Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Kako je uništena Jugoslavija

elitemadzone.org :: MadZone :: Kako je uništena Jugoslavija

[ Pregleda: 3325 | Odgovora: 12 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

adrrij
Novi Sad , Srbija

Član broj: 225025
Poruke: 109
89.111.244.*



Profil

icon Kako je uništena Jugoslavija29.07.2011. u 15:07 - pre 154 meseci
KAKO JE MMF UNIŠTIO JUGOSLAVIJU
Makroekonomske «reforme», nametniute Beogradu od strane spoljnih kreditora koje počinju krajem 1980-ih godina, bile su temeljno koordinisane sa natovskim vojnim i tajnim subverzivnim operacijama. Kao rezultat ubistvene «ekonomske terapije» jugoslovenska privreda ja postala u potpunosti razorena i dovedena do bankrotstva.
Na Kosovu su ekonomske reforme doprinele pojačavanju međunacionalnih neprijateljstava i izazvali uzajamne sukobe albanskog i srpskog stanovništva, samim tim oslabivši i učinivši nesposobnim za život kako jedne, tako i druge. Smišljena manipulacija tržišnim snagama je uništila ekonomsku aktivnost i celokupan život naroda, stvorili situaciju socijalnog očajanja i bezizlaza. Paralelno sa uništavanjem Federativne Jugoslavije slične ekonomske reforme su pod patronatom MMF-a bile nemetnute Albaniji – sa razornim, rušilačkim socijalno-ekonomskim posledicama i za njih takođe.
U vreme kada naoružani do zuba američka i natovska vojska silom nameće «mir» u Bosni, štampa i političari slikovito opisuju zapadnu intervenciju u bivšoj Jugoslaviji kao tobože plemenitu, u vezi sa agonijom «komunističkog» režima, odgovori na planula etnička čišćenja i kršenja ljudskih prava. Delujući u toku Dejtonskog (novembra 1995 godine) mirovnog sporazuma, Zapad je svom snagom strasno težio da prikažu u lepšem svetlu «portret južnih slovena» pokušavajući tada postići uspeh u radu na stvaranju novopečenih «suverenih nezavisnih» država.

Držeći se nametnutih mu pristrasnih stereotipa, zapadno javno mnenje se našlo u ropstvu zabluda. Prema raširenoj tački gledišta, težak položajna Balkanu je rezultat «agresivnog nacionalizma», neizbežne posledice dubokuh etničkih i religioznih protivurečija, čiji koreni sežu u dubinu vekova. Komentatori se takođe pozivaju na «borbu za liderstvo na Balkanu» i na suparništvo pojedinih političara, kao na objašnjenje konflikata koji su se odigrali. Kao rezultat ekonomskih i socijalnih uzroka konflikta gube se u gomilama neobjektivnih predstava i nepouzdanih analiza. I davno je već zaboravljena duboka ekonomska kriza, koja je prethodila građanskom ratu.
Strateški interesi Nemačke i SAD, koji su ležali u osnovi procesa raspada Jugoslavije, ostaju neprimećeni, isto kao i uloga spoljnih kreditorai međunarodnih finansijskih institucija. U predstavama globalnih SMI, zapadne država ne nose odgovornost za osiromašenje i uništavanje nacija od 24 miliona ljudi. Ali, dominantne u svetskom finansijskom sistemu i koje rade za volju svojih nacionalnih i kolektivnih strateških interesa, zapadne vlade su bacile jugoslovensku privredu na koljena i izazvale surove etničke i socijalne konflikte. Sada je nastalo niz ratom razorenih država – naslednica Jugosalvije koje osećaju «brigu milosrđa» međunarodne finansijske zajednice. Bez obzira na to što je svet skoncentrisao svoju pažnju na ratna dejstva i na prekid vatre, međunarodne finansijske institucije se bave naplatom spoljnog duga bivše Jugoslavije od država, koje su ostale posle nje, pretvorivši Balkan u zonu, bezbednu za slobodno preduzetništvo. Istovremeno sa mirnim dovođenjem u red Bosne podržanim natovskim bajonetima, Zapad je obnarodovao program «rekonstrukcije» koji spušta suverenitet te iscrpljene zemlje do nivoa, neviđenog u Evropi od kraja Drugog svetskog rata. To je u značajnom stepenu postignuto pretvaranjem Bosne u podeljenu teritoriju, koja se nalazi pod vojnom okupacijom NATO-a i kojom upravlja zapadna administracija.

