Koristim svih 10 prstiju, s tim što razmaknicu uvek pritiskam desnim palcem, a levi koristim samo kad treba pritisnuti Alt, a test (s default podešavanjima) na adresi TypingTest.com kaže da kucam 74 reči u minuti uz 100% tačnosti.
Dobar domaći besplatni (ako vam ne smetaju reklame između lekcija) program za učenje slepog kucanja može se preuzeti sa
Multisoftove stranice.
Ako imate problema s rasporedom slova na vašoj tastaturi, a koristite Windows XP ili 2000, pomoću besplatnog MS-ovog alata
MSKLC (The Microsoft Keyboard Layout Creator) možete sami napraviti raspored koji vam odgovara. Ja sam sebi napravio latinični raspored zasnovan na Serbian Latin rasporedu koji podržava slova svih bitnih zapadnoevropskih jezika (francuski, italijanski, španski) i neke korisne simbole poput ©, ½, µ, ≠, ≈, Ω, ≥ itd) i ćirilični pomoću kojeg, pored srpske, mogu kucati i rusku ćirilicu.
Inače, relativno je nepoznato da je standardni QWERTY raspored pisaćih mašina, a kasnije i računarskih tastatura, osmišljen da bi se usporilo kucanje kako se mašine ne bi zaglavljivale. Uz to, namešteno je da se reč „Typewriter“ (pisaća mašina) može otkucati samo korišćenjem slova iz gornjeg reda. Raspored projektovan za brzo kucanje naziva se
Dvoržakov raspored (Dvorak layout) i u njemu se oko 70% otkucanih znakova nalazi u srednjem redu, nasuprot svega 35% kod QWERTY-ja, što značajno ubrzava kucanje, pa nije ni čudo što Barbara Blekburn,
svetski rekorder u brzini kucanja po Ginisu (212 reči u minutu) koristi Dvoržakovu tastaturu.
Ovde i sami možete testirati koliko je Dvoržakov raspored efikasniji, tj. koliko je manje rastojanje koje prsti treba da pređu da bi se otkucao isti tekst. Ja sam za dobijanje navedenih procenata koristio
engleski tekst Dojlovog „Povratka Šerloka Holmsa“ veličine 623 KB.
Kad sam se već ovoliko raspisao, zna li neko gde se u Beogradu (ili drugde u Srbiji) može kupiti prava ergonomska tastatura (dakle s razmaknutim levim i desnim delom i savijenom ili dvodelnom razmaknicom), poput ove na slici, ali sa srpskim rasporedom? Koliko vidim, u Hrvatskoj se
mogu naći, pa se nadam da se neki uvoznik setio da ih dopremi i u Srbiju.
[Ovu poruku je menjao teddy dana 11.11.2005. u 12:07 GMT+1]
Spasa nam nema, propasti ne možemo!