Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema

[es] :: Vodič za učenje :: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema

Strane: 1 2

[ Pregleda: 9746 | Odgovora: 39 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema22.11.2012. u 22:28 - pre 138 meseci
Da, ova rasprava nije tema, a započeo ju je Braksi ovde

http://www.elitemadzone.org/p3202723

ali se trol bachi javio da mene proziva. Slažem se sa predlogom da se ova tema očisti od onoga što izlazi iz njenog okvira.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Braksi

Član broj: 288770
Poruke: 1643



+4015 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema22.11.2012. u 23:04 - pre 138 meseci
ne razumem sta ti Nedeljko konkretno hoces od mene ?

Razumem, Basica bi hteo svaki dan da resetas, dokle je stigao, kakvi su mu planovi za dalje, o V euklidovoj teoremi, Hilbertovim zadacima i dr ? Ja sam samo hteo da se upitam zasto je kod nas vest da neko doktorira u 26. a pri tom je normalno sve uradio.

19+4+3=26

inace ovo sto navodi staticInt je fantastican nonsens, al necu da komentarisem da se uvek politicki korektni Sceka ne naljuti. Jer ipak, puno je veca steta narusiti temu prepunu zelja i cestitki nego nedajboze zapodenuti kakvu raspravu.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema22.11.2012. u 23:13 - pre 138 meseci
Slažem se da je ovo vest "zahvaljujući" obrazovnom sistemu uz kome je to podvig, a da je u drugim zemljama to kao "dobar dan".
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Braksi

Član broj: 288770
Poruke: 1643



+4015 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema22.11.2012. u 23:14 - pre 138 meseci
dec maj boj !
 
Odgovor na temu

frostee
Student
Subotica

Član broj: 305146
Poruke: 34
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+4 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema23.11.2012. u 12:01 - pre 138 meseci
Ubacujem se u temu kao neko ko nema pojma o tome kako rade Americki univerziteti... A da li to sto diplomiraju sa 26 i ranije u USA ima veze sa time sto oni kompletiraju srednju skolu sa 18 godina(neki i sa 17),dok mi sa 19 zavrsavamo. Da li je tamo moguce da se skrati studiranje sa 4 na 3 ili 2 godine ako je student po inteligenciji iznad ostalih? Rekao bih da tamo ima mnogo genijalaca sa IQ-om od 150+( sd15) pa mogu eventualno za kraci rok da odrade studije pa samim tim i doktorat.
Upravo primer za to je Terence Tao(neko ga je spomenuo na temi). Dok je dr. Basic nesumnjivo genije s obzirom na njegova dostignuca ipak je Terenca Tao jos inteligentniji(nas predstavnik je kao ucenik srednje skole osvojio bronzanu medalju sa 18-19 godina a Terence sa 10 godina je odradio to isto). Tako da je primer Terenca mozda i nepotreban jer je on jedan u milijardu i ne moze se meriti sa ostalim studentima ili cak sa genijalcima koji nisu njegov nivo. U dalju raspravu ne mogu da se upustam zato sto nisam na akademskom nivou kao ostali na ovoj temi niti poznajem ni Srpski ni Americki obrazovni sistem.
 
Odgovor na temu

dragancesu
subotica

Član broj: 38340
Poruke: 2189
*.opera-mini.net.



+73 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema23.11.2012. u 18:50 - pre 138 meseci
Prvo da cestitamo mladom doktoru

Sta je u stvari doktorat? Trebalo bi da je neko naucno dostignuce, zar ne? Na stranu kupljeni doktorati

Malo sam stariji pa mi nije bas najjasnije sta je master a sta doktorske studije kod nas, nekad se to znalo, danas nisam siguran
U mojoj generaciji kad smo zavrsili neki su se zaposlili u institutu i odmah upisali magistraturu, neki su kasnije doktorirali i sad su profesori na fakultetu (ekonomski u subotici), tada je bilo da magisterij traje dve-tri godine i jos koju godinu doktorat

Danas imate master posle fakulteta i odmah doktorske studije, i tako neko postane doktor nauka bez dana radnog staza, mislim da to pre nije moglo
U stvari neko zavrsi fakultet i nema posla, da ne gubi vreme uci dalje, trud se mora priznati ali mislim da je znanje malo diskutabilno
Supruga je magistrirala na medicini i zvali su je da pitaju da li zainteresovana za doktorske, preduslov je da ima pet objavljenih radova u casopisima koji imaju visok impakt faktor. I ja naravno slusam svasta pa kaze jedan profesor sa medicinskog fakulteta da ima tri asistenta koji vec pet godina nisu napisali ni jedan rad, sta reci na to?