Neokolonijalna Bosna
Oslanjajući se na Dejtonski sporazum, koji je stvorio bosanski «ustav», SAD i Evropska Unija uspostavljaju potpuno savršenu koloonijalnu vlast u Bosni. Na njenom čelu je imenovani Visoki prsdstavik: Karl Bilt, bivši švedski premijer, i predstavnik Evropske Unije u mirovnim pregovorima za Bosnu. Bilt je imao potpuno svu izvršnu vlast u svim građanskim (civilnim) poslovima, sa pravom da deli ostavke vladama kako Bosanske Federacije, tako i Republike Srpske. Da bi stavio tačku na «i», u tekstu sporazuma detaljno se objašljava, da je «Visoki predstavnik najviša vlast u pravu u svemu što se tiče interpretacije sporazuma». On će raditi zajedno sa Vrhovnom vojnom komandom IFOR-a, isto, kao i sa kreditorima i finansijskim donatorima. Savet Bezbednosti OUN je takođe postavio «specijalog opunomoćenika» pri Vrhovnom predstavniku za upravljanje međunarodnom civilnom policijom. On je postao irski policijski činovnik Piter Ficdžerald, sa prethodnim iskustvom u policijskij službi OUN u Namibiji, Salvadoru i Kambodži. On vrši kontrolu nad približno 1700 policajaca iz 15 zemalja. Policija je poslata u Bosnu posle petnaestodnevnog programa obuke u Zagrebu.
Novi ustav prenosi uzde državne vlasti u ekonomskoj politici breton-vudskim institucijama čije je sedište u Londonu u Evropskoj banci za rekonstrukciju i razvoj (EBRR). Međunarodni monetarni fond je ovlašten da postavi prvog direktora bosanske Centralne banke, koji, kao i Visoki predstavnik, «ne mora biti građanin Bosne i Hercegovine ili susednih država». Pod tutorstvom MMF-a Centralnoj banci neće biti dozvoljeno funkcionisanje kao Državnoj banci: «U toku prvih šest godina... biće joj dozvoljeno kreditiranje posredstvom emisije novca, ispunjavanje funkcije Valutne kovnice». Bosni takođe neće biti dozvoljeno ni da ima svoju sopstvenu valutu (puštanje u opticaj papirnog novca samo uz uslov potpunog spoljnog monetarnog pokrića), ni da mobiliše unutrašnje finansijske resurse. Sposobnost samofinansiranja rekonstrukcije zemlje posredstvom nezavisne monetarne politike ograničena je od samog početka. Bez obzira na to, što se Centralna banka nalazila u nadležnostii MMF-a, Evropskom bankom za rekonstrukciju i razvoj (EBRR) rukovodi Komisija za državne korporacije, koja kontroliše operacije svih korporacija «javnog sektora», uključujući energetiku, vodosnabdevanje, poštanske usluge, telekomunikacije i transport. Predsednik EBRR postavlja predsednika komisije i rukovodi rekonstrukcijom «javnog sektora», što podrazumeva, pre svega, rasprodaju po cenama ispod proizvodne vrednosti državnih koje se nalaze u kolektivnom vlasništvu aktiva, a takođe i kupovinu investicionih fondova. Zapadni kreditori, su očigledno stvorili EBRR, «da bi pridali tačne političke okvire kreditno-finansijskoj politici».
Bez obzira na to što Zapad trubi o svojoj podršci demokratiji, sadašnja politčka vlast u Bosni je skoncentrisana u rukama paralelnoj bosanskoj nacionalnoj vladi, izvršna mesta, na kojima se nalaze lica, koja nemaju bosansko državljanstvo. Zapadni kreditori su stavili svoje interese u osnove bosanskog ustava, koji su upravo oni u žurbi napisali. Oni su to učinili bez učešća ustavne skupštine, bez konsultacija sa odtanizacijama bosanskih građana i ne predvidevši mehanizme za ispravljanje tog «ustava». Njihovi planovi «obnove» Bosne čine se više prikladni za gramzive kreditore, nego za zadovoljavanje čak i elementarnih potreba bosanaca.
Zašto i ne bi? Jer neokolonizacija Bosne je logična kulminacija dugotrajnih nastojanja Zapada na uništvanju jugoslovenskog eksperimenta na razvoju «tržišnig socijalizma» i «radničkog samoupravljanja», sa ciljem njihove zamene diktatom «slobodnog tržišta».
 
Odgovor na temu

adrrij
Novi Sad , Srbija

Član broj: 225025
Poruke: 109
89.111.244.*



Profil

icon Re: Kako je uništena Jugoslavija nastavak29.07.2011. u 15:09 - pre 154 meseci
Suština stvari se razbistrava
Višenacionalna Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je bila regionalne industrijska država sa uspešnom privredom. U toku dve decenije, koje su prethodile 1980-im godinama, godišnji rast BDP je iznosio u proseku 6,1%, medicinske usluge su bile besplatne, nivo pismenosti je nadmašivao 91% i životni vek je iznosio 71 godinu. Ali posle decenije zapadne ekonomske pomoći i pet godina raspada, ratova, bojkota i embarga, privreda republika bivše Jugoslavije je nesposobna za život, a njen industrijki sektor je uništen. Jugoslovenski raspad je bio izazvan između ostalog i američkim mahinacijama. Bez obzira na nepriključenje Beograda i njegovih širokih trgovinskih odnosa sa Evropskom ekonomskom zajednicom i SAD, vlada Regana je izabrala za svoju metu jugoslovensku privredu. To se odražava u Direktivi Saveta nacionalne bezbednosti 1984 godine (NSDD 133) pod nazivom «Politika Sjedinjenih Država prema Jugoslaviju» sa oznakom «strogo poverljivo». Njena nepotpuna, cenzuri podvrgnuta verzija, sa koje je skinuta tajna 1990 godine, u zanačajnoj meri izgleda zasnovana na direktivi NSDD 54 za Istočnu Evropu, koja je razvijena 1982 godine. Poslednja se brani sve više «koja proširuje nastojanja u pokretanju «tihe revolucije», koja ima za cilj svrgavanje komunističkih vlada i partija», za reintegraciju zemalja Istočne Evrope u tržišnu privredu. SAD su prethodnio priključile Beograd drugim međunardnim kreditorima u nametanju prve etape makroekonimskih reformi 1980-e godine, malo pre smrti maršala Tita. Pod pokroviteljstvom MMF-a programi otada postupno nastavljaju uništavanje industrijskog sektora i postepeno demontiranje jugoslovenske države «opšteg blagostanja». Sporazumi o rekonstrukciji su uvećali spoljni dug i osigurali mandat za devalvaciju jugoslovenske valite, što je jako udarilo na životni standard jugoslovena. Ta početna runda rekonstrukcije je položena u njegovoj osnovi. Tokom 1980-ih godina MMF je periodično propisivao dalje doze svoje gorke «ekonomske terapije», onda kada je jugoslovenska privreda sporo padala u komu, industrijska proizvodnja se srozala do 10-procentnog pada 1990 godine – sa svim predskazanim socijalnim posledicama.

