Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

nekreditni novac

elitemadzone.org :: MadZone :: nekreditni novac

Strane: 1 2 3 4 5

[ Pregleda: 14929 | Odgovora: 93 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
79.101.188.*



+5251 Profil

icon Re: nekreditni novac21.08.2009. u 11:11 - pre 178 meseci
Pa mislim da pricamo o kreditnom i nekreditnom novcu, a ne o tokovima novca.

Svaki tok novca se moze usporiti, bilo da je kreditni ili ne. Naravno, u slucaju kreditnog novca, banke otpadaju kao kocnicari toka, nije im u interesu.

Sustina je da manjina uvek dobro zivi na racun vecine. Velika piramidalna prica se odnosi na celu planetu.

Novac to ne moze da regulise. Ponudjen je kao kompenzacija, ali nedovoljna.

Poz
 
Odgovor na temu

Lazar-I

Član broj: 6950
Poruke: 169
212.200.195.*



+727 Profil

icon Re: nekreditni novac21.08.2009. u 11:19 - pre 178 meseci
Da li moderni monetarni sistem (sa kreditnim novcem) funkcioniše ovako:

Postoji centar koji izdaje novac i za svaku izdatu novčanicu centar očekuje da dobije više nego što je izdao?

[Ovu poruku je menjao Lazar-I dana 21.08.2009. u 12:35 GMT+1]
 
Odgovor na temu

stojan nenadović

Član broj: 230586
93.86.81.*



Profil

icon Re: nekreditni novac21.08.2009. u 13:41 - pre 178 meseci
Gospodine Vladd, Vi kažete da se novac nudi kao kompenzacija, ali nedovoljna. Vi ste u pravu, kad mislite na ono na šta mislite. Nekreditni novac je ono najbolje što se može učiniti sa novcem. To je realan novac koji ima uvek istu vrednost jer nema inflacije. Uz njega potrošači plaćaju manje nego danas a proizvođači dobijaju više nego danas. I jedna i druga strana su u dobitku. Potrošači ostvaruju svoj potrošački višak ili dobit time što duže zadržavaju novac i tako usporavaju brzinu opticaja novca. Zato je potreban dodatni novac, koga sada nema. Ako je nekreditni novac kompenzacija za taj novac koga sada nema, pa sva proizvodnja ne može da se proda, ja sam zadovoljan i ne tražim drugu kompenzaciju. Bitno je da će sva roba biti prodata i da će i kupac i prodavac biti zadovoljni. Ja nemam ambiciju da rušim neku društvenu piramidu. Hoću da od novca napravim pravu meru vrednosti, i to je dovoljno. Ja neću da menjam svest ljudi, niti da ih pravim jednakim, ako to nisu po rođenju. Ne pravim utopiju. Ali verujem kad se napravi pravi novac, a to nije kreditni novac, da će se mnoga zla iskoreniti i da će početi nova era u istoriji čovečanstva. Ali uopšte ne razmišljam o tome. Ko bude živ, videće da će se sve menjati na bolje.
Gospodine Lazar, u pravu ste, neki centar pravi novac, daje novac kao kredit i očekuje da mu se vrati više nego što je dao. A to nije moguće. Zato stalno vlada nestašica novca. U sistemu kreditnog novca, nije predviđen novac za kamate. Kamate se plaćaju i na kraju ostane neko ko ne može da plati kamatu. Izmišlja se da su ekonomska zkonitost privredni ciklusi, a nisu. Izmišlja se da je normalno da postoji inflacija, deflacija ili privredna kriza, a ništa od toga nije normalno i ništa od toga neće se pojavljivati, kad se uvede nekreditni novac. Nekreditnog novca biće relativno malo, ali ipak za sve dovoljno. Ja sam predložio da se penzionerima da 400 miliona evra u dinarima. I taj novac kad uđe u opticaj ostaje tu večito. Kad se obrne deset puta realizovaće proizvodnju od 4.000 evra, kad se obrne sto puta realizovaće proizvodnju od 40.000 evra. A sada nam MMF nudi 3 milijarde evra kredita. To je gotovo deset puta više nego što predlažem ja, ali to što nudi MMF neće biti dovoljno. 400 miliona kao poklon je mnogo puta više nego 3 milijarde kao kredit. Tri milijarde kao kredit neće biti dovoljno, pa će se dobiti novi veći kredit da bi se vratio stari kredit i tako u beskraj, sa inflacijom koja pravi neke druge računice. A 400 miliona nekreditnog novca je uvek samo 400 miliona. A koliko će vredeti tih 3 milijarde od MMF-a niko ne može znati.
 
