Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Teorija Relativnosti

elitemadzone.org :: MadZone :: Teorija Relativnosti
(Zaključana tema (lock), by Tyler Durden)
Strane: << < .. 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 424039 | Odgovora: 2583 ] > FB > Twit

Postavi temu

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.ppp-bg.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti24.03.2006. u 18:32 - pre 220 meseci
Sprečo
Slažem se u potpunosti stobom jer šta vredi raspravljati sa članom čija «obrazloženja»
iz fizike na primer glase ovako:

«Ne milsiš valjda da da se električna struja prostire beskonačno brzo? Pa, ona je mnogo sporija od brzine svetlosti,...»

ili za puteve svetlosti u interferometru: Sp'/c = Sp'' /c = b/v
i tako dalje da ne nabrajam.

Ova rasprava je ne samo beskorisna nego i štetna u smislu koji si naveo.
Obećavam da se više neću nikako obazirati na takve učesnike ili neka druga “leva smetala” i njihova “obrazloženja”.
U tom smislu ja predlažem da budemo aktivniji na dokazivanju ili osporavanju PSSS na primer da krenemo redosledom koji je predložio Milan Kecman. Bilo bi vrlo interesantno detaljnije poznavati godišnju promenu frekvencije nekog pulsara i uporediti je sa promenom koja bi bila sračunata po PSSS. Taj podatak se verovatno negde može dobiti u vidu dijagrama pulsiranja po vremenu. To je značajno u tom smislu što bi se mogla napraviti tri dijagrama: klasični, po PSSS i po STR i onda bi trebalo proveriti koje rešenje najbolje odgovara stvarnom stanju. Mislim da bi Milan Kecman i Cybernoid II tu dosta mogli pomoći.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
*.sr.gov.yu.



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti25.03.2006. u 00:51 - pre 220 meseci
Setimo se ključnih pojmova "obrazloženja" suprotne strane: lažov, svestan lažov, primitivac, intelektualni slabić.

Citat:
galet@world: ili za puteve svetlosti u interferometru: Sp'/c = Sp'' /c = b/v

Te jednakosti će svakako da važe za podesno izabrane veličine Sp',Sp'',b,v. Ako se ne kaže šta predstavlja koja oznaka, onda one i nemaju previše smisla. Ne može se ni tvrditi da li su tačne ili ne. Pogledaj svoj dokument "Ajnštajnova računica.doc" i vidi kako si definisao te veličine. Odgovor je - nikako. Sve treba pogađati sa nekih slika. Onda treba da bude čudnije ako ne dođe do zabune, nego ako dođe.

Nego, bolje lepo priznaj, ako imaš zrna poštenja, (što do sada nisi pokazao, mada šansa uvek postoji) da si ostao bez argumenata. Kada neko nije u ptravu, ja to lepo obrazložim, ali kada presuše obrazloženja... onda dolaze ovakvi izgovori.
Citat:
galet@world: Kad bi postojala samo jedna čestica sa određenom brzinom ti bi bio u pravu, ali postoje milijarde čestica od kojih ne jedna nego mnogo njih imaju odgovarajuću brzinu prema meni bilo kojom brzinom da se krećem. (7.2.2006. u 11:25)

Ovo može da napiše neko ko ne zna da je milijardu puta nula i dalje nula.
Citat:
galet@world: i tako dalje da ne nabrajam.

Samo nabrajaj, i ništa se ne sekiraj, samo ako imaš šta. Da vidimo ko će duže. Izglupirao si se i sa zvučnim viljuškama, i sa skoro svim ostalim porukama.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
195.222.32.*



+33 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti25.03.2006. u 21:16 - pre 220 meseci
„...ako imaš zrna poštenja,..“, ...“ Ovo može da napiše neko ko ne zna da je milijardu puta nula i dalje nula...“, moderator ne osjeća ( ovo nema veze sa temom ) koliko je ovo uvredljivo i kako je naporno ovakve upadice istrpiti.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.ppp-bg.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti25.03.2006. u 22:34 - pre 220 meseci
Ne sekiraj se Sprečo, mogu ja to! (zavisi od koga je)

Detekciju sam detaljno objasnio bez verovatnoće i statistike. (prilog poruci 24.2. u 16,54)
Nego evo još jedne po mom mišljenju matematičke greške u koju i matematičari veruju:
1 000 000 000 x 0 = 0
Ovo nije tačno! Strogo gledano jedino ovo sledeće je ispravno:
1 000 000 000 x 0 = 1 000 000 000 x 0 i nikako drukčije. Ne sme se “izračunavati” i pisati u novom obliku koji u principu nije tačan jer evo primera:
Ako su nule međusobno jednake onda je 2 x 0 / 1 x 0 = 2. Dakle dve nule nisu isto što i jedna nula, a ako izračunamo 2 x 0 = 0 i 1 x 0 = 0 onda ne možemo znati koliko je
0/0 jer ako ne znamo poreklo tih nula onda ne znamo ni njihov međusobni odnos.

