHz gubici su oko 100dB na 1KM, 106dB na 2KM, 120dB na 10KM i na primer 134dB na 50 kilometara razdaljine. Na 5GHz je ovo malo vise, uglavnom na 50km je to ~140dB. UVEK treba ostaviti rezervu u toj racunici, jer naravno ne zelite da pri prvoj kisi, snegu, ili nekoj drugoj smetnji sistem prestane sa radom. Da ne pricamo o ledu na anteni itd :)) Vec vidim nekoga sa fenom na krovu hehe.. led na jagi anteni donosi i do 50% gubitka signala, na ostalima malo manje uglavnom. Takodje, drvece zna da dobije lisce leti pa gledajte da vam se neko ne ispreci izmedu ukoliko montazu radite zimi.
Shodno ovoj racunici bira se odgovarajuci prijemnik sa dovoljno niskom osetljivoscu, ili jednostavno jaci predajnik, ili neka sredina te dve stvari. Ovaj dlink dw120 o kome pricam ima osetljivost prijemnika (11Mbps) -83 dBm TYP po specifikaciji (pri normalnim temperaturama). U slucaju provajdera, koji obicno koriste skuplje uredjaje i access pointove, ove cifre su uglavnom bolje, variraju cak od -80 do -110 dBm, pa se ovaj podatak obavezno gleda pri izboru opreme.
Postoje pojacivaci (oko $200-$350) koji se prosto nakace izmedju dva konektora, izmedju kabla i vaseg predajnog uredjaja, koji donose dodatnih 500mW-1W pojacanja. Ovo ne moze biti bilo kakav pojacivac i rucno pravljene varijante osim ako ih zaista strucno lice ne obavi, retko uspevaju zbog izoblicenja koja prave. Ovi su posebno pravljeni za Wi-Fi upotrebu ali treba paziti koliko je u vasoj drzavi u stvari dozvoljeno imati maksimalnu jacinu predajnika, signala na anteni, itd.. (razlicite su cifre za ove dve stvari!)
Posto ethernetov sistem CSMA/CD nije moguc u slucaju wireless-a (ko se imalo razume u mreze shvatice iz kojih je ovo razloga), koriscen je CSMA/CA (Carrier Sense Multiple Access/Collision Avoidance) protokol koji, kada je kanal zauzet, koristi nasumicno odredjen back-off faktor. Kada je kanal cist, back off counter se smanjuje. Kada je zauzet, predajnik ne smanjuje svoj back off brojac. Kada back off brojac dodje do 0, paket se salje. Verovatnoca da ce dva noda izabrati isti back off factor je vrlo mala, pa je sansa za koliziju minimalna. No sve to ne treba da te brine, bitniji su podaci o jacini predajnika, gubicima kroz kablove i propagaciju kroz vazduh (daljina?) itd..
|