Odgovor na temu

drbogi

Član broj: 5045
Poruke: 601
79.101.218.*

ICQ: 454238854


+3 Profil

icon Re: nekreditni novac22.08.2009. u 12:47 - pre 178 meseci
Zanimljiva mi je vaša teorija, pokušaću da prepričam svojim rečima kako sam je shvatio...
Postoji konstantan rast ekonomije na godišnjem nivou od npr. 3%. Takav rast dostupnih proizvoda, prati i povećanje količine novca u opticaju.
U današnjoj situaciji sa kreditnim novcem, iz tog resursa koji je na nivou ta 3%, potrebno je isplatiti glavnice kredita, koje su na neki način emitovane, ali i iznose za kamate, koje nemaju realno uporište u vrednosti dobara, jer taj novac nije nikada emitovan. Kamate se na ovaj način oduzimaju od novostvorene vrednosti, tj. za ekvivalentne iznose kamata smanjuje se količina novostvorenih dobara. Kako novca mora da ima i za glavnice i za kamate, a deo dobara je nepovratno utrošen na otplatu kamate, preostaloj količini cena mora da poraste, što dovodi do inflacije. Rast od 3% je dobrim delom generisan potrebom za profitom čija stopa mora da bude viša od kamatne stope, kako bi prooizvodnja bila rentabilna.

Kada bi vi na neki način unapred isplatili količinu novca ekvivalentnu rastu privrede, logična posledica bi bila povećana tražnja, jer potrošači postaju potentniji, mogu da kupe više. Odakle smatrate da bi odgovor proizvođača bio u povećanoj proizvodnji da bi zadovoljili povećanu tražnju, a ne u maximiziranju profita kroz povećanje cena, što opet vodi u inflaciju? Ako ne bi bilo povećane proizvodnje, ne bi došlo ni do nekakvog rasta, a samim tim ni do emitovanja nekreditnog novca. Šta bi u tom slučaju stimulisalo nekoga da radi više, ako izuzmemo dobru volju?

Ostavljam mogućnost da nisam ispravno razumeo vaše ideje, ali mi se čini da bi takvo rešenje moglo da funkcioniše na vrlo kratke staze.


 
Odgovor na temu

stojan nenadović

Član broj: 230586
79.101.215.*



Profil

icon Re: nekreditni novac22.08.2009. u 13:15 - pre 178 meseci
Gospodine Ventura, nisam se nadao Nobelovoj nagradi, jer tu nagradu je dobio Milton Fridman, koji je rekao da ja grešim jer ne mogu da shvatim da je "profit takođe trošak". To pokazuje da između Marksa i najvećeg buržoaskog ekonomiste nema razlike. Ja sam konkurisao za Guglovu nagradu za najbolju ideju, koja pomaže najvećem broju ljudi, a to je upravo nekreditni novac koji pomaže svakom kupcu ili prodavcu, a to smo svi mi, neko kao kupac a neko kao prodavac. Ja sam našao Vaš forum, jer sam našao diskusiju o Milošu Stankoviću, pronalazaču koji je objavio da je on neki preliminarni pobednik na Guglovom konkursu. Pa sam zato došao na Vaš Forum da vidim kako ću tu biti prihvaćen. Mislio sam da je Gugl vesnik novog vremena, i da ako on proglasi nekreditni novac za najbolju ideju, to će imati takav odjek u svetu, da će nekreditni novac biti brzo prihvaćen u celom svetu. Gugl je objavio da će spisak 100 najboljih ideja objaviti 27. januara, ali do danas nije bjavio ništa. Šta se dešava sa Guglom? U Beogradu živi dr. Srećko Ugrin, koji je napisao knjigu o nekreditnom novcu na engleskom jeziku i poslao je na trideset najčuvenijih adresa u svetu, ali su svi primerci knjige izgubljeni u putu i pošta mu je platila otštetu za izgubljene knjige, ali knjiga nema. Posle je našao Patentni ured u SAD, koji mu je obećao da će patentirati nekreditni novac kao pronalazak. Ali, posle pet godina odugovlačenja na kraju su mu rekli da ne smu da patentiraju takav pronalazak, jer su izloženi strahovitom pritisku. Eto kolika je bila do nedavno moć ovih koji svetom vladaju pomoću kredita. Kad sam ja objavio na sajtu o nekreditnom novcu, Gugl je odmah napravio listu sajtova koji spominju nekreditni novac, a posle su to prihvatili i ostali pretraživači (internet explorer). Ako upišete na srpskom i engleskom Svetski centar za nekreditni novac ili samo nekreditni novac, naći će te moj sajt na čelu.
 