Ovim, naravno, ne negiram verovatnoću, koja je opet pogrešno primenjena i plod je nerazumevanja kretanja elementarnih detektora i detekcije.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
*.sr.gov.yu.



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti26.03.2006. u 07:07 - pre 220 meseci
Pošten čovek se izvini kada nekoga uvredi. Onaj kome je to bilo upućeno to još nije učinio, pa je primedba na mestu (pa nije uvreda). Naravno da uvek ima šansu da to promeni.
Što se tiče druge citirane izjave, i ona je na mestu, što je osoba kojoj je to upućeno upravo potvrdila.
Citat:
galet@world: Nego evo još jedne po mom mišljenju matematičke greške u koju i matematičari veruju:
1 000 000 000 x 0 = 0
Ovo nije tačno! Strogo gledano jedino ovo sledeće je ispravno:
1 000 000 000 x 0 = 1 000 000 000 x 0 i nikako drukčije. Ne sme se “izračunavati” i pisati u novom obliku koji u principu nije tačan jer evo primera:
Ako su nule međusobno jednake onda je 2 x 0 / 1 x 0 = 2. Dakle dve nule nisu isto što i jedna nula, a ako izračunamo 2 x 0 = 0 i 1 x 0 = 0 onda ne možemo znati koliko je
0/0 jer ako ne znamo poreklo tih nula onda ne znamo ni njihov međusobni odnos.

Bravo! Za ovo treba da ti dodele Fildsovu medalju!

http://www.fields.utoronto.ca/aboutus/jcfields/fields_medal.html

E, ovo ću da citiram na svakoj stranici ove teme. I kako onda raspravljati o fizici sa čovekom sa ovolikim neznanjem matematike?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
195.222.32.*



+33 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti26.03.2006. u 07:29 - pre 220 meseci
Dane, „makroizvor“ (izvor elektromagnetnog zračenja) emituje različite talasne dužine (pa i talasne dužine „vidljivog spektra“) je „moje tekuće uvjerenje“ (sve dok ne spoznam argumente koji bi me podstakli da to uvjerenje promijenim).
Prostiranje elektromagnetnih talasa u vakuumu (vakuum – zamišljeni prostor, idealno izotropan, ...) brzinom c ≈ 3∙108m/s, također, prihvatam kao istinu (bez obzira na superponiranje i „grupni talas“ ili na pojedinačne i posebne talasne dužine) i eksperimentalno dokazanu činjenicu. To prostiranje je zasebna i posebna fizička pojava, koja je neovisna od izvora (emitera) ili prijemnika (detektora). Posmatranje (opažanje) te pojave , tj opažanje broja talasnih dužina u jedinici vremena ili na jedinici dužine je, opet, posebna fizička pojava (zbivanje, proces), koja nema nikakvog uticaja na fizičke atribute (prostor, vrijeme, brzina, talasne dužine, frekvencija,..) elektromagnetnih kretanja u vakuumu. Kako ćemo šta „vidjeti“ (opažati) u zavisnosti od najrazličitijih varijanti međusobnog relativnog mehaničkog kretanja izvora i prijemnika u vakuumu trebamo analizirati na „vidljivijim“ i posmatranju dostupnijim fizičkim sadržajima (te na osnovu toga izvoditi zaključke i primjenjivati spoznaje na opažanja elektromagnetnih zbivanja).
U prošlu srijedu od sugovornika čujem informaciju: “Prostiranje svjetlosti za trenutak zaustavljeno“ ( u eksperimentu, ..., plazma,..., itd). Takvi eksperimenti će, siguran sam, dovesti do preispitivanja Ajnštajnovih shvatanja i tada će prestati potreba za „prostorom Minkovskog“, „Rimanovim prostorima“, i „kvadri“- vektorima ( čitaj: „nadri“- vektorima). STR i OTR Alberta Ajnštajna biće odbačena.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.dialup.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti26.03.2006. u 07:55 - pre 220 meseci
Ako je F1(x) = 6x i F2(x) = 3x. Uvek važi da je F1(x) / F2(x) = 2 za bilo koju vrednost argumenta, pa je i 6 x 0 / 3 x 0 = 2 jer su nule jednake i nisu rezultat nekih neprincipijelnih pisanja, ali kako ono beše:
Džabe je gluvom šaputati i ćoravom namigivati. Ovaj junak nije čuo ni za upoređivanje vrednosti istog reda ni za Lopitalovo pravilo
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.dialup.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti26.03.2006. u 12:39 - pre 220 meseci
Sprečo