Marković ide da se pokloni u Vašington
U jesen 1989-e godine, upravo pred pad Berlinkskog zida, jugoslovenski federalni premijer Marković se sreo u Vašingtonu sa predsednikom SAD Džordžom Bušom – starijim radi završetka pregovora odnosno novog paketa finansijske pomoći. U zamenu za pomoć Jugoslaviji su se složili za još šire «ekonomske reforme» uključujući i novu devalvaciju svoje valute, dalje zamrzavanje plata, naglo smanjenje državnih troškova i likvidaciju kompanija, koje se nalaze u kolektivnoj svojini i kojima upravljaju radnici. Beogradska nomenklatura je pomoću savetnika sa Zapada pripremila osnovu za misiju premijera, koji je izvršio prevovvremno mnoge od zahtevanih reformi, uključujući i liberalizaciju zakonodavstva za inostrane investicije. «Šok terapija» počinje u januaru 1990 godine. Bez obzora na to, što je inflacija brzo progutala dohotke ljudi, MMF je naložio zamrzavanje plata na nivou sredine novembra 1989 godine. Cene su nastavile neprekidno rasti, a realno zarađena plata se smanjila za 41% u prvih šest meseci 1990 godine. MMF je takođe upravljao jugoslovenskom Centralnom bankom. Njegova čvrsta monetarna politika nanela je još veću štetu sposobnosti Federalne Jugoslavije da finansira svoje ekonomske i socijalne programe. Državni prihodi koji su namenjeni za otplatu republikama i autonomnim pokrajinama, otišli su umesto toga na otplatu jugoslovenskog duga Pariskom i Londonskom klubu. Republike su u značajnoj meri bile prepuštene same sebi. Odjednom su reformatori napravili konačan bankrot federalne finansijske strukture Jugoslavije i neneli smrtni udar po federalnim političkim institucijama. Prerezavši finasnijski arteriju između Beograda i republika, «reforme» su dolile ulje na vatru separatističkih tendencija, koje su se i bez toga pothranjivale kako ekonomskim faktorima, tako i etničkim različitostima, što je stvarno predodredilo raspad Jugoslavije. Budžetska kriza koji je izazvao MMF je stvorila privredu «svršenog čina» koja je prokrčila put ka formalnom otcepljenju Hrvatske i Slovenije u junu 1991 godine.

Očajna «nevidljiva ruka»
Reforme, koje su kreditori nametnuli Beogradu, nanele su takođe udar u samo srž jugoslovenskog sistema koletivnih samoupavnih preduzeća. Kako je primetio jedan posmatrač, «cilj se sastojao u tome, da se jugoslovenska privreda podvrgne masovnoj privatizaciji i demontira «javni sektor». Birokratija Komunističke partije (uglavnom predstavnici armije i državne bezbednosti) posle dugih debata su izrazili svoju političku i ekonomsku podršku sprovođenim reformama na uslovima likvidacije socijalnih garancija jugoslovenskih radnika». To je bio predlog, od koga očajnik Jugoslavija nije mogla odustati. Naučena od zapadnih pravnika i konsultanata, Markovićeva vlada je donela zakon, koji je prinudio «platežno nesposobna» preduzeća na bankrotstvo ili likvidaciju. Prema novom zakonu, u slučaju neplaćanja računa u toku 30 dana uzastopno ili u toku 30 dana u okviru 45-odnevnog perioda, vlada bi inicirala proceduru bankrotstva preduzeća u toku sledećih 15 dana. Napad na samoupravnu privredu takođe je uključivao i novo zakonodavstvo o bankama, pripremljeno zato, da bi izazvalo likvidaciju «Ujedinjenih banaka», koje se nalaze u kolektivnoj svojini.
U toku dve godine više od polovine banka u zemlji je nestalo, budući da su zamenjene novopečenim «nezavisnim komercijalnim institucijama». Te promene u pravnoj sferi u kombinaciji sa čvrstom monetrnom politikom MMF-a u pogledu industrije i otvaranja privrede za stranu konkurenciju su ubrzale industrijki pad.
Od 1989 do septembra 1990 godine bankrotiralo je više od hiljadu kompanija.