Mislim da nema smisla porediti se sa americkim univerzetima koji se takmice ko ima vise nobelovaca

Nedavno je bio tekst u novinama, drzava je stipendiala jednog momka i on je zavrsio neki fakultet u americi i na kraju doktorirao, onda je dosao i ocekivao posao koji nije dobio, toliko se kod nas ceni doktorat...


[Ovu poruku je menjao dragancesu dana 23.11.2012. u 23:00 GMT+1]
Pomozite Micro$oftu u borbi protiv piraterije, poklonite prijatelju Linux
 
Odgovor na temu

milanche
San Francisco

Član broj: 2447
Poruke: 1200
*.hsd1.ca.comcast.net.



+1001 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema24.11.2012. u 01:38 - pre 138 meseci
Da ne bih kvario temu sa cestitkama Bojanu Basicu, iskoristicu ovu temu za nastavak
diskusije (tacnije, odavde: http://www.elitemadzone.org/t458159-5#3203293)

Citat:
Pa, na jakim univerzitetima. Što je univerzitet jači, na njemu je lakše doktorirati i doktorati su bolji. Poenta je da su profani upućeni u aktuelna zbivanja u oblasti, u predviđenom roku te isteraju na granicu poznatog naoružavši te alatkama, u naučnom radu te mentor direktno usmerava šta da radiš u kojim pravcima da pokušavaš itd. No, to pretpostavlja da je mentor vrhunski u oblasti. Takođe, da bi se u uglednim časopisima objavio naučni rad, nije potrebno biti novi Gaus, već možeš pratiti zbivanja i odraditi nešto od onoga što je aktuelno i lakše, a za šta jednostavno neko stručan treba da sedne da odradi. Zato tamo doktoriranje nije tolika nauka kao kod nas.


To je samo jedna strana medalje.

Druga strana medalje je da je formalni deo studija znatno striktniji, tezi, zahtevniji. Pod formalnim delom
podrazumevam kolicinu i tezinu predmeta koje treba odslusati, broj domacih zadataka (minimum jednom
u dve nedelje, neretko i jednom nedeljno, u obimu za koji je potrebno raditi do u kasne nocne/rane jutarnje
sate), kolokvijuma, mid-term ispita i na kraju ispita. Sto je univerzitet jaci, fizicki tempo koji namecu obaveze
ne dozvoljava ni minut odmora, nikakvo odlaganje. Zadaci se vrlo cesto ne priznaju parcijalno, nego 'sve
ili nista', profesoru ne znaci nista sto si izveo pricu skoro do kraja, a zeznuo se u par poslednjih redova.

Mnogo puta sam vec pominjao preliminarne ispite (tzv. 'prelims'). Imao sam srecu da sam delio ofis sa
nekolicinom doktoranata pa sam mogao iz prve ruke da vidim sta znaci spremati predmete koje su deklarisali
kao svoju uzu struku mesecima, mentalni napor i tvrdu koncentraciju da se to odradi iz prve kako treba.
Video sam i slucaj jednog lika koji nije uspeo da ih polozi ni iz drugog puta, preostalo mu je da se ili
oprosti od ideje doktorata ili da predje na neki nize rangirani univerzitet.

Da se dodje do preliminarnih ispita, obicno treba dve do dve i po godine. Posle toga se obaveze svode
na (samo) pracenje nastave/domace/.../ispite, da bi se negde od pola cetvrte godine malo 'rascistio vazduh'
i gro vremena posvecivalo research-u za tezu.

Okreni-obrni, doktorat vrlo retko traje 5 godina, rekao bih da je prosek 6.5 i ne retko preko toga. Takodje,
nema ni teorijske sanse da se skrati. U slucaju Srbije je vidjen scenario da je osoba u roku od tri meseca i
dva leta do Bgd i nazad prvo magistrirala, zatim doktorirala sve na bazi jakog research-a i obavljenih radova
u jakim casopisima. Tezina strucne sposobnosti mu se ne moze osporiti, vrlo je cenjen i priznat ali je i
cinjenica da je zaobisao mnogo toga sto nikako ne bi mogao na USA univerzitetima.

Citat:
Pa, već sam rekao da u nekoj od ozbiljnijih zemalja ne bi navršio 25 bez doktorata. Daleko od toga da nije imao pomoć mentora, ali bi negde drugde bila veća imena u pitanju.