Radi se o tome da autor STR nije nikako umeo protumačiti konstantnost brzine svetlosti i onda ju je nasilno odnosno pošto poto «protumačio» pripisujući i prostoru i vremenu svojstva koja im ne pripadaju, ali mu ni to, kao što znaš, ne funkcioniše.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
*.sr.gov.yu.



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti26.03.2006. u 17:02 - pre 220 meseci
Citat:
galet@world: Ako je F1(x) = 6x i F2(x) = 3x. Uvek važi da je F1(x) / F2(x) = 2 za bilo koju vrednost argumenta, pa je i 6 x 0 / 3 x 0 = 2 jer su nule jednake i nisu rezultat nekih neprincipijelnih pisanja, ali kako ono beše:
Džabe je gluvom šaputati i ćoravom namigivati. Ovaj junak nije čuo ni za upoređivanje vrednosti istog reda ni za Lopitalovo pravilo

Svaka čast! A ja sam mislio da je 6x/3x=2 za sve x<>0, a da za x=0 vrednost izraza 6x/3x nije definisana. Još sam čitao da se Lopitalovo pravilo odnosi na limese. U svim kvalitetnim matematičkim knjigama za funkcije kao što je f(x)=6x/3x piše da f(0) nije definisano, ali da limes od f(x) kada x teži nuli postoji.

Ovde neko ne razlikuje limes od vrednosti funkcije u tački. U graničnom procesu kada x teži nekoj vrednosti, x nikada nije jednako toj vrednosti.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
*.sr.gov.yu.



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti26.03.2006. u 21:08 - pre 220 meseci
Dane, imam jednu molbu za tebe. Nemoj samo da prestaneš da me zabavljaš. Nemoj, molim te! Ne bi bilo fer. Baš ti je super krenulo. Budi drug!
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.ppp-bg.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti26.03.2006. u 22:26 - pre 220 meseci
Nedeljko ti govoriš o onom što je poznato odnosno o onom što si naučio, a ja o onom šta bi trebalo učiniti.
Sa nulom i beskonačno bi trebalo računati kao sa opštim brojevima na primer:
2 x 0 = 2 x 0 kao što je 2 x a = 2a.
Šta je tu neprihvatljivo, a korisno je i infomativno.To je moj predlog ne tebi nego matematičarima, ali da pređemo na forum matematike ako se slažeš.
Što se tiče zabave takođe se slažem, pod uslovom da ne psuješ, ne plačeš, ne govoriš ružne reči, ne praviš grube greške i greške zbog kojih moraš da se izvinjavaš i - da ne tražiš čokoladu.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.ppp-bg.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti26.03.2006. u 22:27 - pre 220 meseci
Možda bi bilo bolje da nađeš opšti izraz za frekvenciju pulsara u toku jedne godine pa da se malo umešaš i u fiziku.

[Ovu poruku je menjao galet@world dana 26.03.2006. u 23:32 GMT+1]
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
*.sr.gov.yu.



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti26.03.2006. u 23:59 - pre 220 meseci
galet@world

da te podsetim,
Citat:
galet@world: Nego evo još jedne po mom mišljenju matematičke greške u koju i matematičari veruju:

Ista greška kao i kod razmatranja Ajnštajnove računice. To što ti imaš neko drugo objašnjenje Majklson-Morlijevog eksperimenta (ako se ono uklapa u ishod eksperimenta), to i dalje ne znači da je tuđa računica pogrešna. Da li su Ajnštajnove postavke pogrešne, neće se suditi na osnovu tvoje računice, već na osnovu računica pod tim pretpostavkama i na osnovu eksperimenata razmatranih pod tim njegovim pretpostavkama. Isto važi i za tvoju, i bilo čiju drugu teoriju.

Može postojati više teorija koje opisuju iste eksperimente, svaka na osnovu svojih postavki. Pod pretpostavkom da te teorije nisu protivrečne, (to jest imaju matematičke modele - eksperiment sa premošćavanjem ti nije dobar, rekao sam i zbog čega - premošćavanje nije fizički događaj), onda se postavlja pitanje da li daju ista predviđanja svih eksperimenata iz preseka njihovih domena. Ako daju, onda se te teorije međusobno ne isključuju, a ako daju, onda se formuliše eksperiment iz preseka njihovih domena kome daju različita predviđanja, pa eksperimet svakako mora da obori barem jednu od njih. Ukoliko teorije imaju isti domen i daju ista predviđanja svih eksperimenata, onda se tu i ne radi o različitim teorijama, već o dvema slikama iste teorije, ma koliko one raličito izgledale.