Do 1990 godine pokazatelj BDP je opao za 7,5%. 1991 godine BDP se smanjio još za 15%, dok se obim industrijske proizvodnje smanjio za 21%. Paket mera MMF-a, je neosporno ubrzao bankrotstvo velikog dela dobro razvijene teške industrije Jugoslavije. Druga kolektivna preduzeća su preživela samo zato, što su prekinula isplatu plata radnicima. Više od pola miliona radnika, svi i dalje na platnim spiskovima preduzeća, nisu dobili redovnu platu do kraja 1990 godine. Tim ništa manje, bili su još srećnici. Do septembra 1990 godine približno 600 hiljada jugoslovena je već izgubilo svoje radno mesto, i to je bio samo početak. Po direktivama Svetske banke još 2435 industrijskih preduzeća, uključujuči deo najkrupnijih u zemlji, je bilo određeno za likvidaciju, 1,3 miliona radnika koji su radili u njima – polovina preostale radne snage u industriji je bila «suvišna». Nastupila je 1991 godina, realna plata se nalazila u slobodnom padu, socijalni programi su bili obustavljeni, nezaposlenost je strmoglavo rasla. Raspad industrijske privrede je bio proces, koji je zaustavljao dah po svojim razmerama i surovosti. Njegov socijalni i politički uticaj, teško procenjiv kvantitativno, je bio užasavajući. «Narod jadikuje», - kako se izrazio aristokratski londonski «Fajnenšl tajms».
Jugoslovenski predsednik Borislav Jović je manje ironično upozorio, da su reforme «jako i nepovoljno uticale na društevenu situaciju u celini... Građani su izgubili veru u državu i njene institucije... Dalja produbljena ekonomska kriza i rast socijalnih napetosti je bitno pogoršala društveno-političku situaciju i društvenu bezbednost».

Politička ekonomija raspada
Deo jugoslovena se politički ujedinio za poslednju bitku osuđenih na propast, da bi sprečili razaranje njihove privrede i države. Kako je utvrdio jedan posmatrač, «otpor radnika je savladao etničke barijere, kada se srbi, hrvati, bosanci, slovenci mobilišu rame uz rame ustavši sa svojim drugovima – radnicima». Međutim do tog momenta je ekonomsko suparništvo već pojačalo napetosti u odnosima republika – kako međusobno, tako i sa centralnom vlašću. Srbija je u potpunosti odbacila plan «čvrste ekonomije», i približno 650 hiljada srpskih radnika je ustalo protiv federalne vlade, da bi dobili povišice plata. Druge republike su postupile na svoj način i izabrale ponekad suprotan put. U relativno bogatoj Sloveniji, naprimer, lideri separatista, takvi, kao predsednik Socijal-demokratske partije Jože Pučnik, su podržavali reforme: «Sa ekonomske tačke gledišta, ja se mogu samo složiti sa socijalno korisnim merama u našem društvu, takvim, kao povećanje nezaposlenosti ili smanjivanje prava radnika, zato što su one potrebne za unapređivanje procesa ekonomskih reformi».
Ali u pravi čas Slovenija se priključila drugim republikama, osporavajući nastojanja federalne vlade na ograničavanju njihove ekonomske autonomije. Kako hrvatski lider Franjo Tuđman, tako i srpski Slobodan Milošević priključuju se slovenačkim liderima u suprotstsvljanju pokušajima Federalne Jugoslavije da sprovede radikalne reforme. Na višepartijski izborima 1990 godine ekonomska politika je bila u centru političkih sporenja; za to vreme separatističke koalicije su uklonile sa vlasti komuniste u Hrvatskoj, Bosni i Sloveniji. U onoj istoj meri, u kojoj je ekonomski bankrot zaoštrio zanos secesije, sa svoje strane pojačavajući ekonomsku krizu. Saradnja republika je faktički prekinuta.
A sa početkom međusobnih sukoba republika i privreda, i sama jugoslovenska nacija ušla u bezizlazno obrušavanje. Proces pada se ubrzao, kada je republikanska birokratija počela hotimično pomagati socijalno-ekonomske sukobe radi učvršćivanja svoje sopstvene vlasti: «Republikanska oligarhija, kod svakog onog koji je imao svoju viziju «nacionalnog preporoda», umesto toga, da napravi izbor između pravog jugoslovenskog tržišta i hiperinflacije, izabrali su rat, koji je mogao zamaskirati istinske uzroke ekonomske katastrofe». Istovremena pojava oružanih formacija vernih liderima separatista, samo je ubrzala survavanje u haos. Te «milicije» su vršile sve više mnogobrojnih zlodela, ne samo što su razdvojili narode po etničkim obeležjima, oni su takođe razbili i radnički pokret.

