Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način

[es] :: Elektronika :: Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način
(TOP topic, by veselinovic)
Strane: 1 2

[ Pregleda: 24077 | Odgovora: 29 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način10.09.2013. u 16:20 - pre 128 meseci
Svakako da simulatori mogu poboljšati shvatanje stvari, no i za njih je potrebno izvesno predznanje, i takođe ne mogu sve, odnosno kod SMPS ne mogu mnogo toga jer ima puno nepredviđenih parazitnih efekata koji nisu uključeni u biblioteku.

Parazitni efekti kod SMPS u neverovatnom stepenu zavise od fizičke građe sklopa, i ni jedan ih simulator ne može predvideti u potpunosti.

Da bi se simulatorom odradilo nešto blisko realnosti, potrebno je svaki vod predstaviti ekvivalenim kolom koje ima L, R i C, i eventualno transformatorski efekat prema susednim vodovima, a da ne pominjem same komponente...

Inače, sve pohvale za LTspice. Ekstra je dobar za nešto što je besplatno.
Koristim ga već dugo, i može baš mnogo toga. Ima i Texasov Tina TI, isto baš dobar.

Ipak, najsavršeniji je simulator u glavi, jer taj može obuhvatiti i ogromnu količinu već viđenog, tj. iskustvo, a to je nezamenljiv faktor kod SMPS.

Pozz
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način10.09.2013. u 16:54 - pre 128 meseci
Nego, posle kratkog (ničim izazvanog :-) prekida, da nastavimo mi o flyback...

Mala šala, ne zamerite.

----------------------------
Rekosmo u poslednjem postu o flyback, da se tranzicija isključenja kontroliše kapacitetom koji je paralelno prekidačkom tranzistoru.

To je način da se uštedi na gubicima, a dobije vremena da mogu snubber i sekundar(i) prihvatiti, u taj čas najveću struju zavojnice ili primara.

Ta tranzicija je na taj način prilično uspešno rešena, a sada ćemo se ponovo vratiti na tranziciju uključenja.

Rekli smo takođe da su "glavni neprijatelji" tranzicije uključenja, kapacitativne udarne struje, i udarne struje koje potiču od recoverry struja snubber i izlaznih dioda.

I kapacitativne struje i recoverry struje imaju najveću amplitudu na samom početku sa tendencijom kasnijeg opadanja.
Takođe imaju sličan oblik opadanja.
I jedne i druge možemo posmatrati kao kapacitativno opterećenje prekidačkog tranzistora.

Flyback spada u "naponske" konvertore (postoje i "strujni" konvertori), i takvima ni malo ne "prija" kapacitativan karakter opterećenja, dok naprotiv, "strujnim" topologijama je baš takvo "ugodno", čak i neophodno.

I tu se donekle može nešto korisno učiniti (osim ZVS tehnike, kojom se ne bavimo sada, već se bavimo sa hard switching tehnikom).

Metoda kojim se mogu u nekoj meri smanjiti udarne struje kod uključenja prekidačkog tranzistora se u principu svode na obezbeđivanje induktivnog karaktera opterećenja, a za vreme trajanja tranzicije uključenja.

Tu se u nekoj meri mogu poboljšati stvari (značajno više kod DCM) dodavanjem malene induktivnosti sa jezgrom koje se zasićuje pri nekoj struji, u kolektorski ili drain vod samog tranzistora , a snubber i njega obuhvata svojim dejstvom.

U praksi je to najčešće feritna perlica određenih gabarita i osobina materijala, koju možemo videti kod nekih flyback, "nataknutu" na drain ili ponekad source (kolektor, emiter) prekidačkog tranzistora.
Kada je na drainu (kolektoru), njena je uloga takva kao što sam opisao u prethodnih par rečenica, a kada je u source (emiteru) onda ima dodatnu ulogu da uspori i samu pobudu kod uključenja, a kad je BJT u pitanju i još par uloga.
To je već daleko kompleksniji slučaj i poveliki zalogaj za početnika, pa se sada nećemo baviti tim, već smo samo napomenuli ulogu.