Ja od početka insistiram na ovim temeljnim postavkama naučnog metoda, jer sve ostalo izlazi iz okvira fizike, pa i nauke uopšte.
Citat:
galet@world: Nedeljko ti govoriš o onom što je poznato odnosno o onom što si naučio, a ja o onom šta bi trebalo učiniti.

Ti si pominjao lopitalovo pravilo. Koliko ja znam, njega nisi ti otkrio, već je Lopitalovo pravilo ono što se uči da je Loitalovo pravilo. Kada ti otkriješ neki zakon, nazovi ga kako hoćeš.
Citat:
galet@world: Sa nulom i beskonačno bi trebalo računati kao sa opštim brojevima na primer:
2 x 0 = 2 x 0 kao što je 2 x a = 2a.
Šta je tu neprihvatljivo, a korisno je i infomativno.

Neprihvatljivo je to što se tu ne zna sa čim se zapravo radi, i po kojim pravilima, šta je dozvoljeno, a šta ne. Oblast matematike u čijem su centru realni brojevi, zove se matematička analiza.

Najpre su Njutn i Lajbnic su otkrili infinitezimalni (i sledstveno diferencijalni i integralni račun), ali taj račun nije bio strogo zasnovan i uključivao je pojmove beskonačno malih i beskonačno velikih veličina koji su bili uvedeni na vrlo mistifikovan način. Samo su najveći majstori poput njih dvojice imali osećaj kako treba baratati sa tim, pa ne proizvesti protivrečnost. Sa druge strane, zbog takvog uvođenja, Berkli je opravdano kritikovao takav račun. Dakle, postojala je potreba da se on strogo zasnuje. Na tome je radio Koši, kao i mnogi drugi, i taj račun je na kraju bio potpuno strogo uveden, pri čemu su beskonačno male io beskonačno velike veličine bile u potpunosti prognane, i zamenjene epsilon-delta računom. Taj proces je završen kompletnim opisom (karakterizacijom) polja realnih brojeva od strane Dedekinda (1872) i Kantora (1873), koji su to uradili nezavisno jedan od drugog.

Pedesetih godina XX veka, mađarski matematičar Jirži Loš pronalazi jednu blistavu algebarsku konstruksiju unutar matematičke logike i dokazuje čuvenu teoremu, koja nosi njegovo ime, o fundamentalnim sobinama (redukovani proizvod/stepen, odnosno ultraproizvod/ultrastepen) te konstrukcije. Početkom sedamdesetih godina, Američki matematičar jevrejskog porekla Abraham Robinson otkriva način da pomoću Lošove teoreme strogo uvede matematičku analizu sa infinitezimalama (besonačno malim veličinama). Naravno, u polju u kome imamo beskonačno male veličine, imamo i beskonačno velike. To se danas zove nesdandardna analiza, za razliku od standardne u kojoj nema beskonačno malih i beskonačno velikih veličina.

Sredinom osamdesetih godina pronađen je još jedan način za strogo zasnivanje matematičke analize sa infinitezimalama: glatka infinitezimalna analiza. Ona je zasnovana na takozvanoj intuicionističkoj logici (a ne na klasičnoj dvovrednosnoj da/ne logici) u kojoj nije moguće dokazati da ako je kvadrat neke veličine jednak nuli, ta veličina mora biti jednaka nuli, jer u opštem slučaju ne može da se tvrdi da je neka veličina ili jednaka nuli, ili različita od nule. Veličine čiji je neki stepen jednak nuli, tamo se zovu infinitezimale, i ne može se dokazati da su u opštem slučaju jednake nuli. Jednostavno, mnogi logički zakoni propadaju. Sa druge strane, tu je svaka funkcija linearna u nekoj beskonačno maloj okolini bilo koje svoje tačke (to je aksioma mikroafinosti). To je ona okolina čiji je kvadrat širine jednak nuli. U opštem slučaju, ako je n-ti stepen širine neke okoline jednak nuli, u njoj je funkcija jednaka nekom polinomu stepena nižeg od n. Međutim, u glatkoj infinitezimalnoj analizi se ne može govoriti o funkcijama kao što je |x|, koje nisu beskonačno diferencijabilne. Takođe, ne važi klasična logika, ali se rašun sa beskonačno diferencijabilnim funkcijama pojadnostavljuje.