 
Odgovor na temu

adrrij
Novi Sad , Srbija

Član broj: 225025
Poruke: 109
89.111.244.*



Profil

icon Re: Kako je uništena Jugoslavija29.07.2011. u 15:10 - pre 154 meseci
Nastavljamo dalje sa rasvetljavanjem problema

Zapadna pomoć
Drakonske mere su udarile temelj za novu kolonizaciju Balkana. Pitanje, je li potreban raspad Jugoslavije, prvobitno je bilo predmet dikusija među zapadnim državama, naročito Nemačkom, bivšim inicijator cepanja, i Sjedinjene Države, koje su se bajale da otvore nacionalističku «Pandorinu kutiju» i u početku navodili dokaze u korist očuvanja Jugosalvije. Odmah posle ubedljive pobede prve Demokratske zajednice predvođene Tuđmanom u Hrvatskoj u maju 1990 godine nemački miinstar inostranih poslova Hans-Ditrih Genšer kao rezultat svakodnevnih kontakata sa svojim kolegom u Zagrebu dao «saglasnost» za otcepljenje Hravatske, Nemačka nije bila pasivni posmatrač cepanja Jugoslavije; ona je «podstrekavala međunarodnu diplomatiju» i izvršila pritisak na svoje zapadne saveznike sa ciljema da oni priznaju Sloveniji i Hrvatsku. Nemačka je imala odrešene ruke, «da uspostavi ekonomsku prevlast u celoj centralnoj Evropi», Vašingtone je sa svoje strane, izrazio podršku «jedinstvu na osnovu slobode posredstvom razvoja demokratije... Državni sekretar Bejker je rekao Tuđmanu i predsedniku Slovenije Milanu Kučanu, da Sjedinjene Države neće odobriti ili podržati jednostrano otcepljenje... ali ako onu budu morali izaći [iz sastava Jugoslavije], ubediće ih da to učine prema postignutom sporazumu u toku pregovora». Umesto toga Slovenija, Hrvatska, a zatim i Bosna je uvučena u krvavi građanski rat protiv «ostatka» Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) i srpskih nacionalista. Tek tada su SAD sa zakašnjenjem aktivirale svoja diplomatska nastojanja u Bosni, učvrstili svoje odnose sa Hrvatskom i Makedonijom i pozicionirali se kao pretendenti na vodeću ulogu u određivanju ekonomske i političke budućnosti regiona.

Posleratni režim
Sada su zapadni kreditori obratili svoju pažnju na države naslednice Jugoslavije. Uporedo sa problemom tegobnog nasleđa Jugoslavije ekonomski aspekti posleratne rekonstrukcije su ostali u značajnoj meri neodređeni, ali perspektive obnavljanja mladih i nezavisnih republika se čine mračnim. Spoljni dug Jugoslavije je bio brižljivo raspoređen i «prikačen» republkama - naslednicama, koje se sada guše (svaka posebno) u omči dužničkih otplata i sporazuma o rekonstrukciji dugova. Zemlje – donatori i međunarodne agencije su jedinstveni u mišljenju, da su prošle makroekonomske reforme, preduzete na preporuke MMF-a postigle u punoj meri svoj cilj, i stoga zahtevaju dalju «šok terapiju» vraćanje «ekonomskog zdravlja» država-naslednica Jugoslavije. Hrvatska i Makedoinija su sledile uputstva MMF-a. One su zaključile sporazume o paketu kredita da plate svoj deo jugosovenskog duga – to je zahtevalo proces konsolidacije, započet još programom bankrotstva Ante Markoviće. Bolno je poznata slika zatvaranja fabrika, prinudnih bankrotstava banaka i osiromašenja… sve se brzo vraća na prosečno. Međunarodni kapital to odobrava. Bez obzira na oštru krizu u sferi socijalnog osiguranja i pustošenja svoje privrede, makedonski ministar finansija Ljube Trpevski ponosno izjavljuje za štapmu, da «Svetska banka i MMF svrstavaju Makedoniju u red najuspešnijih zemalja u pogledu tekućih prelaznih reformi». Šef misije međunarodnog monetarnog fonda u Makedoniji Pol Tompsen se slaže sa tim. On je priznao, ti «rezulati programa stabilizacije su impozantni» i dao visoku ocenu «efikasnoj politici plata», koju je usvojila makedonska vlada. Međutim njegovi sagovornici su dodali, da će biti potrebno još više smanjiti budžet…
Zapadna intervencija se učinila najozbiljniji nasrtaj na državni suverenitet Bosne. Neokolonijalna administracija, nametnuta Dejtonskim sporazumom i podržana vatrenom moći NATO-a, garantuje, da će budućnost Bosne biti određena u Vašingtonu, Bonu, Briselu – ali samo ne u Sarajevu.