Moram da naglasim da sa okruzenjem studija matematike nemam gotovo nikakvih iskustava. Na osnovu
onoga sto znam iz EE okruzenja u USA deluje mi da to ne mora da bude pravilo.

Ako je Bojan lik koji useta na prijemni za fakultet i sve zadatke spici ekspresno za neko ultra-kratko vreme,
znaci da se radi o zmaju rodjenom za nesto, odakle dajem velike sanse (>85%) da bi Nedeljkova prognoza
bila tacna. Tim pre sto mi bar instiktivno studije matematike deluju po prirodi znatno cistije i fokusiranije
(nema obaveznih izleta u komsijske terene fizike, kristalografije, magnetike, mikrotalasa, i zuljanja mozga
sa necim sto ima velike sanse da ga nikad neces znati na nivou velemajstora a od cega nece ostati ni 10%
efektivnog znanja kasnije u profesiji).

Odredjenu dozu rezerve mi diktira slucaj jednog lika sa kojim sam saradjivao u poslovnom okruzenju. Kinez,
prva generacija rodjena u USA, 1968-mo godiste, olicenje onog pametnog pileta iz crtanog filma o Sofroniju
Leghornu. Srednju skolu zavrsio sa 16 godina, undergrad iz fizike zavrsio na MIT-u za dve godine, magistraturu
na UC Berkeley za ispod dve, doktorat na Stanford-u koji je trajao sedam godina stekao....tek u 27-moj. Postao
milioner kao vodeci inzenjer u InterVideo-u (WinDVD), trenutno VPofEng u Cidana-i (sifrovano cu ga zvati 'obesen'
ili 'obesenjak').
 
Odgovor na temu

Andrej013

Član broj: 157053
Poruke: 321
*.nyc.res.rr.com.



+694 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema24.11.2012. u 02:05 - pre 138 meseci
Citat:
zvanje asistenta pripravnika na zapadu posle zavrsenog fakulteta, samo fakulteta (UNDERGRADUATE) to znaci NE MOZE ! Mozes da budes i 6x Basic, Dolinka, Pera Markovic ili Tesla to znaci n-e m-o-z-e.

Ti moras prvo da doktoriras negde i u nekoj zemlji.


@Braxi,
nije bas tako kako mislis.
Ja sam trenutno na Master studijama na NYU univerzitetu a moja devojka/verenica je na MD&PHD studijama.
Oboje smo asistenti.
Ono sto razlog ove rasprave je nepoznavanje USA sistema(koji pri tom ni ne postoji jasno definisan, vec, kao sto je @Nedeljko rekao, zavisi od univerziteta do univerziteta)
Postoje graduate asistenti, research asistenti i teaching asistenti.

Graduate asistenti su studenti koji su pokazali poznavanje neke oblasti, moraju biti na postdiplomskim studijama i profesor ih unajmljuje da mu pomazu u bilo cemu jer smatra da mu mogu biti korisni. To moze biti cak i neka nebuloza, tipa, organizovanje nastave, papirologija i sl(sto najcesce, naravno, nije ali poenta je da moze da bude). Ja sam npr graduate asistent i jedino sto mi je posao je da osposobim komunikaciju izmedju a/d konvertera i jedne open source aplikacije koja analizira eeg signale.

Research asistenti pomazu profesoru na istrazivanju. Moja cura to radi tako sto vrsi jednostavnije operacije na mozgu pacova, aktivno ucestvuje na sastancima gde se odlucuje sta dalje sa istrazivanjem. U nasem labu, master student sa poznavanjem machine learninga analizira gomilu podataka koji su rezultat experimenta koji je profesor osmislio i extraktuje iz tih podataka smislenu informaciju, pomaze mu u osmisljavanju experimenta i sl.

Teaching asistenti su verovatno ono na sta vi mislite kada govorite o asistentima. Dakle, oni pomazu u predavanju(npr drze lab vezbe), ocenjuju ispite, drze konsultacije i sl.
Do skora sam mislio da je za to potreban doktorat, ali ja kao master student imam ponudu da budem teaching asistent na master class-u, tako da i to otpada.

Dakle, sve zavisi od faxa do faxa, ali ta pravila koja ti navodis ne vaze.

