Mnogima, pa i onima, koji su završili Osnovnu/Nižu muzičku školu, ostali su nejasni simboli/oznake iznad melodije, koji označavaju akorde.
Pojasniću šta sadrže te "šifre" tj. simboli
ČETVOROZVUCI (septakordi)...Ime akorda/sastavni tonovi (akord + interval)/ simboli i oznake
Septakordi se grade dodavanjem četvrtog tona kvintakordu, za tercu više od kvinte akorda. Ovo stvara septimu iznad osnovnog tona akorda. Postoje različiti septakordi, što zavisi od vrste trozvuka koji ga čini
i septime koja je dodata.
Veliki durski
septakord durski kvintakord+velika septima CMaj7, CΔ, Cj7
Dominantni septakord
durski kvintakord+mala septima
C7, C7
Mali molski septakord
molski kvintakord+mala septima
cm7, c-7, c-7
Veliki molski septakord
molski kvintakord+velika septima
cm(Maj7), c-(j7), cm#7
Umanjeni septakord
smanjeni kvintakord+smanjena septima
C°, Cdim7
Poluumanjeni septakord
smanjeni kvintakord+mala septima
Cø, cm7♭5, c-7(♭5)
Prekomerni septakord
prekomerni kvintakord+velika septima
C+(Maj7), C+MA7, CMaj7+5, CMaj7#5, C+j7
Najviše upotrebljavan je
dominantni septakord (u C-duru: G-H-D-F), koji se nalazi na V stupnju dijatonske lestvice. On je vrlo uverljivi predstavnik dominantne funkcije.
Obrtaji
Obrtaji septakorada nastaju kao i obrtaji kvintakorada: basov ton se prebaci za oktavu više. Prvi obrtaj septakorda se zove kvintsekstakord i obeležava se sa 5/6 (H-D-F-G), drugi obrtaj je terckvartakord (4/3)(D-F-G-H) i posljednji obrtaj je sekundakord (2) (F-G-H-D).
Prošireni trozvuci
Prošireni akordi su u osnovi trozvuci čiji su tonovi prošireni, ili trozvuci s dodanim tonovima iza septime. Tako su nonakordi, undecimakordi, tredecimakordi prošireni akordi. Nakon tredecime, bilo koji dodatan ton ponavlja ton koji se već u akordu nalazi, tako da ne postoje kvintadecimakordi, septadecimakordi itd.
Za dodavanje jednog tona trozvuku koriste se ekvivalentni intervali. Budući da oktava sadrži sedam različitih tonova, oni su sledeći:
Ime akorda... sastavni tonovi (akord + interval)...simbol
Dodatna nona durski trozvuk+nona C2, Cadd9
Dur kvartakord durski kvintakord+čista kvarta C4
Dur sekstakord durski kvintakord+seksta C6
Durski nonakord durski kvintakord+seksta+nona C6/9
Dominantni nonakord dominantni septakord+velika nona - C9
Dominantni undecimakord dominantni septakord (terca se obično izostavlja) velika nona čista undecima C11
Dominantni tredecimakord dominantni septakord (undecima se obično izostavlja) velika nona čista undecima, čista tredecima C13
Drugi prošireni akordi slede gore navedenu logiku.
Tako su Maj9, Maj11 i Maj13 akordi prošireni dominantni akordi prikazani u tablici, s velikim septimama umesto dominantnih. Slično, m9, m11 i m13 imaju male septime.
Prošireni akordi koji se sastoje od trozvuka mogu imati varijacije. Tako su madd9, m4 i m6 molski trozvuci s proširenim tonovima.
Zadržični akord
Zadržični, suspendirani akord ili
"sus akord" se koristi u Anglo-američkoj teoriji muzike. U muzičko-teoretskoj praksi su objedinjeni zajedno sa zadržicama i ne koriste se kao posebni tipovi akorada. Kod nas se njihovo označavanje koristi samo u zabavnoj i jazz muzici.
Sus akord je akord u kojem je terca premeštena bilo disonantnim susednim tonovima koji s osnovnim tonom tvore intervale veliku sekundu ili češće čistu kvartu. To daje dva zasebna tipa akorda: suspendiranu (zadržičnu) sekundu (sus2) i suspendiranu (zadržičnu) kvartu (sus4). Npr. akordi Csus2 i Csus4 sastoje se prvi od tonova C-D-G, a drugi od C F G. Proširene verzije su takođe moguće kao što je npr. septakord sa zadržičnom kvartom u kojem je osnovni ton C, a sadrži tonove C-F-G-B, a beleži se oznakom C7sus4.
