Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Linux prebacio 4%

[es] :: Advocacy :: Linux prebacio 4%
(TOP topic, by flighter_022)
Strane: << < .. 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 346021 | Odgovora: 3057 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.181.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 18:18 - pre 66 meseci
Zasto "pokrali" kad je to bilo besplatno dostupno, po bsd licenci? Valjda uzeli?
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.ptt.rs.



+2790 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 18:26 - pre 66 meseci
@Ivan Dimković

Kako si zamislio da napraviš izolovan ekosistem? Na Marsu? Odakle bi ulazile pare u taj ekosistem? Fantastičniju bajku odavno nisam pročitao.

Citat:
bojan_bozovic:
Zasto onda trazi pare preko poreza za FOSS?

Preko čega da ih traži ako je softver javno dobro i sav je FOSS?
Citat:
bojan_bozovic: Ono sto on zeli je cist komunizam, da neuspesni (koji ne mogu ziveti od svoga rada sw developera) uzimaju od uspesnih (koji mogu). Vec je receno da je trenutni sistem u kojem kupci glasaju novcanikom mnogo bolji - ne mozes da prodas svoj (sw) proizvod? Pa radi za onoga ko moze!

Na koji bi se način neuspešni omastili na račun uspešnih? Proizvođača vlasničkog softvera ne bi bilo. Glasalo bi se novčanikom putem anketnog listića prilikom kupovine hardvera.
Citat:
bojan_bozovic:
A Nedeljko te bibioteke zasto su GPL ne BSD/LGPL/public domain? Zato sto se neko bori protiv komercijalnog softvera, a ne za foss jer su LGPL/BSD/public domain jos slobodnije! Jos da je RMS stvarno za foss mozda bi popustio i omogucio FSF softver pod drugom licencom koja jeste foss! RMS prodaje svoju ideologiju.

Što se licenci tiče, GNU ih za svoj softver bira upravo po kriterijumu da slobodnog softvera bude što više, a vlasničkog što manje.

1. Ako je GNU biblioteka superiorna u odnosu na vlasničku konkurenciju, onda je GPL da bi se razvijaoci slobodnog softvera stavili u prednost u odnosu na razvijaoce vlasničkog softvera. Primer je GNU Scientific Library (GSL)

2. Ako GNU biblioteka nije superiorna u odnosu na vlasničku konkurenciju, onemogućavanje korišćenja u vlasničkim programima ne koristi, već šteti ciljevima i onda se bira LGPL.

3. Ako je širenje GNU biblioteke strateški cilj da neka vlasnička biblioteka ne bi postala industrijski standard, onda se stavlja pod BSD.

To oko licenci je odavno raspravljeno sa stanovišta RMS-ovih ciljeva.
Citat:
Space Beer: Korisnici ne žele da plaćaju ono što je besplatno i zato im trebauzeti novac i reći im da su programi koje su za taj novac dobili besplatni.

Kao što rekoh RMS i FOSS ekipa treba da ubede bar 25 % svojih korisnika da su im donacije nephodne za dalji razvoj

Većina ljudi ne želi da plaća ni vojsku, ni policiju, pa mora. RMS-ovo rešenje je uzeti im pare, omogućiti im da odluče o raspodeli istih i reći im da je softver javno dobro. RMS skoro nigde ne koristi izraz "besplatno", već "slobodno".

Ako ćemo o moralnosti sistema, po ovome treba

A) da korisnici biraju između licenciranja i TPB-ja,
B) da se moralno osuđuju u slučaju drugog izbora i da im se kaže da je jedino ispravno biti budala koja licencira, a ne pametnjaković koji krši pravila sistema,
C) da se isti taj TPB juri,
D) da se omogući privatnim firmama da prave softver za koji se ne zna šta zapravo sve radi i da nema kontrole moguće destruktivnosti,
E) da korisnici dokazuju svoju nevinost u slučaju pretresa,
F) da se ista stvar implementira mnogo puta, tako da softver bude nenormalno skup,

Kako ste vi momci zamislili sprovođenje kopirajt sistema (TPB) i da li je vama postojeće stanje OK?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.ptt.rs.