Citat:
A da bi doktorirao neko mora da te pozove i taj neko koji te zove ti odobrava tvoju doktorantsku platu i okvirno trajanje tih studija 3, 4 ili 5 godina kako vec stoji.
tacno je da mozete da se dogovorite da ti doktorske studije traju 3 godine, ali ako ti nemas nikakvih rezultata 6 godina, to ne znaci da taj neko mora da ti da PHD diplomu samo zato sto, eto, dogovorili ste se da ti studije traju 3,4,5 godina.
Na mom faxu ima profesora koji drze studente 6 godina na PHD studijama al recimo, opet mojoj curi je receno da ce njen PHD, zbog prethodnog research iskustva na polju demencije i ideje koju ima trajati ne vise od 2 godine(i naravno, jer ce pre toga vec imati jedan MD doktorat).

Mozda u nekim EU drzavama postoje stroga pravila ali generalizovati tako za celu USA je nemoguce jer ne postoji zakon koji to striktno regulise(tj, mozda i posotji u nekim drzavama, ali u New Yorku ne postoji)

jos jedna cinjenica, na mom faxu skoro da ne mozes da upadnes na PHD studije ako nemas master iza sebe a glavni od kriterijuma za upadanje na PHD je previous research experience, a posto na undergrad-u nema mnogo opcija za istrazivacki rad, sanse da da upadnes na PHD direkt posle undergrad-a su male. Naravno, kada se racuna da ti je potrebno 3+ godina(najcesce vise od 4) za PHD, to se gleda posle masters studija...dakle, za PHD je potrebno undergrad+ 1.5-2 godine master studija + 4 godine PHD-a(uglavnom).
Izuzeci postoje, npr decko iz Irana, top 3 na listi od vise od milion studenata na nekom Iranskom prijemnom gde se odgovara matematika, poznavanje kurana i jos neke druge Iranske svete knjige i njemu su naravno sva vrata otvorena odmah nakon undergrad-a u Iranu. Iako on nema research iskustva, dokazao je da moze da nauci bilo sta bolje od milion drugih ljudi i takve studente svaki fax zeli i spreman je da im placa studije i zivot.

[Ovu poruku je menjao Andrej013 dana 24.11.2012. u 03:30 GMT+1]
 
Odgovor na temu

milanche
San Francisco

Član broj: 2447
Poruke: 1200
*.hsd1.ca.comcast.net.



+1001 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema24.11.2012. u 02:53 - pre 138 meseci
Citat:
skoro da ne mozes da upadnes na PHD studije ako nemas master iza sebe


Nije svugde tako. Nije tako retko da su Ph.D i masters potpuno dve odvojene putanje, tj. PhD
moze da se upise odmah bez predhodnog master degree-a. U vecini slucajeva, PhD kandidat koji
se odluci da odustane od studija moze da uzme master degree (tzv. 'terminal master') ako je do
tog trenutka sakupio dovoljan broj polozenih predmeta (course credits).
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema24.11.2012. u 09:37 - pre 138 meseci
@milanche

Milsim da sam ja u Beogradu imao teže* zadatke na ispitima, nego što je to u SAD slučaj, ali u SAD postoji jedna "otežavajuća" okolnost - za prepisivanje se izbacuje sa univerziteta bez prava ponovnog upisa. Ovde se težina ispita ne meri samo zadacima, nego i rasporedom sedenja, brojem grupa zadataka itd, dok tamo iza rezultata pismenog mora da stoji znanje. Doduše, tamo isti kurs ima više nivoa težine, koji vuku različit broj bodova, ali nikako ne može biti svejedno da li se prepisivanje toleriše ili ne.

Međutim, u SAD takođe postoji jedna olakšavajuća okolnost, a to je da nemaš smerove kao kod nas, nego da biraš kurseve koje hoćeš da polažeš, kao i njihovu težinu (ne može sa svim lakim varijantama). Rezultat je da na lakši način, sa manjim prosečnim vremenom studiranja postaješ bolji stručnjak. Isto važi i za doktorskie studije. Dakle, kvalitet univerziteta je kudikamo viši.

*Meni je recimo na prvom ispitu iz matematike i drugom ispitu uopšte profesor na usmenom postavio pitanje koje posle kolegi postavio profesor na doktorskim studijama u SAD i obojica nismo znali.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

frostee
Student
Subotica

Član broj: 305146
Poruke: 34
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+4 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema24.11.2012. u 17:36 - pre 138 meseci
Mozemo u nedogled da pricamo kako su u Srbiji najaci testovi i kako se ovde najteze studira ali jedna stvar ostaje ista: Od 50 najboljih univerziteta na svetu 40 su Americki. Kod nas je sve teze a nemamo naucnika u 5000 najcitiranijih u Evropi.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema24.11.2012. u 21:29 - pre 138 meseci
Pa, o tome ti i pričam. Tamo su iniverziteti kudikamo kvalitetniji, jer se na lakši način postigne mnogo više. Upravo se u tome ogleda kvalitet univerziteta.

