Uređaj koji proizvodi jedan kilogram hlora na čas, koliko je potrebno za dezinfekciju vode koju u tom vremenu potroši 100.000 stanovnika košta sa ugradnjom 60.000 evra. Troškovi proizvodnje kilograma hlora su tri kilograma soli i četiri kilovata struje.
- Za mesec dana mi možemo proizvesti pet "hlorogena", koji su potpuno bezopasni za rukovanje i ekološki sigurni - kaže Dragan Kapičić, direktor "Sigme". - Zavisno od potrebe možemo napraviti uređaje za proizvodnju od 250 grama do 50 kilograma hlora. Prednost je što nema skladištenja opasnih materija, već se samo čuva so, a hlor se pravi i odmah koristi. Ovo je nova tehnologija koja se tek afirmiše i u zapadnim zemljama, a doktori nauka sa Tehnološkog fakulteta na njoj kod nas rade već osam godina.
Hlorogeni su do sada ugrađeni u delove vodovoda u Vrbasu, Odžacima, Kuli, Beočinu, Ćupriji, Novom Sadu, Nišu, a instaliraće se i u crpnoj stanici Lipovica u Beogradu.
Predstavnici "Vodovoda" iz nekoliko gradova predložili su na konferenciji i da se sve hemijske fabrike, koje imaju hlorne stanice, ovu supstancu pretaču i prosleđuju "Vodovodima". A uputiće i zahtev Vladi da se stvori alternativa, kako ubuduće snabdevanje hlorom ne bi zavisilo od vlasnika jedne fabrike, ili bio usmeren samo na uvoz.
S. Janjić
Quaerite et invenietis | Everything in life is Luck -- Donald Trump | http://www.akcenat.info | Momenat – Vaša instant doza vesti | Part Time Freelance Journalist