+2790 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 18:41 - pre 66 meseci
Ivane,


To jeste paradoks jer nema boljeg rešenja za RMS ciljeve u okviru kopirajt sistema. Ako autor stavi kod pod GPL verzije 2 ili novije, može nastati jedan derivat pod GPLv2 only, drugi pod GPLv3 only, tako da se ne mogu inkorporirati u originalni projekat. Autor koji se maksimalno zalaže za FOSS ne može u potpunosti da sprovede svoje želje u okviru kopirajt sistema.

RMS-ova sloboda za autore je da koristiš bilo koje parče dostupnog softvera, praviš šta hoćeš i budeš nagrađen onoliko koliko korisnici budu hteli da te nagrade.

Možda tebe niko ne tera da koristiš Windows 10, ali to je monopolistički OS koji neki moraju da koriste.

Liberalni kapitalizam nije izašao na dobro u XVIII i XIX veku. Zašto bismo ponavljali istorijske greške?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
109.72.51.23



+1064 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 18:46 - pre 66 meseci
Citat:
bojan_bozovic:
Zasto "pokrali" kad je to bilo besplatno dostupno, po bsd licenci? Valjda uzeli?


Meni lepse da se izrazim tako, zato sto to jeste tako. Ako je razvoj softvera umetnost onda je macOS plagijat... ako ces to tako bolje..
 
Odgovor na temu

Space Beer
ISS

Član broj: 325788
Poruke: 107
185.62.204.*



+93 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 19:00 - pre 66 meseci
Postojeće stanje je sasvim ok. Ništa mu ne fali. Za svakog ima ponešto. Neko plaća, neko piratizuje, neko bira FOSS

Ako FOSS korisnici nisu svesni značaja slobodnog softvera, onda to sigurno neće biti ni korisnici Google, Apple, Adobe... paketa. Koji na činjenicu da su sami zapravo proizvod Gugla ili Fejsbuka odmahuju rukom i u fazonu su: “pa šta, kakve veze ima?”

A broj FOSS korisnika je dovoljno veliki da napravi značajnu promenu trenutnog stanja. S tim što taj posao nije lak, ali traži “samo” red, rad i disciplinu. Rad nije problem, ali red i disciplina jesu. Ako LO nije u stanju da bar četvrtini svojih korisnika objasni zašto je FOSS važan, zašto besplatni vlasnički programi zapravo nisu besplatni, zašto piratski programi nisu besplatni i da ih ubedi da im jednom u 3 godine doniraju iznos koji bi MS-u plaćali mesečno, onda nema potrebe da se bilo ko brine o njima i njihovom razvoju.

Npr. Krita naplaćuje verziju iz Windows Store-a, i to je jedan od načina za ostvarivanje prihoda. Naravno, ko ne zna da isti program može potpuno besplatno preuzeti sa njihovog sajta, verovatno će naći neku alternativu
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
109.72.51.23



+1064 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 19:10 - pre 66 meseci
Pa nesto je ili besplatno ili nije. Ne mozes da kazes da je nesto besplatno a onda trazis pare ;)
To sto ljudi nece da placaju besplatan softver je potpuno logicno...
 
Odgovor na temu

Space Beer
ISS

Član broj: 325788
Poruke: 107
185.62.204.*



+93 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 19:18 - pre 66 meseci
Poenta je da ništa nije besplatno. “Free as in freedom”, a ne “Free as in free beer”. Da bi se napravio (kvalitetan) softver, potrebna je gomila radnih sati. Koji koštaju. Neke kompanije naplaćuju svoj proizvod, neke ga daju "besplatno" ali imaju drugi način da monetizuju upotrebu istog, a neki se oslanjaju na dobru volju pojedinaca i/ili kompanija. Ili drugačije - sad imaš naš program koji ne moraš da platiš, ali ako ne platiš, verovatno ga neće biti za godinu, dve, ili će biti miljama iza konkurencije. Kao što je npr. prošao Theano, ali primera ima mnogo više.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16687
*.speed.planet.nl.



+7176 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 19:36 - pre 66 meseci
Citat:
Nedeljko
Kako si zamislio da napraviš izolovan ekosistem? Na Marsu? Odakle bi ulazile pare u taj ekosistem? Fantastičniju bajku odavno nisam pročitao.


