Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.

[es] :: Ekonomija :: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.

Strane: << < .. 18 19 20 21 22 23 24

[ Pregleda: 75796 | Odgovora: 478 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Davor Stanković

Član broj: 161855
Poruke: 533
77.238.204.*



+26 Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.15.02.2009. u 10:00 - pre 184 meseci
Pa na svakom koraku mozes prepoznati ekonomske (makroekonomske) "strucnjake" koji savjetuju podizanje para sa banaka... Pa jel' ti uopste znas do cega bi dovelo to tvoje predlaganje? A jel' znas ti koliki je oportunitetni trosak drzanja takvih sredstava u slamirici pod ovako dobrim kamatnim uslovima?
Ja mislim da je takvo razmisljanje poprilicno prevazidjeno (da ne kazem zaostalo), pogotovu kod malo obrazovanijeg dijela stanovnistva, mada u nekim prigradskim (pa i gradskim) naseljima jos uvijek zivi ;) Tako da ne sekiraj se, nisi usamljen ;)
 
Odgovor na temu

Sopocanac

Član broj: 15777
Poruke: 469
*.telenor.co.yu.



+1 Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.19.02.2009. u 22:00 - pre 183 meseci
Dinar i dalje u padu - sutrašnji kurs 94,75
Autor: Tanjug, B. S. | 19.02.2009. - 17:46

Dinar će i sutra oslabiti prema evru, za 0,23 odsto, ili 22 pare i pored intervencije na međubankarskom deviznom tržištu, tako da će zvanični srednji kurs evra biti 94,7521 dinara, objavila je Narodna banka Srbije.

NBS je danas intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu prodajom 37,4 miliona evra, zbog povećane tražnje za devizama, a od početka godine centralna banka intervenisala je sa ukupno 517,5 miliona evra.
 
Odgovor na temu

Sopocanac

Član broj: 15777
Poruke: 469
93.86.106.*



+1 Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.22.02.2009. u 00:13 - pre 183 meseci
TRAZE PARICE ZA POPUNU DEVIZNIH REZERVI TJ ODBRANU LAZNOG KURSA DINARA

Druge zemlje uzmu kredit od MMF-a da izgrade autoputeve, elektrane , skole, infrastrukturu , pokrenu proizvodnju a ovi nasi lopovi na vlasti traze pare da trose na odrzanje deviznog kursa

najobicniji prosjaci i unistitelji ekonomije sopstvene drzave

--------------

Srbija očekuje 2 mlrd. € od MMF-a
19:07 -> 11:57 | Izvor: Tanjug
Beograd -- Vlada Srbije razmatra mogućnost da do aprila više nego učetvorostruči ranije odobreni zajam Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), vredan 520 miliona dolara.
[B]
"Očekujemo oko dve milijarde evra od MMF-a za devizne rezerve,[/B] a od Evropske unije tražimo oko 400 miliona evra", rekao je premijer Srbije Mirko Cvetković agenciji Rojters.

Novac je namenjen za prevazilaženje posledica tekuće finansijske krize u zemlji, kaže Cvetković.

Britanska agencija podseća da je MMF početkom ove godine već odobrio našoj zemlji jedan zajam, ali uz uslov da Srbija smanji svoj budžetski deficit na 1,75 odsto od vrednosti ostvarenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2009.

Lani je Srbija imala budžetski deficit od 2,70 odsto vrednosti BDP-a, navodi se u informaciji Rojtersa.
 
Odgovor na temu

sasadjak
sasa djakovic
Beograd

Član broj: 7826
Poruke: 153
*.adsl-a-1.sezampro.yu.



Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.25.02.2009. u 23:26 - pre 183 meseci
Citat:
Sopocanac:Druge zemlje uzmu kredit od MMF-a da izgrade autoputeve, elektrane , skole, infrastrukturu , pokrenu proizvodnju a ovi nasi lopovi na vlasti traze pare da trose na odrzanje deviznog kursa .