--------------------------------------------------
U narednom postu ćemo se baviti tehnikama kontrole putanja struja, koje spadaju u najvažnije stvari kod SMPS uopšte, pa tako i za flyback.
Tehnika obuhvata obezbeđenje niskoinduktivnih, niskokapacitativnih i niskootpornih putanja kojima teku velike struje, sa izbegavanjem transformatorskog efekta među vodovima.

Nastavak sledi...
 
Odgovor na temu

mikikg
System administrator
Srbija

Član broj: 3779
Poruke: 5059
*.dynamic.isp.telekom.rs.

Sajt: yu3ma.net


+505 Profil

icon Re: Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način25.09.2013. u 08:13 - pre 127 meseci
Ovo vam mozda bude interesantno, kalkulator za izlazni stepen (power stage) za razne topologije, buck, bust, flyback, full bride, itd ...
Progam je pisan u Java tako da je ona neophodna da bude instalirana na sistemu, inace radi na svim OS.




Ovde gde su nacrtane diode za vece iskoriscenje se stavlja MOSFET ali mora da se zna kako se upravlja. U vecini slucajeva (bar za prve cetri sa prilozene slike) je to logicki invertovan signal od upravljackog tranzistora.

http://www.ti.com/tool/powerst...ner&HQS=powerstagedesigner

U kombinaciji sa Epcos-ovim kalkulatorom za induktivne komponente imate komplet za racun oko toga ...
http://www.epcos.com/web/gener...s/Ferrites/Page,locale=en.html

A ova lista je zlata vredna, obavezno je sacuvajte :)
Epcos = Siemens



Site about Software Defined Radio – SDR
http://yu3ma.net/
https://github.com/yu3ma
On-line LM317 kalkulator
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način26.09.2013. u 04:50 - pre 127 meseci
Hvala Miki.

Vidiš kad se vraćam sa terena pa ne stižem da nastavim temu, ali biće ovih dana.
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način29.09.2013. u 01:34 - pre 127 meseci
Nešto oko induktiviteta shunt otpornika kada je u source vodu mosfeta...

Par uH nije kritična stvar kod malih struja i nižih frekvencija, ali kada na primer pravitie neki SMPS, koji je napajan niskim naponom, a koji će trošiti više od 5-10A, sa vašeg shunta ćete dobiti nešto što nema blage veze sa realnim stanjem.
Ako još shunt pri tom stoji u grani (granama kod push-pull) sorsova ili emitera tranzistora snage, e onda možete imati dodatno uključivanje tranzistora na neočekivanim frekvencijama i sa duty koji nema veze sa onim što ste poslali u tranzistor(e), takođe i nekoliko puta sporije prebacivanje stanja tranzistora od očekivanog.
Čak se kod push-pull može dogoditi i uključenje onog suprotnog (koji ne bi smeo raditi) tranzistora.

Primer:
Zamislimo da imamo mosfet koji pobuđujemo iz nekog pwm kola i u čijem je sorsu shunt sa induktivitetom od 1uH (svega :-).
Neka je treshold mosfeta uobičajenih npr 5V.
Neka to bude neki na primer boost koji sa 12VDC diže napon na 24VDC i neka može razviti samo 200W.
Takođe neka radi na 100KHz, sa sasvim normalno očekivanim duty sa nešto malo preko 50%, dakle u CRM ili graničnom modu (pročitati temu "Razumevanje Flyback na lakši način").
----------
Input: 200W, sa npr. 85%KKD = 200/0,85 = 235,3W inputa.
235,3W/12VDC = 19,6A srednje struje krož mosfet.
Dakle, vršna struja mosfeta nam je (neka bude CRM mod u pitanju) 4 puta veća od srednje struje (osrednjena struja jednog impulsa mora biti dvostruka od srednje struje koju uzima pretvarač iz izvora, a I_ripple dvostruka od nje zato što struja narasta od nulte (CRM) do te konačne vrednosti, dakle baš x 4).

Vršna struja mosfeta = 19,6A x 4 = 78,4A !!!