Rekonstrukcija u kolonijalnom stilu
Ako je Bosni suđeno da nekada ustane iz ruina rata i izbavi se od neokolonijalizma, za to će biti potrebna skoncentrisana rekonstrukcija. Ali, polazeći od iskustva novije balkanske istorije, zapadna pomoć, verovatno u svemu, vodi Bosnu u «treći svet», a ne podizanju do pariteta sa evropskim susedima. Bosanska vlada prognozira da će troškovi rekonstrukcije dostići 47 milijardi SAD dolara. Zapadni sponzori su obećali izdvojiti 3 milijarde dolara u vidu zajma, međutim zasada je dato samo 518 miliona. Deo tog novca je predviđen samo za finansiranje dele lokalnih gradskih troškova vojnog kontigenta IFOR-a i još deo će otići na otplate međunarodnim kreditorima. Novi zajmovi će otići na otplatu starih dugova. Centralna banka Holandije je darežljivo obezbedila «finansijski most», od 37 miliona dolara, da bi omogućila Bosni da plati svoje dugove MMF-u, bez kojih joj MMF neće dati novi novac. Ali kao u strogo određenom i apsurdnom paradoksu, preporučivani zajmovi od nedavno stvorenog «vanrednog prozora MMF-a» za «zemlje postkonflikta» neće se iskoristiti za posleratnu rekonstrukciju. Umesto toga on će biti prenesen u holandsku Centralnu banku, koja je izdvojila novac, da bi isplatila prvobitne dugove MMF-u. Dug se akumulira, i samo nešto malo novog novca ide na obnovu ratom razorene privrede Bosne. Dok obnovu zemlje prinose kao žrtvu na oltar otplate dugova, zapadne vlade i korporacije pokazuju veliki interes za dobijanje pristupa strateškim prirodnim resursima. Sa otkrivanjem zaliha fosilnih ugljovodonika u regionu podeljena Bosna između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske je stekla novi strateški značaj. Dokumenti, koji stoje na raspolaganju Hrvatskoj i bosanskim srbima, ukazuju da su zalihe uglja i nafte otkrivene na istočnim padinama Dinarske visoravni, koje je hrvatska armija oduzela u borbi od srpskih pobunjenika u Krajini, podržana SAD-om, uoči potpisivanja Dejtonskog sporazuma Bosanski činovnici saopštavaju, da je osnovana u Čikagu kompanija «Amoko» bila među nekoliko stranih firmi, koje su započele u Bosni geološka istraživanja «Značajnih» nalazišta nafte i delovima Hrvatske koje su takođe bili držali srbi na drugoj obali reke Save, nasuprot Tuzle, gde je smešten o sedište štaba Američke vojne zone. Istraživanja su nastavljena i za vreme rata, ali Svetska banka i transnacionalne korporacije, koje su ih sprovodile su držali u neznanju lokalne organe vlasti, po svoj prilici, zato, da se poslednji ne bi protivili njihovim akcijama na osvajanju potencijalno vrednih oblasti. Obuzete problemima otplate dugova i perspektovama kontrole nad zalihama energenata, zapadne države su pokazele malo interesa za otkrivanje zločina, koji su izvršeni pod pod vidom etničkih čišćenja. 70 hiljada vojnika NATO, određenih za «uspostavljanje mira», posvetili su svoje napore upravljanju bosanskim enklavama u skladu sa zapadnim ekonomskim interesima – umesto da vraćaju u prvobitno stanje koje je prethodilo ratu, u status-kvo. Deleći među sobom ostatke pređašnje jugoslovenske privrede, lokalni lideri i Zapad produbljuju socijalno-etnički razdor u odvojenim delovima bivše Jugoslavije. Ta nastavljena fragmentacija Jugoslavije po etničkim obeležjima se zamenjuje sa borbom jugoslovena svih nacionalnosti protiv nove kolonizacije njihove Otadžbine.
Šta je ovde novo? Kako je sarkastično primetio jedan posmatrač, svi lideri država - naslednica Jugoslavije tesno sarađuju sa Zapadom: «Svi današnji lideri bivših jugoslovenskih republika su bili funkcioneri komunističke partije, i svaki je sa savoje strane težio da nadmaši ostale, da bi na najbolji način ugodio zahtevima Svetske banke i MMF-a, kako za dobijanje preferencija za investicione kredite, tako i za sticanje bitnih prednosti u borbi za liderstvo».
Neoliberalna makroekonomska restrukturizacija, iza koje stoji Zapad, pomogla je da se uništi Jugoslavija. I ipak, od samog početka rata 1991 godine, svetska SMI brižnjivo izbegavaju takve ocene i čak su u potpunosti negiraju ključnu ulogu tih reformi u uništavanju jugoslavenske države. Umesto toga njih su priključili horu, koji je veličao «slobodno tržište» kao fundament za obnavljanje razorene jugoslovenske privrede. Socijalne i političke posledice ekonomske «rekonstrukcije» u Jugoslaviji su bile brižljivo zataškane – da bi nas sprečili u njihovom razumevanju. Umesto toga stručnjaci za manipulaciju javnim mnenjem uporno iznose kulturne, etničke i religiozne razlike kao jedinstven uzrok krize. U stvarnosti kriza je posledica dubokog procesa ekonomskog i političkog razaranja Jugoslavije.
Nesumljivo da interpretacija činjenica nije samo skrivala istinu, nego i sprečavala tačno poimanje istorijskih događaja. Na kraju krajeva, to iskrivljuje istinske uzroke socijalnog konflikta.
Primenjeno na bivšu Jugoslaviju to je iskrivljivanje istorijskih osnova jugoslovenkog jedinstva, solidarnosti i identičnosti. Ali takva lažna svest je raširena svuda, gde je jedinstvena mogućnost svet zatvorenih fabrika, nezaposlenosti i likvidiranih socijalnih programa, a «gorka ekonomska terapija» je jedinstven recept za sve prilike.
Životi miliona ljudi na Balkanu su ugroženi. Makroekonomska «reforma» je tamo uništila sredstva za život i pretvorila u podsmeh pravo na rad. Učinila je takve osnovne ljudske potrebe, kao što su hrana i stan, nedostupnim za ogroman broj ljudi. Degradirali su kulturu i nacionalni identitet. Radi interesa svetskog kapitala granice su bile prekrojene, zakoni prepisivani, industija uništena, finansijski i bankarski sistemi demontirani,, a socijalni programi ukinuti. Nikava alternativa globalnom kapitalu, bilo to «tržišni socijalizam» ili «nacionlani» kapitalizam, unapred neće imati pravo na postojanje. Ali to, što se desilo sa Jugoslavijom i sada se nastavlja u njenim slabim državama – naslednicama, treba vikati daleko preko granica Balkana.
Jugoslavija je bila primer sličnih ekonomskih programa «restrukturiranja» ne samo u zemljama u razvoju, nego i u SAD, Kanadi i Zapadnoj Evropi. Jugoslovenske reforme su surovi odraz razorenog ekonomskog modela, dovedenog do krajnosti.