Dakle, za sada se zna za tri stroga zasnivanja matematičke analize. Ako hoćeš da pronađeš četvrti pristup, onda ćeš morati pravila precizno da formulišeš. Onda ostaje da se ispita da li je taj račun protivrečan. Protivrečnost se dokazuje izvođenjem kontradikcije, a neprotivrečnost obično pronalaženjem modela, mada postoje i sintaksni pristupi, obično su modelski dokazi jednostavniji.

Ono što je svakako pogrešno u tome što pišeš je to što ako dopuštaš da postoje razne nule, ne možeš koristiti istu oznaku za sve njih. Umesto toga, možeš raditi sa infinitezimalama. Njih može bit koliko god hoćeš i mogu se deliti, ali nijedna od njih nije nula. U nestandardnoj analizi je x/x=1 za sve x različite od nule. Tu se dopušta da x bude infinitezimala (ali ne i nula). Postoje infinitezmale istih redova veličine (kojima je količnik konačna veličina koja nije infinitezimala), kao i infinitezimale različitih redova veličine (kojima je količmnik beskonačno mala ili beskonačno velika veličina). Ali, za to treba znati nestandardnu analizu.

Ono što je takođe kod tebe pogrešno je što smatraš da standardna analiza ne valja. Sva ova tri pristupa su dobra. Međusobno se ne isključuju. Ista je stvar sa tvojom pretpostavkom o skupu svetlosnih spektara. Ako je dobra, ona i dalje ne isključuje STR. STR može da "isključi" samo eksperiment, a ne neka druga teorija.

No, sve je to manje važno. Važnije je da si me izvređao na ličnoj osnovi, a da izvinjenje još uvek nisam primio.
Citat:
galet@world: Što se tiče zabave takođe se slažem, pod uslovom da ne psuješ, ne plačeš, ne govoriš ružne reči, ne praviš grube greške i greške zbog kojih moraš da se izvinjavaš i - da ne tražiš čokoladu.

A koje sam ja to ružne reči govorio? Jesam li ja koristio izraze "lažov", "svestan lažov", "primitivac" i "intelektualni slabić"? Ili to nisu ružne reči.

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 27.03.2006. u 01:00 GMT+1]
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

TraceRT
Sarajevo

Član broj: 30052
Poruke: 31
85.158.34.*

Sajt: www.pocetna.com


Profil

icon Re: Teorija Relativnosti27.03.2006. u 00:22 - pre 220 meseci
Evo pogledajte ovo

http://www.nmag.cn/index.php/archives/656.html

možda bude od pomoći.
PRESTANITE TRAZITI.POCNITE PRONALAZITI.
WWW.POCETNA.COM
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
195.222.32.*



+33 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti27.03.2006. u 06:00 - pre 220 meseci
Vi, koji predajete (ili poznajete) teorijsku fiziku, primijenite „strogi naučni metod“ i izložite „naučni pristup“ utemeljenja „naučne teorije“ pod nazivom: Specijalna teorija relativnosti Alberta Ajnštajna“, korak po korak, detalj po detalj, jedan po jedan pojam i fizičko-matematičko-geometrijski sadržaj. Pokušajte to napisati i uvidit ćete i sami da STR Alberta Ajnštajna nije „naučno utemeljena“.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
*.sr.gov.yu.



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti27.03.2006. u 11:03 - pre 220 meseci
TraceRT

Mislim da ovde niko ne zna jezike sa slikovnom pismom.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

TraceRT
Sarajevo

Član broj: 30052
Poruke: 31
85.158.33.*

Sajt: www.pocetna.com


Profil

icon Re: Teorija Relativnosti27.03.2006. u 16:53 - pre 220 meseci
Stvarno mi je zao sto sam unio zabunu, ali nije dozvoljeno dati direktan link ka sadrzaju na koji sam vas uputio zbog pravila foruma. Namjera je bila samo neupućene u materiju usmjeriti ka sadrzaju koji je prikladno objašnjen, da bi i mi mogli pratiti vasu raspravu.
Inače link ispod slike "下载地址" inače znači "Download address". :)

Pozdrav
PRESTANITE TRAZITI.POCNITE PRONALAZITI.
WWW.POCETNA.COM
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.ppp-bg.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti27.03.2006. u 20:22 - pre 220 meseci