Odgovor na temu

stojan nenadović

Član broj: 230586
79.101.215.*



Profil

icon Re: nekreditni novac22.08.2009. u 13:52 - pre 178 meseci
Gospodine Bogićeviću, zahvalan sam Vam što ste ozbiljno pristupili mojoj deji. Predloženih 3% je realno za sadašnje stanje a kad se uvede nekreditni novac, ja očekujem da će biti bar 7%. Ali ostanimo kod 3%. Pored 3% zbog povećanja proizvodnje, potrebno je još toliko zbog usporenja brzine opticaja novca. Zbog usporenja brzine opticaja novca smanjila se tražnja pa je deo proizvodnje ostao neprodat. Znači novi novac je potreban da kupi novododatu proizvodnju i robu koja se nije mogla prodati zbog smanjenje tražnje. Znači potrebno je dodati novog novca za 6%. Toliko izlazi iz moje formule. Pošto banke ne mogu da stvaraju novi novac, kao što to danas čine, nego samo da pozajmljuju ono što je stvarno ušteđeno, to što će banke raditi ne može uticati na promenu količine novca u opticaju, pa nema ni inflacije, ni deflacije, ni privredne krize. Štednja novca i pozajmljivanje je privatna stvar banaka, i onih koji koriste usluge banke, ali to ne interesuje državu jer ne utiče na procenu količine novca koja treba da se doda u opticaj. Novac koji treba da se doda u opticaj briga je države, ali to se radi po mojoj formuli, i nije potrebno neko posebno znanje, ali ipak država je ta koja emituje novac, a danas to rade privatne banke (kao FED u SAD). Kod nas banke, kad polože obaveznu rezervu kod Narodne banke, mogu da stvaraju novac dajući kredite, višestruko uvećane nego što je to realno muguće i tako prave inflaciju. Ali inflacija je danas nužna i obezvređenje novca je nužno, jer se tako skriva ono što se stvarno dešava. Kad se uvede nekreditni novac neće biti inflacije, pa će se sve izaći na videlo. Nekreditni novac je realan novac, a svi ovi krediti su samo neke nominalne veličine.
 
Odgovor na temu

anakin14

Član broj: 73683
Poruke: 862
*.dynamic.sbb.rs.



+136 Profil

icon Re: nekreditni novac23.08.2009. u 04:05 - pre 178 meseci
Citat:
stojan nenadovic:Formula koju sam dao je najveće otkriće u istoriji čovečanstva.


lol... a sta bi sa tockom :) ?
 
Odgovor na temu

drbogi

Član broj: 5045
Poruke: 601
93.87.161.*

ICQ: 454238854


+3 Profil

icon Re: nekreditni novac23.08.2009. u 05:27 - pre 178 meseci
Hajde da apstrahujemo dobit od povećanja brzine opticja novca, da je radi pojednostavljenja procesa posmatramo kao sekundarnu. Nekreditni novac nije neophodan uslov za postizanje bržeg opticaja, npr. država je uođenjem PDV poreza postigla isti efekat bez nekreditnog novca. Hajde da uzmemo i da su na vlasti normalni ljudi koji su tu zbog dobrobiti naroda, a ne radi ličnog interesa, koji imaju instrument kojim precizno mere potrebnu količinu novca u opticaju, dakle, da zanemarimo državu kao moguću slabu kariku. Posmatramo samo efekat isplate unapred postojećeg rasta, da to tako nazovemo.
Složićete se da bi ubacivanje beskamatnog novca, dovelo do skoka tražnje, penzioneri kao potencijalni uživaoci imaju neke potrebe, a imaju i unuke. :)

Hajde da eliminišemo i uvoz robe široke potrošnje, da pretpostavimo da će se celokupna povećana tražnja usmeriti na robu iz domaćih resursa, npr. pšenicu.
Zar nije najnormalnija stvar da cena pšenice poraste kao rezultat povećane tražnje? Posmatrajte neku drugu oblast, nekretnine npr. čija bi cena takođe porasla. Nekretnine su zgodan primer, jer njihova cena je uslovljena lokacijom kao resursom, tako da nije moguće povećanom proizvodnjom stanova u Borči, kompenzovati tražnju terazijskih salonaca, a to dovodi do povećanja cena istih.