I nije to sve :-):
Da bi mogao prihvatiti i recoverry struje izlazne diode, kao i struje pujenja parazitnih kapaciteta, taj mosfet mora biti sposoban za čistih, ponovljivih 100A impulsa, tj. za bar 50-60A kontinualne struje draina pri 90-100*C.

Sada znamo vršnu struju mosfeta.
----------------------

Za tranziciju uključenja će nam biti mnogo veći problem ona recoverry struja diode i punjenje parazitnih kapaciteta.
Kod pristojno konstruisanog i napravljenog takvog pretvarača, udarna struja gde I_kalema ima još uvek nešto oo nulte vrednosti struje (trenutak uključenja) može realno biti oko 1/3 do 1/2 vršne struje impulsa.

Neka bude da nam je pretvarač baš dobar (umetnici smo za SMPS) pa nam ta udarna struja bude 1/3 vršne struje impulsa, odnosno oko 26A.

Pri 100KHz i duty 50%, vreme trajanja impulsa će nam biti 5uS.
Naravno da ćemo se odlučiti za trajanje tranzicije na < od 300nS da ne bi zauzimala značajan deo perioda, da mosfet nebi "trpeo" veliku discipaciju uključenja, i da bi nam recoverry struja bila tolika kakvu smo pretpostavili, a sa ispravljačkom ultrabrzom diodom sa Trr <50nS.

Uobičajena pobuda gejta je oko 10V.

Pošto imamo u shuntu, koji je u source vodu, umetnutu induktivnost od 1uH (svega :-) ), napon na gejtu neće imati onaj karakterističan stepenasti oblik kod treshold, već ce odmah dostići svih 10V, a mosfet će raditi kao source folower pri čemu će na samom source biti 10V-5V_tredshold, dakle 5V.

Hajde da vidimo za koje vreme može pri 5V napona na 1uH narasti struja na 26A:

t = (1uH x 26A) / 5V = 5,2uS !!!!

Naše pretpostavke o tranziciji uključenja od 300nS možemo jednostavno da bacimo u đubre!

"Ne može to tako sinak" - što bi rekao petao Sofronije iz crtanog filma :-).

Da bi smo "pošteno" mogli da uključimo mosfet za 300nS u pretpostavljenom pretvaraču, induktivitet umetnut u sors vod (bilo kojom metodom) ne sme biti veći od 57nH, i od toga moramo oduzeti tipičan induktivitet source nožice od 7nH (TO-220) ili 10nH (TO-247), pa sledi da to što je spolja ne sme biti veće od 47-50uH, respektivno !!!

Ništa bolje stanje neće biti ni kod tranzicije isključenja: onih postignutih 78Apk mosfeta će utrostručiti vreme trajanja gašenja mosfeta u odnosu na ono kod uključenja !!!

Zašto?

Pa zato što će kod pokušaja isključenja mosfeta (Ug=0V), struja nastaviti da teče u istom smeru kroz L_source, i napraviti -5V na sorsu, pa će mosfet opet raditi kao source folower sve do kompletnog pražnjenja L_source.
Naravno, sve vreme će "uzimati" kroz drain struju srazmernu opadanju struje u L_source, a to znači baš mnogo discipacije.

Dakle, ne možemo tek tako lako, veoma brzo isključivati i uključivati mosfet jer to u katastrofalnoj meri zavisi od L_source :-).

Taj induktivitet (kontura koju zatvara Ug_drive sors noga i return putanja drive struje) treba držati na minimalno mogućoj veličini, da bi vremena on/off bila što više pod našom kontrolom.

Kod pretvarača koji rade sa većim strujama i višim frekvencijama, ako je ikako izvodljivo, shunt je neuporedivo bolje staviti "ispod" return putanje drive struje, tj. "ispod" GND u povratnoj putanji ka - polu izvora napajanja SMPS, pa čak po cenu invertovanja current sense signala.

Cena, tj. komplikacija invertovanja tog signala, ili pak neko drugo alternativno mesto koje nije u putanji drive struje, je potpuno opravdan trud.


