|
BraMom Branimir Momcilovic Niš, Prokuplje
Član broj: 51489 Poruke: 38 *.adsl.sezampro.yu.
|
Da probam da napravim mali istorijski pregled.
Razvoj fizike (uglavnom astronomije) u 16/17 veku je zahtevao brzo računanje. Sabiranje je dovoljno jednostavno, problem je bio brzo množenje. Kako svesti množenje na sabiranje?
Najjednostavnije, pravljenjem tablica stepena (koje su bile i ranije poznate), za x=2^y tablica je:
y 0 1 2 3 4 5
x 1 2 4 8 16 32
znači pomoću ove tablice možemo da pojednostavimo računanje nekih proizvoda, npr.
4*8 = 2^2 + 2^3 = 2^(2+3) = 2^5 = 32, množenje se svodi na sabiranje i čitanje podataka iz tablica.
Ovo je ustvari tablica logaritama, znači množenje x-ova odgovara sabiranju y.
Naravno ovakve tablice ne piju vodu, jer je razmak između x-ova veliki. Finiju raspodelu x-ova možemo da dobijemo tako što je za osnovu uzmemo bazu blisku 1, npr. 1.0001
y 0 1 2 ...
x 1 1.0001 1.00020001 ...
Sada imamo tablicu koja daje vrednosti x = 1.0001^y, gde je y=0,1,2...
Ako želimo još finiju podelu možemo smanjiti korak za y, npr. y=y/10^4.
Sada dobijamo x=1.0001^(10000*y), takođe je i dy/dx = 1/x (ovo dy je korak ne diferencijal, da ne potežem tex, nisam baš vešt).
Dakle dobijamo da je 1.0001^(10000*y) = (1.0001^10000)^y
y 0 0.0001 0.0002 ...
x 1 1.0001 1.00020001 ...
Dobili smo novu logaritamsku tablicu, a njena baza je:
b = 1.0001^10000 = (1 + 1/10^4)^(10^4) = (priblizno) e
Nova tablica daje približne vrednosti prirodnog logaritma, da smo u staroj tablici odabrali bazu još bližu jedinici, dobili bi još bolju aproksimaciju.
Neper je koristio bazu 0.9999999, a Burgi 1.0001.
Ovo je ideja, mada prelaz nije urađen ovako, već geometrijski, Mercator (1667).
Koga interesuje detaljnije neka potraži:
Kako je stvarana novovjekovna matematika, Zvonimir Šikić, Školska knjiga, Zagreb 1989
|