Uzgred, imaš li link na spisak 5000 najcitiranijih naučnika Evrope? Baš me zanima.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

frostee
Student
Subotica

Član broj: 305146
Poruke: 34
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+4 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema24.11.2012. u 22:29 - pre 138 meseci
Uff pa nemam to sam gledao pre par meseci kada je bila dodela nagrada Zoran Djindjic. Ima na internetu sigurno negde.
 
Odgovor na temu

milanche
San Francisco

Član broj: 2447
Poruke: 1200
*.hsd1.ca.comcast.net.



+1001 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema25.11.2012. u 00:28 - pre 138 meseci
Dobar sajt za neke statistike u vezi citiranosti radova:

http://www.scimagojr.com/index.php
 
Odgovor na temu

Andrej013

Član broj: 157053
Poruke: 321
*.vision2000.poly.edu.



+694 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema25.11.2012. u 06:43 - pre 138 meseci
Citat:
Nedeljko: Pa, o tome ti i pričam. Tamo su iniverziteti kudikamo kvalitetniji, jer se na lakši način postigne mnogo više. Upravo se u tome ogleda kvalitet univerziteta.

Uzgred, imaš li link na spisak 5000 najcitiranijih naučnika Evrope? Baš me zanima.
Posto sam nedavno zavrsio FTN u Novom Sadu, smer elektrotehnika a sada sam na Politehnickom institutu NYU, mogu da napravim poredjenje tezine.
Tacno je da su >uglavnom< ispitni zadaci tezi u Srbiji(na ETF-u su tezi nego na FTNu, uglavnom) ali ja da bih polozio ispit ovde na NYU-u moram da ulozim daleko vise truda i da posvetim nekoliko puta vise vremena jednom ispitu. O cemu da vam pricam kada polovina predmeta ni nema nikakav ispit vec se ocena formira tako sto je 50% bodova sa domacih, 40% sa projekta i 10% za aktivnost(sto se relativno lako dobija). Ali zato ja cim nadjem syllabus i vidim da nema ispita(midterm ili final) odmah mi je jasno da ce biti heben semestar. Ti da bi dobio blizu tih 50% sa domacih, krv ces da propishas. to znaci da svake nedelje imas domaci koji podrazumeva iscitavanje >sa razumevanjem< 1 do 3 poglavlja neke knjige(cesto se desi da imas 2-3 knjige po predmetu); na osnovu tog citanja ces, ako si procitao bas sa razumevanjem, shvatiti sta se od tebe trazi u domacem zadatku koji cesto baziran na nekom research paper-u. Onda pocinjes da radis domaci koji se uglavnom sastoji iz racunarskog dela i programerskog dela. meni na citanje tih stotinak strana, resavanje problema i programiranje ode jako jako puno vremena. Kljuc je da po predmetu ima 10-20 studenata tako da je prepisivanje potpuno nemoguce jer su domaci izuzetno obimni i mogu se resiti na bezbroj nacina a cak i da neko zeli da rizikuje da ti pomogne oko domaceg, ti i dalje moras da iscitas sve i da znas tacno sta treba da se radi, tako da cak i ako te neko malo pogura, ti moras ceo posao da odradis jer ti niko nece dati ceo zadatak. Na kraju, ako je predmet bio lak, to je gore po tebe jer to znaci da drugi imaju sansu da dobro urade domace, sto znaci da ti moras da uradis BOLJE jer se ocene dodeljuju tako sto se gleda koliko si dobar u odnosu na ostatak razreda. ne mogu svi da imaju A ili svi da budu blizu padanja.
Sve u svemu, ja uvek mnogo vise naucim na predmetima koji nemaju ispite, ali neuporedivo vise vremena provedem uceci ih.

Sa druge strane, postoje i predmeti gde imas standardno midterm i finals, gde dolaze klasicni zadaci. Npr sada slusam probability theory pa i pored toga sto sam verovatnocu i slucajne procese polozio na FTN-u, ovde je gradivo neuporedivo sire i teze i nikako se ne bih slozio da su zadaci laksi(mada na drugim predmetima jesu bili laksi, npr signals, systems and transforms). ovo znanje sa FTN-a mi je pomoglo samo da uradim prvi domaci i na dalje sam imao problema da pratim.