U teoriji jazz kompozicija i improvizacijama, suspendirani septakordi često se koriste na netradicionalan način. U tim kontekstima oni često ne funkcioniraju kao kvintakordi i ne razrešuju kvartu na tercu. Nedostatak tog razrešenja daje akordu svojstvo neodređenosti i statičnosti. Terca se često svira kao najviši ton akorda što u jazz teoriji ne pobija vrstu akorda kao suspendiranog.
Polikordi
Polikordi se sastoje od dva ili više akorda koji se nalaze jedan iznad drugog.
Nepotpuni akordi
Nepotpuni akordi sastoje se od osnovnog tona, čiste kvinte i ponekad oktave. Budući da akord ne sadrži tercu, nema svojstva dur ili mol akorda. Upotrebljavani su kroz celu istoriju muzike. U popularnoj muzici se sviraju na električnoj gitari i vrlo se učestalo koriste u rock muzici, pogotovo u heavy metalu i punck rocku, zajedno s mnogo distorzije. Budući da distorzija zvuka dodaje puno harmonijskog sadržaja boji tona električne gitare, čisti intervali jedini su koji mogu biti jasno artikulisani i percipirani na visokim stupnjevima distorzije - čak i dodavanje terce tada može uzrokovati disonantnost. Fredrik Thordendal i Mårten Hagström iz švedske metal skupine Meshuggah dodaju još jednu kvintu zbog čega oni zvuče još agresivnije.
---------------------------------------------------------------
Akordi...simboli/oznake...
C..................... C + E + G Durski akord
cm,......... ........ C + Eb + G ........................ moll akord
Cdim, C° ............ C + Eb + Gb ...................... umanjeni akord
Cdom7, C7 .........C + E + G + Bb ................. dominantni septakord
Cmaj 7 ...............C + E + G + H.................... veliki durski septakord
cm-7 ................. C + Eb + G + Bb ............... mali molski sept
C7+5 ...................C + E + G# + Bb ............... povišena kvinta
. . . . . . . . . dominantni septakord
Cdim (°).............. C + Eb+ G b ...................... umanjeni trozvuk
cm7b5 ...............C + Eb + Gb + Bb............... poluumanjeni septakord
Cdim7..................C + Eb + Gb + Bbb............. umanjeni septakord
C9 ......................C + E + G + B + D.............. nonakord
cm9add7# ..........C + Eb + G + H + D
cm7add11........... C + Eb + G + B + F.............. .. undecimakord
C13add9b5b ........ C + E + Gb + B + Db + (F) + A... duodecimakord
Pođimo redom još jednom, sa prikazom istog akorda, ali sa različitim imenovanjem
C (Do) . . . Veliko slovo . . . .oznaka za Dur
c . (do m) . .malo slovo oznaka za moll
C7 (Do7) ; #7 ; b7 ; +7 ; -7 brojevi ili ostali simboli određuju ime gornjeg tona u četvorozvuku, tj. da li je ta septima velika ili mala.
Isti simboli važe i za druge intervale u okviru tro ili četvorozvuka npr.;-5 ili +5 ili #5 ili b5 itd.
Talijani i još neki upotrebljavaju Solmizaciju kao osnovu, tako da se na to treba navići npr.:
Solm7 …se odnosi na gm7 (tu zbunjuje veliko slovo jer određuje Dur, ali mamo “m” pored označava rod akorda - moll)
Si ….. označava H ton ,ali onda moraju staviti b i dobijemo Sibm7 (be moll7); ili Mim, kao e-moll ili Mibm6 (a moglo bi jednostavno es m6) ; Labm7 ; Sol#dim. Itd.
Neki pišu “dim.” za umanjeni trozvuk, neki ga obeležavaju saC° kružićem .Kružić ukoso precrtan Cø, se odnosi na poluumanjeni trozvuk. Trougao pored slova : CΔ “maj” akord. I ostali tonovi u procesu alteracije mogu dobiti neke od ovih znakova, ali se oni uvek odnose na promenu od osnovnog položaja naviše ili naniže za polustepen.
Obeležavanje akorda C/E poznat je, a znači da će osnovni ton, da li u basu ili gitariste, klavijaturiste biti E,ustvari, sviramo sekstakord C-dura
Pozdrav
[Ovu poruku je menjao Kovacevic Vladimir dana 06.04.2009. u 22:55 GMT+1]
Vladimir
It´s easy to play any musical instrument:
all you have to do is touch the right key at the right time and the instrument
will play itself.
Johann Sebastian Bach
(1685 - 1750)