Odakle pare? Iz istih izvora odakle dolaze i danas u razvoj FOSS softvera. Ako neki iole relevantan % FOSS-era podrzava softverski komunizam mogu da ga finansiraju bas kao sto danas finansiraju ostale produkte/servise koji rade sa FOSS-om.

Ako ti mislis da je to bajka onda ocigledno takav sistem i nije bas nesto potreban zapravo, osim nekoj maloj grupici i sve se svodi na "hocemo tudje pare koje danas nemamo i ocigledno ne mozemo da ih dobijemo".

Citat:

To jeste paradoks jer nema boljeg rešenja za RMS ciljeve u okviru kopirajt sistema. Ako autor stavi kod pod GPL verzije 2 ili novije, može nastati jedan derivat pod GPLv2 only, drugi pod GPLv3 only, tako da se ne mogu inkorporirati u originalni projekat. Autor koji se maksimalno zalaže za FOSS ne može u potpunosti da sprovede svoje želje u okviru kopirajt sistema.


A sta ga to tacno sprecava? Autor >eksplicitno< moze da navede da je softver licenciran GPL v2 ili kasnijom i time omogucava kompatibilnost. Koliko mi je poznato, GPL podrzava takvu vrstu kompatibilnosti i FSF ohrabruje autore da kod licenciraju upravo sa tom klauzulom.

Ali to je >sloboda< autora a ne >prisila<.

Ako ima vise od jednog autora, moraju da se dogovore. To je osnova slobodnog drustva. Ako bi jedan mocugu da drugog natera da mu softver pokloni pod uslovima na koje drugi autor ne pristaje ta "sloboda" pocinje da zvuci kao oksimoron.

Citat:

RMS-ova sloboda za autore je da koristiš bilo koje parče dostupnog softvera, praviš šta hoćeš i budeš nagrađen onoliko koliko korisnici budu hteli da te nagrade.


Sta ce mi RMS-ova sloboda da "pravim sta hocu"? To mogu i danas.

Danas isto mogu biti nagradjen onoliko koliko korisnici hoce da me nagrade.

RMS mi ne predlaze nikakvu novu slobodu vec bi da mi otme pravo kontrole mog softvera ako ja necu da ga dajem pod uslovima koje bi neko drugi da diktira.

Citat:

Možda tebe niko ne tera da koristiš Windows 10, ali to je monopolistički OS koji neki moraju da koriste.


Monopoli su potpuno nezavistan problem i postoje u domenima koji veze sa copyrightom nemaju.

Citat:

Liberalni kapitalizam nije izašao na dobro u XVIII i XIX veku. Zašto bismo ponavljali istorijske greške?


Ali ovde nije rec ni o kakvom liberalnom kapitalizmu vec o slobodi uopste. Slobodi da prodajes ili poklanjas ili zajmis ili stagod. rezultate svog intelektualnog rada kako ti zelis a ne kako ti nekakav komitet diktira.
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.ptt.rs.



+2790 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 19:44 - pre 66 meseci
Space Beer

prvo potenciraš "besplatno", što uopšte nije tema, a onda konstatuješ da nije tema. Bolje bi bilo da tu reč nisi ni koristio.

LO ne treba da objašnjava korisnicima da vlasnički "besplatni" programi nisu besplatni, već da ubedi korisnike da je život sa FOSS-om bolji od života sa vlasničkim softverom ("besplatnim" ili komercijalnim, svejedno).

To je tako u postojećem sistemu.

U RMS sistemu, LO ne treba da ubeđuje korisnike da autori treba leba da jedu, nego da je njihov program bolji od konkurencije.