Shunt na mestima kao što su u flyback sa UC384x ili sličnim naprvama koje rade sa 5-6Apk, nekako i može da se "provuče" i to sa "strogo" neinduktivnim shunt, a za veće struje već neće valjati takvo rešenje.


Nastaviće se...
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način29.09.2013. u 02:03 - pre 127 meseci
Naravno, u prethodnom tekstu nisam u obzir uzeo: Cdg, Cgs, Cds i Qg...

Posmatrali smo hipotetički mosfet bez tih parazitnih elemenata.

Uz njihovo prisustvo (realan tranzistor), "stvar" je daleko složenija i naravno još gora .

Pozz
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način30.09.2013. u 21:33 - pre 127 meseci
Citat:
macolakg:
Bez obzira što moj prethodni tekst liči na "Đurine kućne čarolije", radi se o ozbiljnoj stvari kod nekih grana upotrebe shunt otpornika.

Par uH nije kritična stvar kod malih struja i nižih frekvencija, ali kada na primer pravitie neki SMPS, koji je napajan niskim naponom, a koji će trošiti više od 5-10A, sa vašeg shunta koji ima parazitnih par uH ćete dobiti nešto što nema blage veze sa realnim stanjem.
Ako još shunt pri tom stoji u grani (granama kod push-pull) sorsova ili emitera tranzistora snage, e onda možete imati dodatno uključivanje tranzistora na neočekivanim frekvencijama i sa duty koji nema veze sa onim što ste poslali u tranzistor(e), takođe i nekoliko puta sporije prebacivanje stanja tranzistora od očekivanog.
Čak se kod push-pull može dogoditi i uključenje onog suprotnog (koji ne bi smeo raditi) tranzistora.

Primer:
Zamislimo da imamo mosfet koji pobuđujemo iz nekog pwm kola i u čijem je sorsu shunt sa induktivitetom od 1uH (svega :-).
Neka je treshold mosfeta uobičajenih npr 5V.
Neka to bude neki na primer boost, koji sa 12VDC diže napon na 24VDC i neka može razviti samo 200W.
Takođe neka radi na 100KHz, sa sasvim normalno očekivanim duty sa nešto malo preko 50%, dakle u CRM ili graničnom modu (pročitati temu "Razumevanje Flyback na lakši način").
----------
Input: 200W, sa npr. 85%KKD = 200/0,85 = 235,3W inputa.
235,3W/12VDC = 19,6A srednje struje krož mosfet.
Dakle, vršna struja mosfeta nam je (neka bude CRM mod u pitanju) 4 puta veća od srednje struje pretvarača (osrednjena struja jednog impulsa mora biti dvostruka od srednje struje koju uzima pretvarač iz izvora, a I_ripple dvostruka od nje zato što struja narasta od nulte (CRM) do te konačne vrednosti, dakle baš x 4).

Vršna struja mosfeta = 19,6A x 4 = 78,4A !!!

I nije to sve :-):
Da bi mogao prihvatiti i recoverry struje izlazne diode, kao i struje pujenja parazitnih kapaciteta, taj mosfet mora biti sposoban za čistih, ponovljivih 100A impulsa, tj. za bar 50-60A kontinualne struje draina pri 90-100*C.

Sada znamo vršnu struju mosfeta.
----------------------

Za tranziciju uključenja će nam biti mnogo veći problem ona recoverry struja diode i punjenje parazitnih kapaciteta.
Kod pristojno konstruisanog i napravljenog takvog pretvarača, udarna struja, gde I_kalema ima još uvek nešto oo nulte vrednosti struje (trenutak uključenja), može realno biti oko 1/3 do 1/2 vršne struje impulsa.

Neka bude da nam je pretvarač baš dobar (umetnici smo za SMPS) pa nam ta udarna struja bude 1/3 vršne struje impulsa, odnosno oko 26A.

Pri 100KHz i duty 50%, vreme trajanja impulsa će nam biti 5uS.
Naravno da ćemo se odlučiti za trajanje tranzicije na < od 300nS da ne bi zauzimala značajan deo perioda, da mosfet nebi "trpeo" veliku discipaciju uključenja, i da bi nam recoverry struja bila tolika kakvu smo pretpostavili, a sa ispravljačkom ultrabrzom diodom sa Trr <50nS.