Krajnji ishod ovog eksperimenta bi bio povećanje stope inflacije, jer bi za istu količinu dobara bilo potrebno izdvojiti više novca. Za nekoliko godina bi došli u situaciju da nemamo rast, mereno obimom roba i usluga, dok bi imali rast ako bi nam parametar bio meren novčanim tokovima, kao posledicu inflacije.

Ako upumpate novac u ovom trenutku, povećavate inflaciju, a ako ne upumpate, kako bi bilo ispravno, nemate tražnju. U prvom slučaju ulazite u linearno smanjenje vrednosti dobara u usluga, a u drugom imate povećanu nezaposlenost, jer se tražnja smanjila, pa prestaje potreba za nekim radnim mestima, kao i pune magacine neprodate robe. Ni jedan od ova dva slučaja nije povoljan.

Uostalom, imate situacije u bližoj istoriji kada je dolazilo do upumpavanja novca, taj novac je usmeren upravo u potrošnju, govorim o prodaji preduzeća. Npr. Mobtel, kao najvrednija-najskuplje prodata firma u Srbiji je prodat i nekakva količina od približno 3% BND iz onog vremena je usmerena u nekakvu vrstu potrošnje. Rezultat takve politike živimo danas. Mobtel je sada Telenor, radi približan broj ljudi, mi smo potrošili milijardu i po nekih novčanica, ne vidim da nam je nešto značajno bolje od tog novca. Znam da to nije isto što i nekreditni novac, ali se po svojoj suštini manje razlikuje nego što izgleda.

Sve ovo se odnosi na situaciju gde imamo kakve takve tržišne zakone, dakle bez nekakvog dirigovanog modela od strane države, osim u domenu količine emitovanog novca. Ja razumem da je vaša formula matematički ispravna, ali ona predstavlja rezultat velikog broja promena u sistemu, gde svaka od tih promena može uticati na put i vreme za kojie se dolazi do krajnje izvedene formule. Ali, upravo zbog tih kompleksnih događaja koji prethode izvedenom stanju koje reprezentuje formula, postavlja se pitanje relevantnosti iste, jer ona opisuje posledično stanje.

Možda u uslovima potpunog zadovoljenja tržišta robama i uslugama, kada bi praktično ekonomija postala mrtva, jer bi bila potpuno predvidiva, takva hipoteza ima logike. U uslovima tržišta i sadašnjeg nivoa razvoha društva, bojim s eda je to samo još jedna matematički potkrepljena utopija.

Uprkos svemu, ja izuzetno cenim rad koji ste uložili, imate svo moje poštovanje, jer u vašem radu vidim ono što je pokretalo svet napred, bez obzira što po mom mišljenju teorija nekreditnog novca nema praktičnu vrednost u današnjim uslovima koji vladaju u društvu.


 
Odgovor na temu

stojan nenadović

Član broj: 230586
93.86.87.*



Profil

icon Re: nekreditni novac23.08.2009. u 10:47 - pre 178 meseci
Poštovani gospodine Bogićeviću, hvala Vam na dobronamernim primedbama. Vi ste mi u prvom obraćanju postavili pitanje na koje nisam odgovorio. Pa da pođemo od toga. Vi ste pitali šta će se desiti ako proizvođači od nekreditnog novca povećaju svoje profite. Ako njihov potez doprinosi povećanju racionalnosti, biće više nekreditnog novca i biće dobro za sve. Ako je to loš potez, to predstavlja pad racionalnosti, na primer izaziva inflaciju, novac mora da se povlači iz opticaja (kao budžetski suficit, koji se ne troši). Za svaku neracionalnost, ljudi će biti odmah kažnjeni povlačenjem novca iz opticaja. Tako izlazi po mojoj formuli. Ona nije nikakva utopija nego predstavlja opis kako se društvo razvijalo mereno realnim novcem. Novac koji izlazi iz jednačine, uvek ima istu vrednost. Da je celo vreme bilo tako mi bi danas znali koliko smo danas realno bogatiji nego u rimsko vreme. Naš i rimski novac bili bi isti novac. Ja ne očekujem da ljudi pohlepno prigrabe profite. To bi bilo neracionalno i brzo bi bilo kažnjeno. Proizvođači će ostvarivati veće profite u realnom iznosu. Za iznos nekreditnog novca ukidaju se porezi, pa toliko ostaje proizvođačima. Takođe nema kredita i kamata, pa i to ostaje proizvođačima. Porezi, krediti i kamate nalaze se sada u cenama. Kad njih ne bude bilo, cene mogu znatno da padnu a da i proizvođačima još uvek ostanu znatno veći profiti, nego što su danas. Sinoć sam našao sajt http://www.poslodavci-apps.org i video na naslovnoj strani: "najčitanije- pravi novac je nekreditni novac", članak koji je napisao Mladen Banjac, diplomirani ekonomista iz Sombora i link, koji vodi na moj sajt. Znači da su ovi poslodavci videli da nekreditni novac predstavlja čisti profit, takođe poklon, za njih. Ja sam predložio da se penzije i dečiji dodaci plaćaju nekreditnim novem. Ako su poslodavci prepoznali da je nekreditni novac i poklon za njih, onda to znači da su penzioneri, roditelji i poslodavci za nekreditni novac, a to je već većina stanovništva, čije mišljenje ne sme da se zanemari. Potrebno je samo pridobiti neku političku stranku, da to predloži u skupštini. Ja sam napisao Zakon od četiri rečenice, kojim bi se uveo nekreditni novac, i to je jedino što nam je potrebno. Uslovi za uvođenje nekreditnog novca su postojali oduvek i postoje i sada. Potrebno nam je samo malo pameti, pre svega, da mislimo svojom glavom. Nekreditnog novca je bilo u istoriji. Spomenuo sam Franklina, Linkolna i Kenedija. Posle bitke kod Vaterloa, Guernsey, grupa malih ostrava u La Manšu, se osamostalila i uvela nekreditni novac, i neko vreme lepo živela, bez inflacije, deflacije i privredne krize, dok ih Englezi nisu stavili pod svoje. Po nekoj informaciji, danas u svetu ima 700 lokalnih valuta, koje su sve na princiou nekreditnog novca. Neki kažu da je nekreditni novac, samo lokalna valuta, ali to uopšte nije tačno. Nekreditni novac se može primeniti i globalno, ali su ljudi, borbu protiv besparice novca, uspeli zasad da organizuju samo na lokalnom planu.
 