Ono sto mnogo olaksava stvar je to sto svakog semestra imas na raspolaganju 40ak kurseva sa svoje katedre i jos surnaest sa drugih koje mozes da slusas uz neka ogranicenja i stoga ti mnogo lakse pada ucenje necega sto si sam izabrao nego necega sto ti je nametnuto i sto te ne zanima, nema veze sa onim cime zelis da se bavis i sl.
To doprinosi i rastu konkurencije medju profesorima jer ako neki profesor daje prelake ispite i ti nista ne naucis nakon predmeta, informacija o tome je istog trenutka dostupna na internetu i taj profesor automatski gubi kredibilitet, fond casova, broj predmeta koji predaje a samim tim i novac.

dakle, jako mnogo ucis(nekad se osecam kao da zivim na faxu-tamo sam od 10 ujutru do 11 uvece), mnogo naucis, ako se trudis i ako si bolji od ostatka razreda imaces i dobre ocene sto ima implikacije na buduce radno mesto, profesor posvecuje paznju svakom studentu i nikada te ne kinji, na kraju casa uglavnom imam osecaj zadovoljstva a semestar zavrsavam sa neuporedivo vise znanja(u oblasti koja me zanima)nego sto sam ga imao na pocetku...
Iskreno, bolji sistem ne mogu ni teoretski da zamislim.(mada je cinjenica da je ovakva situacija mnogo cesca u velikim Metropolama gde je konkurencija ogromna, a manje cesta na univerzitetima u manjim gradovima u unutrasnjosti)
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema25.11.2012. u 09:31 - pre 138 meseci
Sjajne informacije! Hvala.

U tome je poenta. Imaš sigurniji put ka polaganju predmeta nego kod nas (domaći itd), a stičeš daleko više znanja. Naravno, zahteva se veliki rad, ali je rezultat dostižan.

P.S. Ispravka greški u kucanju.

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 25.11.2012. u 11:13 GMT+1]
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Lavlja_Jazbina

Član broj: 298367
Poruke: 8226



+5028 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema25.11.2012. u 09:37 - pre 138 meseci
Nedeljko..dodje mi da te poljubim.

Andrej013..
 
Odgovor na temu

Braksi

Član broj: 288770
Poruke: 1643



+4015 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema28.11.2012. u 13:35 - pre 137 meseci
Amerikanci mnogo vise cene skills nego degree. Naravno, degree je svakako preduslov da se steknu skills u postgraduate studies i dalje na visokoj nauci ili tehnologiji.

Bas u vezi toga, gledao sam par polemika u Americkim medijima oko H1B vize gde se bune Amerikanci zasto postoji ta viza i zasto uvoze strance, a imaju puno svojih akademaca na birou. Bill Gates koji je jedan od najglasnijih advokata za povecanje kvota od 65,000 i cak i na ukidanje kvota da bi doveli best&brightest jer to je ono sto treba nauci i industriji.

Danas vam je inzinjer prakticno ono sto je nekad bio tehnicar, ako dakle nece da se bavi naukom najverovatnije ce raditi na odrzavanju ili nadgledanju sistema ili nalazenju nekih jednostavnijih resenja...

Meni je potpuno logicno sto je onaj iz milanchetove price ostao 8 godina na MIT a da nije uzeo doktorat jer je time u svoj CV uneo da ima skills sto mu kasnije nije bio probelm da se ubaci negde u industriju. Zasto ? Pa zato sto je MIT epicentar tehnologije i samo tu mozes da pokupis onaj edge i posle u industriji napravis neki proboj koji ce tebi i kompaniji doneti milione.

A mogao je i on doktorirati negde pa posle probati da se ubaci na neku tenure position u Sev. Dakoti ili Montani, no on je odabrao tako. 8 godina na MIT laboratoriji je kao 2-3 doktorata negde...
 
Odgovor na temu

peranemanja
Inzenjer
Stuttgart

Član broj: 309231
Poruke: 1
...kabel-badenwuerttemberg.de.



+1 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema29.11.2012. u 00:00 - pre 137 meseci
Citat:
Andrej013:
Citat:
Nedeljko: Pa, o tome ti i pričam. Tamo su iniverziteti kudikamo kvalitetniji, jer se na lakši način postigne mnogo više. Upravo se u tome ogleda kvalitet univerziteta.