Ovde se često pominjao argument da je razvoj softvera vrlo skup. Razvoj softvera istog kvaliteta bi bio kudikamo jeftiniji da je sav softver slobodan. Moglo bi se koristiti bilo koje postojeće parče koda, tako da se ne b moralo uvek kretati od nule.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
109.72.51.23



+1064 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 19:46 - pre 66 meseci
Citat:
Space Beer:
Poenta je da ništa nije besplatno. “Free as in freedom”, a ne “Free as in free beer”. Da bi se napravio (kvalitetan) softver, potrebna je gomila radnih sati. Koji koštaju. Neke kompanije naplaćuju svoj proizvod, neke ga daju "besplatno" ali imaju drugi način da monetizuju upotrebu istog, a neki se oslanjaju na dobru volju pojedinaca i/ili kompanija. Ili drugačije - sad imaš naš program koji ne moraš da platiš, ali ako ne platiš, verovatno ga neće biti za godinu, dve, ili će biti miljama iza konkurencije. Kao što je npr. prošao Theano, ali primera ima mnogo više.


Ako nije besplatno nek istaknu cenu i mirna backa...
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16687
*.adsl-surfen.hetnet.nl.



+7176 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 19:47 - pre 66 meseci
Citat:
Nedeljko
Razvoj softvera istog kvaliteta bi bio kudikamo jeftiniji da je sav softver slobodan. Moglo bi se koristiti bilo koje postojeće parče koda, tako da se ne b moralo uvek kretati od nule.


Pa da, i razvoj zgrada bi bio mnogo jeftiniji da mogu da odem do stovarista i maznem materijal.

Boze kako se niko nije toga setio...
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Space Beer
ISS

Član broj: 325788
Poruke: 107
185.62.204.*



+93 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 19:56 - pre 66 meseci
I kako bi bio jeftiniji, kad bih ja morao da plaćam "porez" MS developerima za softver koji ne koristim :d

@Nedeljko
Linux advokati vole da naglase da se Linux (FOSS) ne plaća. Ja sam već govorio da to nije prednost i da to ne treba naglašaviti. Zato sam, između ostalog, i rekao da LO (ili bilo ko drugi) treba da naglasi da je FOSS važan. A to znači da treba da ubedi svoje korisnike da je RMS sistem bolji. Jer kada bi FOSS korisnici shvatili to, onda bi napravili za sebe RMS sistem. U kom bi davali "programerski dinar". Koji je po nekima najbolje moguće rešenje. Ja mislim da je moje rešenje bolje - ne zahteva komitet, ne zahteva ankete i anketare, ne zahteva uplitanje prodavaca hardvera... zahteva samo da korisnik sam plati onoliko koliko misli da taj program vredi, pa i mnogo, mnogo manje od toga. Ništa lakše. Ili ne?
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
109.72.51.23



+1064 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 20:03 - pre 66 meseci
Zaboravljate da je softver roba. Kada bi svako placao kolko sta misli da vredi a ne kolko vredi, nista ne bi funkcionisalo. Kod softvera je stvar ista kao i kod muzike i filma...
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.ptt.rs.



+2790 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 20:03 - pre 66 meseci
Ivane,

Bajka je da možeš da napraviš izolovan ekosistem koji si pominjao. Čak i monasi iz Hilandara, koji proizvode ozbiljnu količinu hrane, ne mogu da proizvedu tkaninu za odeću za sebe i ne mogu da proizvedu sve alake koje koriste.

Bajka je da možeš da plaćaš samog sebe. Činjenica je da pare svi uzimaju od drugih.

Ovo oko GPL-a nisi shvatio.

Autor A stavi svoj kod pod GPLv2+. Autor B napravi derivat pod GPLv2, a autor C stavi svoj kod pod GPLv3. Ta dva koda autor A ne može da ubaci u svoj program. Možda takav scenario nije želeo.

Autor A stavi svoj kod pod GPLv2. Autor B stavi svoj rad pod GPLv3. Autor C je sprečen da koristi ta dva koda u svom programu. Možda A i B to nisu želeli.

Ne postoji formulacija slobodne licence koja dozvoljava pravljenje derivata akko je licenca derivata slobodna. Ako to hoćeš da postigneš, ne može.

RMS ti daje slobodu da koristiš bilo koj dostupan kod, da stojiš na ramenima svih pre tebe, a ne samo na ramenima svojih kolega iz firme. Ako hoćeš da plasiraš svoj softver kao vlasnički, RMS to smatra društveno destruktivnim, a društveno destruktivne radnje se obično zabranjuju.