Nedeljko
Nema smisla na ovom forumu govoriti o matematici principijelno kad za to postoji poseban forum. Ovaj put ću reći još samo nešto i ako bude potrebo preći ću na forum matematike jer nije u redu da ometamo ostale učesnike ovog foruma.
Kaže se na primer da je jedan kroz beskonačno jednako nula.
Takođe se kaže ako je b = a da je a – b = 0.
Da li ti uočavaš principijelnu razliku između ove dve nule?
Po mom mišljenju ona prva nula je beskončno mala veličina i ona može biti i pozitivna i negativna zavisi od toga šta deliš ili čime deliš. Ako na primer deliš ugao od jednog stepena na beskonačno dobićeš rezultat 00. Dakle ova nula ima dimenziju [0]. To je postojeći ugao i on može biti i pozitivan i negativan.
Razliku a – b trebalo bi ovako pisati: a – b = I0I. To je apsolutna nula i ona ne može imati ni dimenziju ni predznak.
Dalje – ni po kojoj teoriji neki broj niti je veći niti manji od samog sebe. Ako podeliš taj broj sam sa sobom dobićeš rezultat 1. Ova jedinica ima značenje da je broj jednak samom sebi. Prema tome argument x = 0 u funkcijama F1 = 6x i F2 = 3x jednak je samom sebi i njegov količnik mora biti 1. U tome se sastoji moja pobuna protiv nedefinisanosti funkcije 6x/3x za x = 0. Ali to je samo moja pobuna, a odatle može da se razvije nov pristup računanju sa nulom i beskonačno a i ne mora ako moja pobuna nema osnov. Ovo iznosim kao ideju koju neko može da u detalje razradi i definiše.
Ti na jednom mestu kažeš: «Ono što je svakako pogrešno u tome što pišeš je to što ako dopuštaš da postoje razne nule, ne možeš koristiti istu oznaku za sve njih.»
Ne znam kako me nisi razumeo. Ja upravo to želim da izbegnem. Hoću da kažem da bi trebalo definisati jednu osnovnu (linearnu) nulu pomoću koje bi se pisale sve ostale nule na primer: 01/2, 02, 100x0, 6x0/3x0 i t. d. tako da se uvek zna šta je sa nekom nulom rađeno i kako se taj rezultat odnosi prema drugim takvim rezultatima ili prema osnovnoj nuli. Ako uvek pišemo da je rezultat tih operacija jednak nuli onda takve nule zaista ne nožemo da upoređujemo niti s njima da računamo jer su različite a ne znamo kako su različite. Ja zaista smatram da ovi izrazi 01/2, 02, 100x0 nisu međusobno jednaki i da nije u redu pisati: 01/2 = 0, 02 = 0, 100x0 = 0 i t. d.
Smatram da za nekog istraživača ovo može da bude vrlo interesantna tema.
Moglo bi i mnogo više ali sada i ovde toliko o matematici.
Koliko se ja sećam ja onaj most i nisam nazvao događajem, nego sam ga nazvao kontaktom između polova akumulatora, a sam kontakt sam nazvao stanjem ili činjenicom u kojoj vreme ne igra nikakvu ulogu, jer je važno samo to da li on postoji ili ne. Odgovor je bio s vaše strane da kontakt može postojati samo u jednom inercijalnom sistemu, a u ostalim ne i t. d. (Srki). Ja se s tim nisam složio.
Ja sam predložio eksperiment koji jednu od dve mogućnosti tumačenja konstantnosti brzine svetlosti (ili PSSS ili STR) isključuje.
Ne slažem se da se u principu samo tako neka teorija može isključiti. Postoji i logički put ako se tim putem nedvosmisleno može dokazati protivrečnost neke teorije u samoj sebi.
Ova tvoja zadnja poruka za mene je prijatno iznenađenje. Bilo bi još bolje kad bi ti imao malo više interesa na istraživačkom planu jer je to i najuzbudljiviji posao u ljudskoj delatnosti (opet po mom mišljenju!)
Ja tebe nisam uvredio i to sam ti već objasnio. A ti razmisli o korektnosti tvog teksta u kom pominješ moju sestru.


[Ovu poruku je menjao galet@world dana 27.03.2006. u 21:29 GMT+1]
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
*.sr.gov.yu.



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti28.03.2006. u 01:24 - pre 220 meseci
Nula je u matematici neutralni element za sabiranje, odnosno takav broj da za svaki broj x važi x+0=x. Sve ostalo nije nula. Ako nemaš neutralni element za sabiranje, onda ni pojam suprotnog elementa za sabiranje (-x) nema smisla. Ukoliko ga imaš, on je jedinstven.