Uobičajena pobuda gejta je oko 10V.

Pošto imamo u shuntu, koji je u source vodu, umetnutu induktivnost od 1uH (svega :-) ), napon na gejtu neće imati onaj karakterističan stepenasti oblik kod treshold, već ce odmah dostići svih 10V, a mosfet će raditi kao source folower pri čemu će na samom source biti 10V-5V_tredshold, dakle 5V.

Hajde da vidimo za koje vreme može pri 5V napona na 1uH narasti struja na 26A:

t = (1uH x 26A) / 5V = 5,2uS !!!!

Naše pretpostavke o tranziciji uključenja od 300nS možemo jednostavno da bacimo u đubre!

"Ne može to tako sinak" - što bi rekao petao Sofronije iz crtanog filma :-).

Da bi smo "pošteno" mogli da uključimo mosfet za 300nS u pretpostavljenom pretvaraču, induktivitet umetnut u teoretski sors vod (bilo kojom metodom) ne sme biti veći od 57nH, i od toga moramo oduzeti tipičan induktivitet source nožice od 7nH (TO-220) ili 10nH (TO-247), pa sledi da to što je spolja ne sme biti veće od 47-50uH, respektivno !!!

Ništa bolje stanje neće biti ni kod tranzicije isključenja: onih postignutih 78Apk mosfeta će utrostručiti vreme trajanja gašenja mosfeta u odnosu na ono kod uključenja !!!

Zašto?

Pa zato što će kod pokušaja isključenja mosfeta (Ug=0V), struja nastaviti da teče u istom smeru kroz L_source, i napraviti -5V na sorsu, pa će mosfet opet raditi kao source folower sve do kompletnog pražnjenja L_source.
Naravno, sve vreme će "uzimati" kroz drain struju srazmernu opadajućoj struji u L_source, a to znači baš mnogo discipacije.

Dakle, ne možemo tek tako lako, veoma brzo isključivati i uključivati mosfet jer to u katastrofalnoj meri zavisi od L_source :-).

Taj induktivitet (konturu koju zatvara Ug_drive sors noga i return putanja drive struje) treba držati na minimalno mogućoj veličini, da bi vremena on/off bila što više pod našom kontrolom.

Kod pretvarača koji rade sa većim strujama i višim frekvencijama, ako je ikako izvodljivo, shunt je neuporedivo bolje staviti "ispod" return putanje drive struje, tj. "ispod" GND u povratnoj putanji ka - polu izvora napajanja SMPS, pa čak po cenu invertovanja current sense signala.

Takođe je veoma korisno "potopiti" mosfet duboko u pcb (do proširenja na nožici), jer je tako induktiviet sorsa najmanji i ujedno se obezbeđuje dodatno hlađenje kroz same nožice, a preko pcb.

Cena, tj. komplikacija invertovanja tog signala, ili pak neko drugo alternativno mesto koje nije u putanji drive struje, je potpuno opravdan trud.

Shunt na mestima kao što su u flyback sa UC384x ili sličnim naprvama koje rade sa 5-6Apk, nekako i može da se "provuče" i to sa "strogo" neinduktivnim shunt, a za veće struje već neće valjati takvo rešenje.

P.S.

Ovaj tekst ću kopirati u moju temu "Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način", jer će i tamo biti koristan mada sam već pominjao nešto o tome.

Pozz


Ispravka crvenog dela teksta u boldovanom delu glasi: 47-50 nH


Zahvaljujući budnom oku i pažljivom čitanju člana @rsinisa, koji me je upozorio na grešku u tekstu, ovom prilikom mu zahvaljujem i stavljam ispravku.

Izvinjavam se svima zbog mogućih grešaka.

Nema ovde previše vremena za kontrolu i reviziju tekstova, a takođe ni nepogrešivih.

Zato se unapred zahvaljujem svakom ko uoči grešku i upozori me na nju.

Hvala ponovo
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način12.10.2013. u 00:37 - pre 127 meseci
Pokušao sam dakle objasniti neke pojave kod flyback pretvarača koje se ređe sreću u literaturi.