Odgovor na temu

stojan nenadović

Član broj: 230586
93.86.87.*



Profil

icon Re: nekreditni novac23.08.2009. u 11:12 - pre 178 meseci
Gospodine Miloševiću, zaboravio sam na točak. Formula nekreditnog novca odnosi se na doprinos u takozvanim društvenim naukama, dok sam mislio da je točak otkriće koje spada u oblast prirodnih nauka. Tu je najveći doprinos dao novosađanin Veljko Milković, koji je izmislio dvostepeni oscilator, za koji neki kažu da je najveće otkriće, posle točka. Milković je postavio polugu i na jedan kraj poluge postavio klatno. Kad zanjiše klatno, poluga drugim krajem vadi vodu iz bunara. Utvrđeno je da je energija koja se ulaže u klaćenje, sedamnaest puta manja od one koja se vadi iz bunara. Time je dokazano da zakon o održanju energije ne važi. To je zakon koji kaže da energija samo menja oblik ali ostaje uvek ista količina energije. Dok sad vidimo da se može praviti sedamnaest puta veća energija od one koja je uložena. Nekredtni novac i dvostepeni oscilator (klatno-poluga) promeniće sudbinu čovečanstva. Biće moguća proizvodnja ekološki čiste energije, koja je uz to mnogo veća od poznatih. To su epohalna otkrića, naspram kojih, prečišćavanje fabričkog dimnjaka, Miloša Stankovića, predstavlja neko minijaturno otkriće.
 
Odgovor na temu

buda01
Beograd

Član broj: 24949
Poruke: 293
93.86.135.*



+16 Profil

icon Re: nekreditni novac23.08.2009. u 13:27 - pre 178 meseci
Gospodine Nenadovicu, ja mislim da ste vi zasluzili i Guglovu i Nobelovu nagradu i nagradu Privredne Komore Srbije, a vas prijatelj Nobelovu nagradu za fiziku, kao i pocasno clanstvo u SANU.

Ovakvih genija odavno nismo videli...
 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
79.101.188.*



+5251 Profil

icon Re: nekreditni novac23.08.2009. u 13:59 - pre 178 meseci
Ne bi trebalo da koristimo argumente sletanja na Mars, postignuto kreditnim novcem, kao ni dostignuca pronalazaca, pogotovo poprilicno nepotrebnih..

Pronalazaci imaju svoje mesto u drustvu, vaspitno i civilizacijsko, i prava su prilika da neko mozgoigrarijama nesto uradi, i zasluzi neko priznanje.

Ali prica o novcu je mnogo vise od dokone zabave, ili malo ozbiljnije zabave, to postaje realan zivot, a ne zabava kada bi bilo, kako bi bilo.

Nekreditni noac i finansiranje nauke, penzionera...