Uzgred, imaš li link na spisak 5000 najcitiranijih naučnika Evrope? Baš me zanima.
Posto sam nedavno zavrsio FTN u Novom Sadu, smer elektrotehnika a sada sam na Politehnickom institutu NYU, mogu da napravim poredjenje tezine.
Tacno je da su >uglavnom< ispitni zadaci tezi u Srbiji(na ETF-u su tezi nego na FTNu, uglavnom) ali ja da bih polozio ispit ovde na NYU-u moram da ulozim daleko vise truda i da posvetim nekoliko puta vise vremena jednom ispitu. O cemu da vam pricam kada polovina predmeta ni nema nikakav ispit vec se ocena formira tako sto je 50% bodova sa domacih, 40% sa projekta i 10% za aktivnost(sto se relativno lako dobija). Ali zato ja cim nadjem syllabus i vidim da nema ispita(midterm ili final) odmah mi je jasno da ce biti heben semestar. Ti da bi dobio blizu tih 50% sa domacih, krv ces da propishas. to znaci da svake nedelje imas domaci koji podrazumeva iscitavanje >sa razumevanjem< 1 do 3 poglavlja neke knjige(cesto se desi da imas 2-3 knjige po predmetu); na osnovu tog citanja ces, ako si procitao bas sa razumevanjem, shvatiti sta se od tebe trazi u domacem zadatku koji cesto baziran na nekom research paper-u. Onda pocinjes da radis domaci koji se uglavnom sastoji iz racunarskog dela i programerskog dela. meni na citanje tih stotinak strana, resavanje problema i programiranje ode jako jako puno vremena. Kljuc je da po predmetu ima 10-20 studenata tako da je prepisivanje potpuno nemoguce jer su domaci izuzetno obimni i mogu se resiti na bezbroj nacina a cak i da neko zeli da rizikuje da ti pomogne oko domaceg, ti i dalje moras da iscitas sve i da znas tacno sta treba da se radi, tako da cak i ako te neko malo pogura, ti moras ceo posao da odradis jer ti niko nece dati ceo zadatak. Na kraju, ako je predmet bio lak, to je gore po tebe jer to znaci da drugi imaju sansu da dobro urade domace, sto znaci da ti moras da uradis BOLJE jer se ocene dodeljuju tako sto se gleda koliko si dobar u odnosu na ostatak razreda. ne mogu svi da imaju A ili svi da budu blizu padanja.
Sve u svemu, ja uvek mnogo vise naucim na predmetima koji nemaju ispite, ali neuporedivo vise vremena provedem uceci ih.

Sa druge strane, postoje i predmeti gde imas standardno midterm i finals, gde dolaze klasicni zadaci. Npr sada slusam probability theory pa i pored toga sto sam verovatnocu i slucajne procese polozio na FTN-u, ovde je gradivo neuporedivo sire i teze i nikako se ne bih slozio da su zadaci laksi(mada na drugim predmetima jesu bili laksi, npr signals, systems and transforms). ovo znanje sa FTN-a mi je pomoglo samo da uradim prvi domaci i na dalje sam imao problema da pratim.

Ono sto mnogo olaksava stvar je to sto svakog semestra imas na raspolaganju 40ak kurseva sa svoje katedre i jos surnaest sa drugih koje mozes da slusas uz neka ogranicenja i stoga ti mnogo lakse pada ucenje necega sto si sam izabrao nego necega sto ti je nametnuto i sto te ne zanima, nema veze sa onim cime zelis da se bavis i sl.
To doprinosi i rastu konkurencije medju profesorima jer ako neki profesor daje prelake ispite i ti nista ne naucis nakon predmeta, informacija o tome je istog trenutka dostupna na internetu i taj profesor automatski gubi kredibilitet, fond casova, broj predmeta koji predaje a samim tim i novac.

dakle, jako mnogo ucis(nekad se osecam kao da zivim na faxu-tamo sam od 10 ujutru do 11 uvece), mnogo naucis, ako se trudis i ako si bolji od ostatka razreda imaces i dobre ocene sto ima implikacije na buduce radno mesto, profesor posvecuje paznju svakom studentu i nikada te ne kinji, na kraju casa uglavnom imam osecaj zadovoljstva a semestar zavrsavam sa neuporedivo vise znanja(u oblasti koja me zanima)nego sto sam ga imao na pocetku...
Iskreno, bolji sistem ne mogu ni teoretski da zamislim.(mada je cinjenica da je ovakva situacija mnogo cesca u velikim Metropolama gde je konkurencija ogromna, a manje cesta na univerzitetima u manjim gradovima u unutrasnjosti)


Pošto sam i sam proveo jedan semestar u americi, doduše pre desetak godina, iz ličnog ikustva znam kako funkcioniše sistem. Jeste domaći zadaci su najvažniji prilikom ocenjivanja. Međutim, meni su oni bili samo nepotreban teret i prevashodno služe da se studenti zatrpaju poslom. To je upravo i filozofija američkih studija: puno studenata treba puno da radi pa možda nešto korisno se iz toga i stvori, odnosno možda neko nešto i nauči. Kvantitet rađa kvalitet.