Izvor:Republički zavod za statistiku
http://webrzs.statserb.sr.gov....saopstenja/ZP11/zp11112008.pdf
http://webrzs.statserb.sr.gov....saopstenja/ZP11/zp11122008.pdf
http://webrzs.statserb.sr.gov....saopstenja/ZP11/zp11012009.pdf



U prosek za Januar 2009 su ubacili i preduzetnike.
Sad se dobilo pravo stanje o zvanicnim zaradama u Srbiji.
Penzije su dostigle 75% prosecne plate :)

Razlika izmedju privrede i budzetlija sve veca.
Budzetlijama plate garantuju i premijer i Dinkic i tu pipanja nema.
Penzije isto zagarantovane.
Jedino niko nista ne garantuje onima koji taj budzet pune.

70% PDV-a se skupljalo iz uvoza.
Posto je uvoz drasticno pao jer nema vise kredita a plate su u evrima sve manje nastaju rupcage u budzetu.
To se mora nadomestiti kreditima.
Te kredite ce naravno vracati privreda koja ce najmanje koristi od njih imati.
Ali sta cete kad zivimo u socijalno ogovornoj drzavi.



 
Odgovor na temu

Sopocanac

Član broj: 15777
Poruke: 469
79.101.221.*



+1 Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.26.02.2009. u 10:45 - pre 183 meseci
drugim recima, sasadjak, aktuelni rezim borisa tadica zabija kolac u srce vec oslabljene srpske privrede .

evo procitao sam malopre da ove godine moramo isplatiti 8 milijardi dolara na ime vec uzetih kredita od kojih najveci deo u prvom tromesecju ove godine . sve u svemu aktuelni rezim ili ce promeniti svoju propalu makroekonomsku politiku, smanjiti troskove, tj plate,penzije i odpustiti visak radnika iz drzavne uprave ili nam se svima smesi totalna propast.


ni ove uzete kredite ne mozemo da otplatimo a ovi vec najavljuju da treba uzeti nove.
-------------------

Da Srbija ima dovoljno prostora za zaduživanje smatra potpredsednik vlade Božidar Đelić, koji kaže da se taj kapacitet meri sa tri do četiri milijarde evra, jer je trenutna zaduženost zemlje 25 odsto BDP-a. Upoređujući Srbiju sa Mađarskom, koja je zadužena sa 100 odsto BDP-a, Đelić smatra da Srbija ima mogućnosti da se zaduži i do 60 odsto BDP-a, što je jedno od merila za ulazak u dalje finansijske evropske integracije.

Đelić očigledno ne misli da je dug rđav drug, jer skoro svakoga dana najavljuje pregovore o novim kreditnim linijama od međunarodnih kreditora, nazivajući ih podrškom. Reč je, naravno o zajmovima, koje će otplaćivati građani Srbije, a za koje se još ne zna da li će biti korišćeni samo za infrastrukturu, već i za finansiranje glomaznog državnog aparata.

Srbiji, kako kaže ekonomista Ivan Nikolić, ove godine na naplatu dospeva dug od sedam milijardi dolara, koji sa kamatama premašuje osam milijardi dolara. I to, veći deo već u prvom tromesečju. Valutna struktura duga je takva da je 97 odsto duga indeksirano u evrima, pa će se zbog toga nastaviti veliki pritisak na dinar i verovatna je njegova dalja depresijacija. On smatra da je Srbiji potrebna promena celog modela ekonomske politike, koja je do sada bila zasnovana na politici potrošnje, u kojoj je država bila najveći.
 
Odgovor na temu

corluka
Aleksandar Corluka
Beograd

Član broj: 93733
Poruke: 32
*.adsl-1.sezampro.yu.

Sajt: www.komentar.rs


Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.02.03.2009. u 17:57 - pre 183 meseci
Citat:
Šokantne prognoze Sakso banke za 2009. godinu
Dolar možda jači od evra
Autor: E.B. | 01.03.2009. - 00:02
Dolar možda jači od evra

Cena nafte će opasti na svega 25 dolara za barel, evro će opet vredeti manje od jednog dolara, Italija će izaći iz zone evra, a kineski privredni rast biće nulti, samo su neke od šokantnih prognoza koje su za ovu godinu dali stručnjaci Sakso banke iz Kopenhagena.