To mi je interesantnija varijanta, posto zavrsava u corsokaku, ili je moguca samo jednokratno.

Upravo je nauka, sa obrazovanjem, primer vrste kreditiranja, ulaganja u buducnost. Najsporije mesto za investiciju i oplodnju novca. U toj oblsti bi svakako jako brzo doslo do kraha ili sistema nekreditnog novca ili sistema obrazovanja.
Nauka bi bila zacementirana, i nestala, osim mozda filozofije, kojoj nisu neophodni neki resursi.

Poz
 
Odgovor na temu

anakin14

Član broj: 73683
Poruke: 862
*.dynamic.sbb.rs.



+136 Profil

icon Re: nekreditni novac23.08.2009. u 14:36 - pre 178 meseci
Citat:
Gospodine Miloševiću, zaboravio sam na točak. Formula nekreditnog novca odnosi se na doprinos u takozvanim društvenim naukama, dok sam mislio da je točak otkriće koje spada u oblast prirodnih nauka. Tu je najveći doprinos dao novosađanin Veljko Milković, koji je izmislio dvostepeni oscilator, za koji neki kažu da je najveće otkriće, posle točka. Milković je postavio polugu i na jedan kraj poluge postavio klatno. Kad zanjiše klatno, poluga drugim krajem vadi vodu iz bunara. Utvrđeno je da je energija koja se ulaže u klaćenje, sedamnaest puta manja od one koja se vadi iz bunara. Time je dokazano da zakon o održanju energije ne važi. To je zakon koji kaže da energija samo menja oblik ali ostaje uvek ista količina energije. Dok sad vidimo da se može praviti sedamnaest puta veća energija od one koja je uložena. Nekredtni novac i dvostepeni oscilator (klatno-poluga) promeniće sudbinu čovečanstva. Biće moguća proizvodnja ekološki čiste energije, koja je uz to mnogo veća od poznatih. To su epohalna otkrića, naspram kojih, prečišćavanje fabričkog dimnjaka, Miloša Stankovića, predstavlja neko minijaturno otkriće.


o boze...
srbi... nebeski narod... pa kako dali smo dva najveca pronalaska u istoriji covecanstva... da ne govorim o tome da smo cak sjebali zakon fundamentalne fizike? e <> mc^2 ???

 
Odgovor na temu

stojan nenadović

Član broj: 230586
93.87.214.*



Profil

icon Re: nekreditni novac23.08.2009. u 16:44 - pre 178 meseci
Gospodine buda01, zahvaljujem Vam se na lepim rečima i verujem da ste pročitali sve tekstove na sajtu i da to kažete zato što ste sve razumeli baš kako treba. Ja imam 67 godina. Nekreditni novac sam izmislio još kao student, ali mi je magistarski rad odbijen, a već sam bio napisao i doktorsku disertaciju. Otada sam bio izložen samo potsmehu. Ali, kaže se da je znanje moć a da je najmoćnija ideja kojoj je došlo vreme. A mislim da je upravo došlo vreme za nekreditni novac.
Gospodine Vladd, nekreditni novac ne završava u ćorsokaku i nije za jednokratnu upotrebu. Po formuli koju sam dao, celo vreme se pravi realan novac dok novac koji imamo samo je nominalno određen. Tek kad se bude radilo kako sam predložio, nekreditni novac biće realan novac i nominalne veličine će se poklopiti sa ralnim, pa će mo jasno videti šta se dešava. Videćemo da uopšte ne važi tzv. zakon vrednosti, po kojem se razmenjuju jednake vrednosti. Tako je samo u društvu koje stagnira. U društvu koje se razvija, u kojem raste ekonomska racionalnost, korisnost, koju realizuju potrošači, je veća od troška, koji imaju proizvođači, a tržišna cena je na nekom srednjem nivou, i deli višak korisnosti (tj. razliku između korisnosti i troška) na dobit potrošača i proizvođača. Kupca i prodavca. OBOJICA SU U DOBITKU. Tako sam ja mislio pre nego što sam pošao u osnovnu školu. I danas mislim isto. I gospodin Milković, kaže da je on na ideju da poveže klatno i polugu, došao kad je bio mali, kad se, kao dete klackao na klackalici i ljuljao na ljuljašci. I on se, kao i ja, sećao onog šta je mislio kad je bio mali. Drugi, su uzeli, zdravo za gotovo, da je istina, ono što kaže nauka, ono što kaže učitelj ili profesor, odnosno ono što piše u udžbenicima. Sve ono što su ranije znali je samo zdravorazumsko, laičko mišljenje, koje treba zaboraviti. Zdrav razum je ono što se vidi na površini, a nauka je ono do čega se dođe kada se uđe u dubinu, koju nam otkriva nauka. I tako ste svi Vi zaboravili ono što ste mislili kao mali, da kupac i prodavac obojica nešto dobijaju, inače ne bi trgovali. Ali đaci su verovali da je to istina što ih uče u školi, pa su usvojili mišljenje da se razmenjuj jednake vrednosti. Da ako jedan profitira drugi mora biti u gubitku. Da jedan oduzima od drugog i tako su ljudi učeni da ratuju jedan protiv drugog. Na mom sajtu možete videti gde Milton Fridman, najveći monetarista XX veka, meni kaže da nisam u pravu jer ne mogu da shvatim "da je profit takođe trošak". Zato su buržoaska nauka i marksizam na istoj strani, a mi, koji mislimo svojom glavom, na drugoj strani. Nekad sam na drugoj strani bio sam, a sad vidim da mi se neki pridružuju. Nadam se i Vi gospodine Vladd.
Gospodine Miloševiću, ja sam prvi sajt postavio pre dve godine. Nazvao sam ga http://www.serbon.info . Serbon je bog starih Srba koji je Mojsiju dao tzv. božije zapovesti, a ja sam mislio da je nekreditni novac današnja božija zapovest. Od 2012. godine počinje novo doba po majanskom kalendaru, a Maje kažu da su svoja znanja dobili od dvojice ljudi, koji su se zvali Raša. Čudno, baš.
 