 
Odgovor na temu

Java Beograd
Novi Beograd

Član broj: 11890
Poruke: 9446
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+10242 Profil

icon Re: Kako je uništena Jugoslavija29.07.2011. u 18:27 - pre 154 meseci
Ne kapiram:
1. NIko neće da te sluša kad ovo pričaš
2. Blam te je da ovo govoriš u javnom prevozu, da te ne provale da si otkačio

i sad, copy-paste, kao sad će neko ovo da čita na forumu ?!

OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji
 
Odgovor na temu

adrrij
Novi Sad , Srbija

Član broj: 225025
Poruke: 109
89.111.244.*



Profil

icon Re: Kako je uništena Jugoslavija29.07.2011. u 20:09 - pre 154 meseci
Gospodine bilo bih vam pametnije da ste pažljivopročitali ovaj tekst koji sam preveo sa ruskog jezika o objavio na jednom sajjtu ovih dana, pa sam mislip da bi bilo korisno da ove ekskluzivne informaciej dodju i do citalaca foruma elitesecurity.org
da se ovakve stvcari ne bih ponovilie i ovakva tragedija ne bi ponovila budućim generacijkama.
Ali ako je neko toliko izmanipulasan i zombiran da ne razumije ozbiljniju analitiku iz obasti ekonomije, onda neka uzme literaturu i neka uci, i ne treba prema ovakvim tekstovima prevedenim od najkompetentnijij i najstrucnijih svetskih ekonomskih analiticara da se odnosi kao prema dnevno politicnkim napisima u štampi.
 
Odgovor na temu

Odin D.
Mlađi referent za automatizaciju
samoupravljanja

Član broj: 37292
Poruke: 2549



+8370 Profil

icon Re: Kako je uništena Jugoslavija29.07.2011. u 20:34 - pre 154 meseci
Ma ajde!!!
Meni treba Rusi da objasnjavaju sta se meni licno desavalo?!

Evo i tebi malo strucnih analiza da popunis eventualne praznine:

Prevedi sad i ovo na ruski, pa objavi na nekom ruskom sajtu, nek vide da i mi konja za trku imamo.
 
Odgovor na temu

morihei ueshiba

Član broj: 174125
Poruke: 294
*.cust.dsl.vodafone.it.



+435 Profil

icon Re: Kako je uništena Jugoslavija29.07.2011. u 20:44 - pre 154 meseci
Eto,svaki dan covek sazna nesto novo. Ja sam sve ove godine ziveo u ubedjenju da su Jugoslaviju unistili zadrigli udbasi,lazni disidenti,netalentovani pisci-gedzovani koje je DB proizvodio u oceve nacije,60% funkcionalno nepismeni narod koji bira isto tako nepismene vodje....kad,vidis,ipak nije. Dosle spolja zle sile i razbucale jedinstvo,majku im imperijalisticku.
Daj izvor od koga si preveo da posaljemo coveku zahvalnicu sto nam je otvorio oci krmeljave
Mio papa' dice che ogni uomo ha tre misure:
altezza, larghezza e lunghezza
 
Odgovor na temu

Sceka
Zoran Scekic
Recording Engineer, Producer
Studio Neverne Bebe
Beograd

Član broj: 94496
Poruke: 2257
*.dynamic.sbb.rs.

Sajt: www.linkedin.com/in/sceka


+4501 Profil

icon Re: Kako je uništena Jugoslavija29.07.2011. u 21:36 - pre 154 meseci
@adrrij

Dobro i...?!


Pozdrav!
"Grand Magus and Supreme Wizard of professional
audio applications in the known universe and beyond"
E-Mail: [email protected]
Home Page: http://www.linkedin.com/in/sceka

:) "Nije ti palo na pamet da nekom inteligentnijem postu daš lajk?" (By Nebojsa)

Pravi biser: „Sada sumnjam da bih ucestvovao u poboljsavanju Nebojsinog foruma.”
 