Iako oni ističu da su najnovije prognoze o kretanjima u svetskoj privredi „crne“, više „razmišljanje o temi“, nego zvanična procena, u izveštaju agencije Interfaks se podseća da je Sakso banka lane veoma tačno predvidela mnoge veoma važne promene u globalnoj ekonomiji.
Novi, osetan pad cena nafte ekonomisti danske banke vide kao posledicu sve teže ekonomske krize u svetu i drastičnog pada tražnje energetskih sirovina.
Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEK pokušaće da smanjenjem isporuka zaustavi pojeftinjenje, ali zbog neslaganja pojedinih članica tog kartela teško je poverovati da će navedene mere imati ozbiljniju uticaj na naftne kotacije, ističu specijalisti Sakso banke.
Tražnja dolara u svetu će ove godine biti visoka, iako se američka valuta ne može označiti kao „zdrava“, navodi se u analizi banke i predviđa, u krajnjem ishodu, pad evra možda do nivoa od 0,95 za „zelenu valutu“.
Dolar će jačati, ne samo zbog tekuće slabosti privreda zone evra, već i stalnog pritiska sve problematičnije privrede niza zemalja istočnoevropske ekonomije, predviđaju dalje eksperti Sakso banke. Oni ocenjuju da bi Italija ove godine mogla da izađe iz monetarnog mehanizma zone evra, jer se suočava s izuzetno visokim rastom budžetskog deficita i drugim nepovoljnim privrednim pokazateljima.
Kina, koja je od početka ove decenije stalno imala spektakularne i dvocifrene stope privrednog rasta, suočiće se, međutim, ove godine s pravom ekonomskom stagnacijom i ostvariće, kako se procenjuje, nultu ekspanziju.
Uprkos očekivanom drastičnom smanjenju privrednog rasta, Kina će, kako prognoziraju specijalisti Sakso banke, ostati i dalje važan stožer oko koga će se grupisati ne samo azijske, već i mnoge svetske ekonomije.
Većina azijskih zemalja će, u situaciji kada se procenjuje da će američka ekonomija „zagaziti“ u mnogo dužu recesiju nego što se prvobitno verovalo, nastojati da proširi trgovinsko-ekonomske veze sa Kinom.
Takav značaj Kine će omogućiti, kako tvrdi Sakso banka, da se buduća regionalna valuta Azije priveže za kineski juan. Od ostalih šokantnih prognoza danske banke, treba pomenuti i procenu da će američki indeks bankarskih i drugih finansijskih organizacija Standard i Purs (S&P) ove godine oslabiti na svega 500 poena (trenutno taj indikator vredi manje od 870 poena), kao i moguće socijalne nerede u Iranu i osetan pad privredne aktivnosti u Austriji.


Pošto ovde ima mnogo ljudi koji se u ove stvari razumeju mnogo bolje nego ja, a ja imam nešto devizne štednje u evrima oročene u banci, dozvolite mi da vam u vezi sa gornjim tekstom postavim tri pitanja:
1. Koliko je realno da evro padne kao što je to predvidela Sakso banka?
2. Ako je pad evra realan, imali li smisla evre konvertovati u švajcarske franke (ili neku drugu valutu i koju)?
3. Da li je pametno te franke držati oročene u banci ili je možda bolje ostaviti ih kod kuće dok ove bure i oluje ne prođu?

Unapred hvala za sve dobronamerne odgovore.
 
Odgovor na temu

BokasaTzar
kurir,
Centar

Član broj: 179470
Poruke: 136



+162 Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.07.03.2009. u 08:53 - pre 183 meseci
Ćorluka

najdobronamernije i najiskrenije:

1. Neznam

2. Lično iskustvo: rezerva u CHF, operativna lova u EUR.
Sa CHF te ne boli glava , ali nije za mešetarenje na kursnj razlici.

3. Sef ili slamarica - biraj !
Još krik slobode detinji je plač
 
Odgovor na temu

zaza000111
Slobodnjak
Beograd

Član broj: 215121
Poruke: 77
*.vdial.verat.net.



Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.07.03.2009. u 14:51 - pre 183 meseci
Evo jednog zanimljivog teksta o kursu ali i bankama:

Krah privida stabilnog dinara i zdravog bankarskog sistema
Jovan B. Dušanić
sreda, 25. februar 2009.