Pročitaj malo bolje u kom sam kontekstu pominjao monopol. Windows 10 kao monopolistički proizvod ima vrlo destruktivno ponašanje. U RMS svetu ne bi imao takvo destruktivno ponašanje, tako da bi problem bio manji, bez obzira na to što je proizvod monopolistički. Monopol sam pominjao u kontekstu toga što si rekao da te ništa ne tera da koristiš Windows 10. E, pa neke tera. Monopol je nešto što ne može svako da izbegne tek tako. Dobro bi bilo da se barem ne ponaša destruktivno.

Liberalni kapitalizam je bio upravo preširoka sloboda - sloboda da ugroziš druge.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16687
*.adsl-surfen.hetnet.nl.



+7176 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 20:34 - pre 66 meseci
Citat:
Nedeljko
Autor A stavi svoj kod pod GPLv2+. Autor B napravi derivat pod GPLv2, a autor C stavi svoj kod pod GPLv3. Ta dva koda autor A ne može da ubaci u svoj program. Možda takav scenario nije želeo.


Ali Autor B jeste zeleo.

Autor B isto ima prava i slobode kao i svako drugi. Ako se Autorima A i C ne svidja, mogu ili da se dogovore sa Autorom B ili da reimplementiraju kod koji je Autor B napravio - i svi su zadovoljni.

Citat:

RMS ti daje slobodu da koristiš bilo koj dostupan kod, da stojiš na ramenima svih pre tebe, a ne samo na ramenima svojih kolega iz firme. Ako hoćeš da plasiraš svoj softver kao vlasnički, RMS to smatra društveno destruktivnim, a društveno destruktivne radnje se obično zabranjuju.


Razumem ja sta RMS smatra, samo sto ja smatram da je drustveno drasticno destruktivnije zabraniti ljudima da raspolazu plodovima svog rada kako zele.



DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

stoprocentni

Član broj: 293015
Poruke: 111

Sajt: unicef.org


+94 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 20:36 - pre 66 meseci
Citat:
bojan_bozovic:
Mislis da je ta vestacka kontrola i raspodela bolja od slobodnog trzista? To je bas isto sto je u komunizmu pokusano, i dovelo do masovne korupcije, neefikasnosti i uravnilovke - sa druge strane slobodno trziste omogucava da svako glasa - svojim novcanikom - a ne korumpirani komiteti.


Naravno da je bilo kakav komesarski sistem daleko gori od tzv. slobodnog tržišta (Free market, Inc.), ali je pravo pitanje koliko je slobodno tržište zaista slobodno za sve a i koliko su ljudi sposobni da budu zreli i odgovorni u takvoj slobodi. Prva žrtva slobodnog tržišta su neprofitabilne stvari vitalne po jedno društvo (ili civilizaciju generalno), kao visoka umetnost i kultura na primer. Ako se takve stvari ne stave van tržišne utakmice (da se poslužim popularnom kretenskom sportskom metaforom) nužno propadaju a i celokupni socijum sa njima. A i ta pomenuta regulativa novčanikom... To je samo donekle tačno i prilično binarno: imaš para ili nemaš za neki proizvod. Međutim, tu prečesto postoji i bezbroj nijansi, nije sve ili-ili. Ljudi kupuju (iliti glasaju, kako bi ti to inspirativnije rekao) novčanikom, ali on je tek alat koji prati odluke. A kako se odluke donose? Koliko ljudi ih donosi van predrasuda, inercije, manipulacija, neznanja, dezinformisanosti, neinformisanosti? Ne bih rekao mnogo, svakako ne dovoljno da bismo od slobodnog tržišta pravili biblijsko zlatno tele kao što se uporno i radi. Evo i konkretnog primera. Pogledaj kako se ljudi informišu prilikom kupovine recimo automobila. A pogledaj i kako ih mediji "kvalitetno" informišu o tome (mediji koji su kučke velikih korporacija koje su šampioni slobodnog tržišta u kome po pravilu ima i onih slobodnijih od drugih). Umesto da reklama za neki automobil sadrži zaista korisne informacije, tipa štatijaznam, farovi, karoserija, hladnjaci, retrovizori, vešanje, kočnice, točkovi... ti dobiješ holivudsku zvezdu u tom automobilu sa osmehom od milion dolara. I onda bira novčanik. Nije nego. Mislim da se i prilikom izbora softvera masa ljudi ne informiše mnogo bolje od ovoga. Nažalost. Ogroman broj ljudi i ne zna šta im treba, lenji su da pomere pozadinu i informišu se pa onda koriste što koristi većina. Inercija. I onda naravno da će Windows imati 90%.