Odgovor na temu

adrrij
Novi Sad , Srbija

Član broj: 225025
Poruke: 109
89.111.244.*



Profil

icon Re: Kako je uništena Jugoslavija29.07.2011. u 22:15 - pre 154 meseci
Upravo su oni sto su sve ovo ovako dovro osmislili, izrezirali i sproveli su i raculali na vase takvo razmisljanje previse je bilo manipulacija narodom, a da su ljudi 90-ih zali sve ovo stoovde pise verovatno im se to nebi ni desilo
Treba da procitate knjigu "Manipulaciaj svešcu" od istaknitog ruskog politikologa Sergeja Kara Murze pa to je ovde u Srbiji prevedeno.
 
Odgovor na temu

Sceka
Zoran Scekic
Recording Engineer, Producer
Studio Neverne Bebe
Beograd

Član broj: 94496
Poruke: 2257
*.dynamic.sbb.rs.

Sajt: www.linkedin.com/in/sceka


+4501 Profil

icon Re: Kako je uništena Jugoslavija29.07.2011. u 22:41 - pre 154 meseci
Citat:
adrrij: Upravo su oni sto su sve ovo ovako dovro osmislili, izrezirali i sproveli su i raculali na vase takvo razmisljanje previse je bilo manipulacija narodom, a da su ljudi 90-ih zali sve ovo stoovde pise verovatno im se to nebi ni desilo
Treba da procitate knjigu "Manipulaciaj svešcu" od istaknitog ruskog politikologa Sergeja Kara Murze pa to je ovde u Srbiji prevedeno.


'90-te su bile davno. Sad je 2011. godina. Pa zar mislis da postoji nesto sto se nije 'prezvakalo' za ovih dvadeset godina?! Ako mislis da si 'otkrio rupu u saksiji' vrlo gresis, mislim da jos nisi ni do saksije dosao da bi mogao da otkrijes vec postojecu rupu, ako razumes sta sam hteo da kazem. Ja se izvinjavam sto koristim neke "narodne umotvorine u vidu začkoljičastih, kao, izreka", ne mislim nista lose, samo ih koristim kao plastican opis onoga sto hocu da kazem.

A narocito "sta bi bilo da nije bilo nego da je kad je..." varijantu nikako ne razumem da neko jos uvek smatra za bilo sta osim kao zanimaciju dece skolskog uzrasta.

Sto se tice knjige... Retko kome pada na pamet da cita bilo sta od bilo kog ruskog politikologa, ma koliko istaknut on bio. Ne kazem da nema i takvih par pojedinaca koji bi to citali ili su vec procitali. Moze biti da ima, cak sam siguran da ima ali ne bih voleo da se druzim sa takvim ljudima ili da pricam sa njima jer bi me neka jeza prozimala dok cekam kad ce da pomenu neki citat iz neke knjige istaknutog ruskog politikologa. Uf... sav sam se stresao na tu pomisao!

Ja se izvinjavam, nikome nista ne porucujem, nikoga nista ne nagovaram, nikoga nizasta ne optuzujem, nemam nikakvu losu nameru... Samo iznosim moje vidjenje... Mozda je glupo ali je moje!


Pozdrav!
"Grand Magus and Supreme Wizard of professional
audio applications in the known universe and beyond"
E-Mail: [email protected]
Home Page: http://www.linkedin.com/in/sceka

:) "Nije ti palo na pamet da nekom inteligentnijem postu daš lajk?" (By Nebojsa)

Pravi biser: „Sada sumnjam da bih ucestvovao u poboljsavanju Nebojsinog foruma.”
 
Odgovor na temu

triac

Član broj: 280995
Poruke: 155
*.dynamic.sbb.rs.



+29 Profil

icon Re: Kako je uništena Jugoslavija29.07.2011. u 22:52 - pre 154 meseci
Citat:
Odin D.: Ma ajde!!!
Meni treba Rusi da objasnjavaju sta se meni licno desavalo?!


A sta se tebi licno desevalo, da bi bio u ruskim knjigama.
Kakav mu ti tu faktor dodjes ?

p.s

Da nebija skoro na saboru u Donjem Brijanju, kazu ljudi ima cevapa za 10 dindzi, pa ti vidi bajko moj...
 
Odgovor na temu

Odin D.
Mlađi referent za automatizaciju
samoupravljanja

Član broj: 37292
Poruke: 2549



+8370 Profil

icon Re: Kako je uništena Jugoslavija29.07.2011. u 23:42 - pre 154 meseci
^ Jok ja. Da nisi ti opet slucajno isao na biciklu?
 
Odgovor na temu

triac

Član broj: 280995
Poruke: 155
*.dynamic.sbb.rs.



+29 Profil

icon Re: Kako je uništena Jugoslavija30.07.2011. u 09:21 - pre 154 meseci
Citat:
Odin D.: ^ Jok ja. Da nisi ti opet slucajno isao na biciklu?


Ma nee...

Ja sam onaj koji se vozi na mopedu, i imam na levom guzu istetoviranog pauna.

Da vidis kada se najedem pasulja kako paun siri krila!

Sve okolne ptice u krugu od 300 metara beze...
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: MadZone :: Kako je uništena Jugoslavija

[ Pregleda: 3325 | Odgovora: 12 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.