Odgovor na temu

anakin14

Član broj: 73683
Poruke: 862
*.dynamic.sbb.rs.



+136 Profil

icon Re: nekreditni novac23.08.2009. u 19:30 - pre 178 meseci
o.0
 
Odgovor na temu

vlada131
Niš

Član broj: 222787
Poruke: 14
*.dynamic.sbb.rs.



+168 Profil

icon Re: nekreditni novac24.08.2009. u 01:29 - pre 178 meseci
Gospodine Nenadoviću, mali savet: ako hoćete da Vas iko iole uzima za ozbiljno, i vodi bilo kakvu konstruktivnu diskusiju sa Vama, uzdržavajte se od ovakvih izjava:

Citat:
Serbon je bog starih Srba koji je Mojsiju dao tzv. božije zapovesti, a ja sam mislio da je nekreditni novac današnja božija zapovest. Od 2012. godine počinje novo doba po majanskom kalendaru, a Maje kažu da su svoja znanja dobili od dvojice ljudi, koji su se zvali Raša. Čudno, baš.


..inače će svi učesnici u diskusiji otpisati ad hominem bilo kakvu mogućnost dijaloga sa Vama. Mislim da shvatate zašto.

Shvatite ovo kao dobronameran savet
 
Odgovor na temu

Lazar-I

Član broj: 6950
Poruke: 169
212.200.195.*



+727 Profil

icon Re: nekreditni novac24.08.2009. u 09:11 - pre 178 meseci
Ako ja danas proizvedem neki proizvod i prodam zašto ne mogu tim novcem da za recimo 10 godina kupim jedan takav isti proizvod? Na primer proizveo sam šargarepu, šargarepa će biti ista i za deset godina i biće potreban isti ili manji rad da bi se proizvela ali će moj novac izgubiti vrednost. Iz ovoga proističe da je bolje da novac potrošim odmah dok ima vrednost a da radim kasnije. Za takvu uslugu moram da platim bankarskom sistemu. U bankama rade ljudi čiji je posao da obezbede funkcionisanje sisitema, u suštini oni vrše raspodelu novca koji izdaju sami i pri tom uzimaju deo za sebe. Koliko uzimaju? Da li je deo šargarepe koji je pojela inflacija završio kod njih i/ili kod državnih birokrata? Zainteresovan sam za sistem koji bi omogućio pravedniju raspodelu. Ako bi takav sistem branio trošenje onoga što nemate, mislim da bih mogao da živim sa tim.


Gospodine Stojane, na Internetu postoji mnogo informacija. Morate da filtrirate informacije. Pomenuli ste oscilator gospodina Miljkovića. Kada bi taj oscilator radio ono što gospodin Miljković tvrdi ne bismo morali uopšte da razmišljamo o novcu. Na žalost taj oscilator ne može stvoriti energiju isto kao što to ne može električni transformator ili poluga ili menjač u Vašem automobilu. Poslušajte savet koji vam je dao vlada131.
 
