Sada je mnogo bolje. Malo je prekompleksno za jedan seminarski ali što je, tu je. Povezao sam ti cenovnik artikla sa artiklima i u cenovniku izbacio naziv artikla, a dodao redni broj kao auto number(verzija Copy(2) of Ulaz-Izlaz robe). Dakle dokumenti su ti Narudzbe, Porudzbenice, Izlazni racun i Ulazni racun. Ostalo su šifarnici jer i veze koje polaze od njih su na strani 1. Što se tiče dokumenata ja ih struktuiram tako da imaju tabelu zaglavlja i tabelu stavki sa vezom jedan prema više ka tabeli stavke. To bi značilo još četiri nove tabele. Nisam dodao,jer nisam hteo da ti ovde preopteretim model videvši da si kreirao i neke forme, pa da te ne izbacim iz ravnoteže. Za poslovni model koji bi prevazilazio seminarski rad ove nove četiri tabele bi bile skoro obavezne. Forme bi bile sa podformama. Ali je zato obavezno da i ulazni i izlazni račin sadrže podatke o ceni i koločini ,a o sifri artikla da i ne govorimo. Ovo dodaj. Ako se vodi cenovnik artikala kao posebna tabela (što je ovde slučaj), onda u tabeli artikala ne treba kolona cena_artikla (izbaciti). Ono što generalno fali svim dokumentima jesu datumi. To takođe dodaj. Takođe izbaci šifru artikla iz magacina jer se pozivanjem bilo kojeg magacina može doći do spiska koje artikle sadrži.
E sad ako si ovo sve ispratio onda bi moja ideja bila sledeća. Tabela artikli bi bila ona koja će čuvati stanje i treba joj dodati količinu, a tabela cenovnik artikla bi pratila istorijat cena i treba joj dodati datum knjiženja.
U verziji Copy(3) of Ulaz-Izlaz robe dao sam ti model kako ga ja vidim u skraćenom obliku bez tabela stavke dokumenta. Forme sam poskidao jer bi morale ponovo da se naprave.
1. Preko Narudzbe se naručuje artikal od dobavljača. Dovoljna je količina jer se još nezna cena.
2. Od dobavljaca uz robu stiže ulazni račun sa svim poznatim elementima.
3. Knjiženjem ulaznog računa povećava se količina u tabeli artikala za relevantnu šifru.
4. Knjiženjem ulaznog računa formiraju se cene (nabavna,maloprodajna i veleprodajna).
5. Od kupca stiže porudžbenica koja se zavodi i ukoliko ima robe pristupa se izradi izlaznog računa.
6. Knjiženem izlaznog računa smanjuje se količina u tabeli artikli za relevantnu šifru, pritom vukući podatke o
veleceni iz tabele cenovnik artikla
Naravno da je ovo pojednostavljen model jer se ne zna konkretna organizacija firme. Drugim rečima model se pravi prema strukturi organizacije i njenim funkcijama, a nikako obrnuto. Zbog toga ja stojim na stanovištu da je svaka firma priča za sebe i da ne postoje univerzalni poslovni softveri.
Maloprodaju bi trebalo posebno obraditi jer dosad postavljen model to ne rešava. Ako je u pitanju seminarski, predlažem da se ograničiš na veleprodaju i izbaciš tabele: racunopolagač i prodavnice jer to za sada ne rešava taj deo delatnosti.