Nula je u matematici samo ono što ti zoveš apsolunom nulom i obeležavaš sa |0| i njome se ne može deliti. Ono šti ti zoveš nulom se zove beskonačno mala veličina ili infinitezimala. Infinitezimala nije nula. Upravo iz tog razloga, njome se može deliti. Neka zasnivanja analize isključuju infinitezimale (klasična analiza), a neke ih uključuju (nestandardna analiza). Uređeno polje bez infinitezimala se zove arhimedovsko, a bez infinitezimala nearhimedovsko polje. Polje realnih brojeva je maksimalno arhimedovsko polje, odnosno arhimedovsko polje (dakle, koje nema infinitezimale) takvo da svako proširenje tog polja do nekog uređenog polja uključuje infionitezimale. Dakle, u polju realnih brojeva infinitezimala nema.

Sa druge strane, u nestandardnoj analizi se radi nad jednim nearhimedovskim poljem, gde infinitezimala ima. U nearhimedovskom polju koje je dovoljno dobro za izlaganje analize se ne mogu sve pozitivne infinitezimale izraziti kao stepeni (sa realnim izložiocem) jedne infinitezimale. Skup infinitezimala mora biti mnogo bogatiji. Pošto se ne može istaći jedna infinitezimala preko koje bi se izražavale sve ostale, ne postoji univerzalna oznaka za jednu istaknutu infinitezimalu, već su sve ravnopravne.

I drugo, ne možeš uvesti infinitezimale, a ne uvesti elemente koji su beskonačno bliski broju 5. Kod tebe, kao da se može reći da je 5+0=5, a da ne može 0+0=0. I u infintezimalnom računu postoji jedna jedina nula. Infinitezimale su drugo.

U svakom slučaju, mora se znati sa čim se radi, i ne smeju se brkati babe i žabe. U klasičnoj analizi oznaka za limes služi da bi se razlikovao granični proces od njegovog rezultata, dok se u infinitezimalnom računu u tu svrhu koriste monade (skupovi svih međusobno beskonačno bliskih elemenata). Elementi nearhimedovskih polja odgovaraju graničnim procesima u klasičnoj analizi, a monade njihovim rezultatima. Svaki element pripada tačno jednoj monadi. Nemoj da misliš da se time ljudi nisu bavili.
Citat:
galet@world: Kaže se na primer da je jedan kroz beskonačno jednako nula.

U klasičnoj analizi se ponekad radi i sa proširenim skupom realnih brojeva, koji ne čini polje. Postoji teorema o algebarskim kombinacijama limesa po kojoj ako je i onda je i gde je bilo koja od četiri računske radnje, uz ograničenje da ako se radi o delenju, pretpostavlja se da je Tu su i realni, dakle konačni, brojevi.

To nam omogućava da izračunavamo neke limese. Postavlja se pitanje kako definisati operacije na proširenom skupu realnih brojeva tako da važi teorema o algebarskim kombinacijama limesa. Ako je niz konvergentan ka nekom konažnom broju a niz teži beskonačnosti, onda niz teži nuli. Zbog toga se količnik realnog broja i beskonačnosti definiše kao nula. Podvlačim da u matematici postoji jedna jedina, što bi ti rekao "čista nula". Ovde ne govorim o infinitezimalama (koje nisu nule), već o klasičnoj analizi, koja isključuje infinitezimale. To nam onda omogućava da izračunavamo limese kao što je

Tako da je isto što i
Citat:
galet@world: Dalje – ni po kojoj teoriji neki broj niti je veći niti manji od samog sebe. Ako podeliš taj broj sam sa sobom dobićeš rezultat 1.

Ovo nije tačno. Delenje nulom, na primer u matematičkoj analizi, je nedefinisano, osim ako nju ne smatraš teorijom. Naravno da nula nije ni veća ni manja od sebe, ali to ne znači da je možeš deliti samom sobom. Razmotri to na onoj svojoj "apsolutnoj nuli".
Citat:
galet@world: U tome se sastoji moja pobuna protiv nedefinisanosti funkcije 6x/3x za x = 0. Ali to je samo moja pobuna, a odatle može da se razvije nov pristup računanju sa nulom i beskonačno a i ne mora ako moja pobuna nema osnov. Ovo iznosim kao ideju koju neko može da u detalje razradi i definiše.