Odgovor na temu

stojan nenadović

Član broj: 230586
91.150.99.*



Profil

icon Re: nekreditni novac24.08.2009. u 10:06 - pre 178 meseci
Gospodine Vlado 131 i gospodine Lzare I, zahvaljujem se na veoma korisnom savetu, koji ste mi dali. I ja sam uvek mislio kao Vi. Neki drug me je nagovarao da pišem o Srbima, jer mu je to bilo veoma interesantno, a ja sam mu odgovarao da istoriju pišu pobednici, pa ja prvo moram osvojiti svet, putem nekreditnog novca, a kad zavladam svetom, i kad se novinari budu intereovali, kako sam došao do toga otkrića, ja ću onda pričati šta hoću. Ovako moram da ćutim, da mi se ljudi ne rugaju šta pričam. Do ovog mog izleta, došlo je zato što mi se učinilo da sam lepo primljen na Vašam sajtu, pa me je to ohrabrilo. Zatim, na Internetu ima već puno zastupnika nekreditnog novca, pa sudbina nekreditnog novca ne zavisi samo od mene, i najzad, kad upišete serbon.info, posle mog sajta, pojavi se sajt serbona, boginja Srba i društvo, koje promoviše staru istoriju Srba, tako da i tu ja više nisam jedini sa takvim idejama. Šta će biti ne zavisi od mene, pa me je to oslobodilo obaveze da pazim na svaku reč. Ali, neću više o tome. Recite, šta mislite o nekreditnom novcu i o formuli koja ga predstavlja.
 
Odgovor na temu

Rumpletstilskin

Član broj: 42454
Poruke: 297
195.229.237.*



+13 Profil

icon Re: nekreditni novac24.08.2009. u 12:53 - pre 178 meseci
Citat:
Lazar-I: Ako ja danas proizvedem neki proizvod i prodam zašto ne mogu tim novcem da za recimo 10 godina kupim jedan takav isti proizvod? Na primer proizveo sam šargarepu, šargarepa će biti ista i za deset godina i biće potreban isti ili manji rad da bi se proizvela ali će moj novac izgubiti vrednost.
Ajmo ovako: ti gajis sargarepu a ja cepam drva, i u nasem selu smo jedini koji se time bave. Danas ti za 2 kila sargarepe mozes da dobijes 20 dinara ili metar umetnicki, rucno nacepane bukovine.

- 10 godina kasnije, varijanta 1: i dalje je odnos sargarepa:ogrev 2:1 ali sad ti prodajes kilo za 200 dinara.

- 10 godina kasnije, varijanta 2: ja sam se modernizovao i elektrifikovao pa ti nudim 2 metra industrijski obradjene bukovine za kilo tvoje sargarepe, za koju ti mozes da dobijes 200 din/kg

- 10 godina kasnije, varijanta 3: jos 10 ljudi iz naseg sela su skontali kako je u sargarepi lepa kinta pa je sad ima ko blata i ja ne dam metar drva za manje od 5 kila sargarepe, koju bi ti drugi placao 3 din/kg

Zanima me sta na ove tri mogucnosti kaze drevni Serbon (Ancient One?), ko u tim varijantama placa reket bankarskom lobiju, i kolika je inflacija?

If there's ever a time when I've matured to the point that I don't want to look at camera-phone-titties, go ahead and bury me in a shallow grave by the railroad tracks.
 
Odgovor na temu

Lazar-I

Član broj: 6950
Poruke: 169
212.200.195.*



+727 Profil

icon Re: nekreditni novac24.08.2009. u 13:18 - pre 178 meseci
Varijanta tri: proizvedenoj šargarepi će pasti cena, za onu moju staru šargarepu ću moći da kupim mnogo više novih šargarepa. Sledeće godine će ljudi iz sela shvatiti da proizvodnja šargarepe i nije tako isplativa. Tržište bi vremenom regulisalo cene i minimizovalo oscilacije.

Varijanta dva: modernizacija dovodi do pada cene proizvoda. Za isti novac moći ću da kupim više, to je dobra stvar.

Varijanta jedan: čime je opravdano podizanje cene na 200? Mogu da podignem i na 400 ali ako to nije tržišna cena zašto bi neko kupio?

Loša stvar je ako ti ili ja nismo u mogućnosti da proizvedemo dovoljno šargarepe ili nacepamo dovoljno drva. Onda je normalno da novac manje vredi ili da ga ima manje.
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: MadZone :: nekreditni novac

Strane: 1 2 3 4 5

[ Pregleda: 14929 | Odgovora: 93 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.