Flyback je samo jedna od mnogobrojnih topologija SMPS pretvarača, i nezaobilazan je zbog veoma masovne primene.

Poslednjih decenija je veoma unapređen metodama kvazirezonantne komutacije, sa nizom specijalizovanih IC za tu namenu.

Osim toga, napredak power komponenti je takođe veoma doprineo napretku samih pretvarača. Pre koju deceniju, diode sa trr <300nS su smatane veoma brzim poluprovodničkim diodama. Do danas je to vreme skraćeno za čitav red veličine.
Ništa manje nisu napredovali ni prekidački elementi. Od izuzetnog skoka koji je učinio Philips (NXP) u napretku prekidačkih BJT za visokonaponske aplikacije (raznorazni BU, BUT, BUW i td.), koji su svojevremeno izbacili brze tiristore iz upotrebe kod manjih snaga, pa preko modernih mosfeta, IGBT i čak i veoma specijalizovanih prekidačkih struktura namenjenih upravo za flyback posebnih performansi: ESBT tranzistora.

Posle ovih mojih tekstova se nadam da će početnicima biti jednostavnije korišćenje literature.

Takođe, veoma važna činjenica je da se svi do jednog SMPS baziraju na veoma velikoj količini kompromisa oko raznih detalja, pa stoga treba iz literature zapažati stvari kao što su "xxx nešto protiv xxx nešto opoziciono tome".
Dobar kompromis je uvek po pravilu izražen nekim ispupčenjem ili udubljenjem na krivoj koja pokazuje odnos ta dva parameta, a skup nekoliko takvih krivulja i njihova najbolja osrednjena vrednost je opšti izraz kvaliteta dobijenog pretvarača.

Treba proučiti sve najvažnije topologije, jer u svakoj od njih postoji deo sa izraženim problemima za tu vrstu, koji se u nekoj meri mogu preneti na ostale topologije, i povoljno iskoristiti za njihovo unapređenje.

Ograničio sam pisanje na pojave za koje smatram da će biti teže za razumevanje početnicima, sa namerom da im to olakšam. Ostalo se može lako naći u literaturi.

Ovo bi bio završetak mog pisanja u ovoj temi. Sledeći post će se sastojati uglavnom od linkova ka dobroj literaturi.
Linkova koji će se odnositi na širi broj topologija, a gde se mogu izvući korisni zaključci u vezi flyback pretvarača.

Sve vas puno pozdravljam i nadam se da će nekom od vas biti korisno...

Ujedno se izvinjavam zbog mogućih grešaka u tekstovima, jer vreme mi nije dozvolilo brižljiviju pripremu.

Spisak literature ću priložiti naknadno kada dobijem vremena.

Pozdrav
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način12.10.2013. u 01:11 - pre 127 meseci
Sada se već treba pozabaviti složenijom literaturom poput ove koju je predložio neko od naših članova (već se ne sećam ko), a radi se o sledećoj literaturi koja obuhvata veliki skup pojava kod flyback pretvarača:

http://www.google.rs/url?sa=t&...s2tg&bvm=bv.53899372,d.d2k

Flyback može imati primenu kod izuzetno velikih raspona napona napajanja, pa evo nečeg i o tome, što se ne može više naći na internetu. Prilog je stp99-10.pdf.

Oko istog problema velikog raspona napajanja:

http://www.google.rs/url?sa=t&...GcSA&bvm=bv.53899372,d.d2k

Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način12.10.2013. u 01:17 - pre 127 meseci
Naravno, ako mogu pomoći oko nekih nejasnoća, izvolite pitati.

Odgovoriću kada budem imao vremena, u skladu sa mojim mogućnostima. U najmanju ruku ću vas uputiti na odgovarajuću literaturu gde možete naći odgovore.

Pozz
 
Odgovor na temu

[es] :: Elektronika :: Razumevanje Flyback pretvarača na lakši način
(TOP topic, by veselinovic)
Strane: 1 2

[ Pregleda: 24077 | Odgovora: 29 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.