[Ovu poruku je menjao stoprocentni dana 13.11.2018. u 21:47 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.ptt.rs.



+2790 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 21:18 - pre 66 meseci
Ljudi, ja stvarno ne znam otkud tolika lenjost da se pročitaju dva članka u cilju nastavka kvalitetne rasprave o tome.

Citat:
Ivan Dimkovic: Pa da, i razvoj zgrada bi bio mnogo jeftiniji da mogu da odem do stovarista i maznem materijal.

Boze kako se niko nije toga setio...

Očigledno nisi pročitao članke. Da jesi, našao bi tamo primer sa gradnjom puteva.

Društvu treba put. Ima građevinskih preduzeća koja mogu da ga naprave i to košta koliko košta. Kako da se finansira taj put?

Jedan način je putem poreza (slobodan put), a drugi da neko inicijalno plati i onda vraća ulaganja putarinom (vlasnički put). Da ih uporedimo.

Cena:

1. U fazi gradnje, vlasnički put je skuplji za cenu gradnje naplatnih rampi.
2. U fazi iskorišćavanja, vlasnički put je skuplji za plate radnika na naplatnim rampama i uopšte funkcionisanje te naplate.

Društvena korist:

1. Vlasnički put ima naplatne rampe koje veštački usporavaju saobraćaj.
2. Vlasnički put se manje koristi jer putarina obeshrabruje njegovu upotrebu.

Dakle, slobodan put je jeftiniji i korisniji. Izbor je jednostavan.

Što se zgrada tiče, da li bi zaista gradnja na tak način bila dugoročno održiva i jeftinija? RMS predlaže načine finansiranja razvoja softvera koji mogu da funkcionišu.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Space Beer
ISS

Član broj: 325788
Poruke: 107
*.ctl.go4adsl.net.



+93 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 21:28 - pre 66 meseci
Zašto misliš da nismo pročitali. Eto to za puteve ne stoji. Naplatna rampa nije jedini način za naplatu. A i da jeste, njena gradnja je zanemarljiva u poređenju sa cenom samog puta. I ne mora da usporava saobraćaj niti da košta više za plate radnika, ako se npr. koristi elektronska naplata.

I još, put koriste svi. Manje ili više, ali svako ponekad negde ode. Softver ne koriste svi. Posebno ne onaj za recpte ili Counter Strike ili neki šahovski. Zašto bi onda ljudi plaćali ono što ne koriste? Posebno ako,neće ni da plaćaju ono što koriste i što im olakšava život ili posao :)
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.ptt.rs.



+2790 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 21:32 - pre 66 meseci
Kolika god da je cena naplatne rampe i koliko god da usporava saobraćaj i kolika god da je cena, ma koliko bili mali, vlasnički put nema nijednu, ni najmanju prednost u odnosu na slobodan, a ima mane, ma koliko male ili velike bile. Dakle, izbor je jednostavan.

Ne koriste svi Stockfish, ali svi korisnici hardvera koriste neki softver. Hardver bez softvera nema smisla. Softverski porez ide na cenu hardvera. Plaćaš nadoknadu za razvoj softvera i biraš gde će da ode.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Space Beer
ISS

Član broj: 325788
Poruke: 107
*.ctl.go4adsl.net.



+93 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%13.11.2018. u 21:35 - pre 66 meseci
Naravno da ima manu. Neko iz komiteta može da sagradu most bez kraja, most do svoga zavičaja, koji nikome ne treba.

Ne koriste svi neki softver. Moja baba nije koristila nijedan softver
 
Odgovor na temu

[es] :: Advocacy :: Linux prebacio 4%
(TOP topic, by flighter_022)
Strane: << < .. 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 346021 | Odgovora: 3057 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.