U matematici se za funkciju koja je nedefinisana u nekoj tački, a u celoj okolini te tačke, bez te tačke jeste, i ima limes u toj tački, kaže da u toj tački ima otklonjiv singularitet. Može se po konvenciji podrazumevati da su funkcije sa kojima se radi u svim takvim tačkama dodefinisane tako da u toj tački budu neprekidne. To je čest slučaj u kompleksnoj analizi. Međutim, to postiže posmatranjem ponašanja funkcije u okolini te tačke, a ne takvim dodefinisanjem osnovnih operacija. Premalo je informacija u toj tački, dok ih u okolini te tačke ima mnogo više. Stvar je u tome da operacija mora istim argumentima da dodeli uvek isti rezultat, inače nije operacija. U tvom slučaju nije jasno šta je to broj. Sa kakvim se objektima tu zapravo radi. Realni brojevi se na primer mogu precizno definisati preko beskonačnih decimalnih razvoja.
Citat:
galet@world: Ako na primer deliš ugao od jednog stepena na beskonačno dobićeš rezultat 00. Dakle ova nula ima dimenziju [0]. To je postojeći ugao i on može biti i pozitivan i negativan.

Opiši mi (geometrijski) to delenje, da vidimo taj ugao. Šta mu je teme, šta su mu kraci itd. Geometrijski, to i nije ugao. Može se eventualno smatrati uglom od nula stepeni, a nula nije ni pozitivna, ni negativna.

Ugao se svakako može podeliti na n delova za svaki prirodan broj n. U klasičnoj analizi su svi prirodni brojevi konačni, pa ova rasprava i nema mnogo smisla van konteksta koji sam već opisao. U nestandardnoj analizi prirodni brojevi mogu biti beskonačni, pa je takva podela u njoj potpuno legitimna. Međutim, u njoj dobijeni ugao nema nula stepeni, nego infinitezimalu stepeni. To nije isto.
Citat:
galet@world: Smatram da za nekog istraživača ovo može da bude vrlo interesantna tema.

Teško. Nearhimedovska polja su suviše rađena, i suviše se daleko otišlo u dubinu u njihovim istraživanjima, da bi teme ovog nivoa bile nekome zanimljive za proučavanje.
Citat:
galet@world: Odgovor je bio s vaše strane da kontakt može postojati samo u jednom inercijalnom sistemu, a u ostalim ne i t. d. (Srki). Ja se s tim nisam složio.

Nisi se složio, ali nisi ni izveo logičku kontradikciju unutar STR, koju si najavio. Fizika govori o tome šta će merni instrument da pokaže, dakle o onome što se može objektivno ustanoviti. Postojanje kontakta ne može. Probaj da zamisliš instrument kome će se upaliti sijalica ako i samo ako je došlo do premošćenja. Taj instrument "potopi" u univerzum u kome se premošćavanje odigrava, dakle u neki referentni sistem.
Citat:
galet@world: Postoji i logički put ako se tim putem nedvosmisleno može dokazati protivrečnost neke teorije u samoj sebi.

Ja sam napisao
Citat:
Nedeljko: Pod pretpostavkom da te teorije nisu protivrečne...

Dakle, isključio sam tu mogućnost. Naravno da je to jedan od načina da se obori teorija. No, STR ima matematički model, što je dokaz njene unutrašnje (ili logičke) neprotivrečnosti. Međutim, i kada se teorija obara na taj način, u tom izvođenju kontradikcije se mora strogo pridržavati postavki te teorije, opštih logičkih zakona i ničega više. Ukoliko u izvođenju koristiš neke druge postavke, onda ćeš eventualnim izvođenjem protivrečnosti oboriti njih.
Citat:
galet@world: Ja sam predložio eksperiment koji jednu od dve mogućnosti tumačenja konstantnosti brzine svetlosti (ili PSSS ili STR) isključuje.

Ja formulaciju tog eksperimenta nigde ovde nisam video.
Citat:
galet@world: Bilo bi još bolje kad bi ti imao malo više interesa na istraživačkom planu jer je to i najuzbudljiviji posao u ljudskoj delatnosti (opet po mom mišljenju!)

Da bi čovek nešto istraživao prvo mora da nauči ono što već postoji. Očigledno nisi temeljno prošao nijedan kurs matematičke analize. Tako se ne ide u istraživačke pohode.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
*.sr.gov.yu.



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti28.03.2006. u 01:36 - pre 220 meseci
Ja i dalje mislim da je nazivanje nekoga primitivcem vređanje, a ničiju sestru nisam pominjao u negativnom kontekstu. Ranije si se pravio lud oko nekih stvari. Mislio sam da ponovo činiš isto. To je bio kontekst. Ne vidim koga sam time vređao.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

elitemadzone.org :: MadZone :: Teorija Relativnosti
(Zaključana tema (lock), by Tyler Durden)
Strane: << < .. 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 424039 | Odgovora: 2583 ] > FB > Twit

Postavi temu

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.