Što se tiče poređenja sa težine gradiva sa FTN-om, da je šire i teže u to sam siguran. Ponajviše zato što sam pre otprilike dve-tri godine radio kao saradnik na FTN-u i lično se uverio da je kriterijum toliko srozan u odnosu na vreme kad sam ja studirao (pre više od deset godina) da to sve više liči na večernju školu nego na fakultet. Da ne pričam bezveze možete se uveriti ako uporedite spiskove na zvaničnom sajtu FTN-a o tome koliko je koje godine studenta imalo prosek između 9,50 i 10,00 ili ravno 10,00. Svake godine se broj studenata sa viskom prosekom tako uvećava da će verovatno uskoro biti sramota imati prosek manji od 9. Srozavanje kriterijuma je naravno donela Bolonjska deklaracija i činjenaica da profesoru plata direktno zavisi od broja studenata, tj svi moraju da daju uslov ne bi li upisali narednu godinu, što omogućava profesorima da nastave da dobijaju plate.

Da li postoji bolji sistem od tog američkog? Pa postojao je kod nas, pre Bolonjske deklaracije. I podrazmevao je da nemoraju svi koji upišu faks i da ga završe. Primera radi u mojoj generaciji elekrtotehniku je upisalo 400 studenta, a na drugoj godini taj se broj već prepolovio. Studiranje je bilo daleko teže, ali oni koji su završili studije u međuvremenu su nešto i naučili.
 
Odgovor na temu

milanche
San Francisco

Član broj: 2447
Poruke: 1200
*.hfc.comcastbusiness.net.



+1001 Profil

icon Re: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema29.11.2012. u 20:19 - pre 137 meseci
Citat:
To je upravo i filozofija američkih studija: puno studenata treba puno da radi pa možda nešto korisno se iz toga i stvori, odnosno možda neko nešto i nauči. Kvantitet rađa kvalitet.


Ne.

Filozofija je nesto sasvim drugo - da zameni 'mislim da znam' sa 'znam', tj. da zameni akademska 'iz aviona' filozofiranja
(dobra za kafane, debatne klubove) sa konkretnim iskustvom (potrebnim na konkretnim radnim mestima gde treba posao
zavrsiti brzo i tacno).

Prvo, na predmetima na kojima se rade domaci, cilj domacih zadataka je u 99% slucajeva sticanje obaveznog profesionalnog
drila na standardnim, poznatim konceptima, i to se nikako ne prepusta dobroj volji studenta. Sistem je rigorozan u pogledu
performansi koje ce student poneti odatle.

Tamo gde imas realnu vremensku obavezu da do sutra predas rad sa tacnim rezultatima, nema mesta pogresnim koncepcijama,
zabludama. Gledanje u formule, ispisivanje na tabli, i vrcenje par prigodnih recenica na temu je jedna stvar, a sasvim druga kad
te formule programiras, debagujes, jer onda prvo moras da im proniknes u sustinu - sta je parametar, sta od cega zavisi, kako
se sta menja, dokle nesto vazi, gde se mesaju numericka ogranicenja, itd.

Tek kad se dril dovede do savrsenstva, i kad je takav sistem oformio osobu koja je kroz puno toga prosla i masu stvari poznaje
konkretno, prelazi se na inventivnost (projekti, teze, itd) gde student dobija priliku da udovolji svojim interesovanjima i da
samostalno donosi svoje odluke.

Upravo u tom pogledu produkti USA postdiplomskih studija odskacu od svojih kolega sa drugih strana sveta. Iz takvog sistema
se izuzetno retko srecu tipovi koji su potrosili godine i godine na studije a da niko pod kapom nebeskom ne zna gde bi sa svojim
mrsavim konkretnim skillset-om mogli da se udenu u neke konkretne projekte i opravdaju svoje zvanje i godine provedene u u ucenju.

Takodje, prosecan odnos 'ucinak/prica' kod pojedinca je vec poslovicno u proseku najveci u poredjenju sa svim drugim obrazovnim
sistemima.
 
Odgovor na temu

[es] :: Vodič za učenje :: Doktorat sa 26/27 godina - poređenje obrazovnih sistema

Strane: 1 2

[ Pregleda: 9746 | Odgovora: 39 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.