Ovih dana se navršilo osam godina od formiranja prve DOS-ove vlade i početka „ekspertskih“ ekonomskih reformi u Srbiji. Ono čime su se naši ekonomski reformatori svih ovih godina posebno ponosili jeste stabilan kurs dinara i zdrav bankarski sistem. Prof. dr Jovan B. Dušanić, svih ovih osam godina tvrdi suprotno: da su najveće greške upravo bile politika stabilnog (precenjenog) kursa dinara i prepuštanje bankarskog sistema u vlasništvo inostranog kapitala, odnosno da je to založena razorna mina odloženog dejstva koja će imati katastrofalne posledice po srpsku privredu i njene građane.

Krajem 2000. i početkom 2001. godine Vi ste ukazivali na pogrešan model ekonomskih reformi za koji su se opredelili „eksperti“ G 17, koji su zauzeli ključne ekonomske resore u novoj DOS-oj vlasti (Vladi i Narodnoj banci). Od tada, Vi ste neprestano ukazivali da će politika stabilnog (fiksnog) deviznog kursa u situaciji značajnog rasta cena dovesti do precenjenog dinara što će biti pogubno za srpsku privredu.

Ono što je očigledno jeste da mi poslednjih osam godina, sprovodeći politiku precenjenog kursa dinara, imamo relativno stabilan (skoro fiksni) kurs dinara, koji je, prema vodećim svetskim valutama, u navedenom periodu promenjen za oko 30%, mada je rast domaćih cena bio desetostruko veći (300%). Ostavljajući po strani druge faktore (ne)konkurentnosti naše robe, ovakva politika precenjenog kursa dinara sa svoje strane »poskupljuje« domaću robu na inostranom tržištu i destimuliše izvoz, a podstiče uvoz, pošto strana roba postaje »jeftinija«. U takvoj situaciji skoro da bilo kakav izvoz postaje nerentabilan, a uvoz ekonomski veoma atraktivan, što dovodi do rasta spoljnotrgovinskog deficita i »gušenja« domaće proizvodnje. Podsetimo se samo da se spoljnotrgovinski deficit u Srbiji do 2000. godine bio manji od 2 milijarde dolara godišnje, a da on u poslednje vreme iznosi mesečno jednu milijardu dolara. U isto vreme, industrijska proizvodnja je u 2007. godini bila za 4% manja nego 1998. godine – u vreme ekonomskih sankcija.

Tako visok nivo spoljnotrgovinskog deficita pokrivao se, pre svega, značajnim deviznim prilivima po osnovu privatizacionih prihoda i novih zaduživanja u inostranstvu. Po ova dva osnova, od 2001. godine do sada, zabeležen je devizni priliv od preko 30 milijardi dolara. Upravo ovako veliki devizni prilivi omogućili su Narodnoj banci Srbije da vodi politiku stabilnog deviznog kursa. Upozoravao sam da će uskoro sa završetkom privatizacije nestati i prilivi po ovom osnovu, a zbog prezaduženosti zemlje teško je očekivati prilive po osnovu novih zaduženja u inostranstvu i to će biti kraj prividu stabilnosti. Globalna ekonomska kriza samo je ubrzala neminovno suočavanje sa realnošću, raspršila iluziju o stabilnosti kursa dinara i mogućnošću dugoročnog bećarskog života.

Vi tvrdite i da se Narodna banka prebrzo i nedovoljno pripremljeno opredelila za liberalizaciju ulaska stranog kapitala u banakarski sektor, te navodeći iskustva drugih država zalagali ste se da ovaj sektor ostane u većinskom srpskom vlasništvu.

Kada je DOS-ova vlast u Srbiji počinjala sa reformama u bankarskoj sferi bilo su poznata, kako pozitivna tako i negativna iskustva drugih zemalja u tranziciji. Isto tako, znalo se da je u svim zemljama članicama EU, najmanje 80 procenata kapitala vodećih banaka u domaćem vlasništvu, dok je u ekonomijama u tranziciji, izuzimajući Sloveniju, taj udeo mnogo niži, a u nekim slučajevima blizu nule.

Upravo je iskustvo Slovenije (koja je u periodu 1993 -1997. godine izvršila veoma uspešnu rehabilitaciju bankarskog sektora) za Srbiju moglo da bude od velike koristi. Restrukturiranjem bankarskog sektora, Slovenija je pokušala da sledi strategiju skandinavskih i manje razvijenih «starih» članica EU: prvo konsolidacija i očuvanje međunarodne konkurentnosti bankarskog sektora, a privatizacija postepeno i kasnije, kad domaći kapital bude u stanju da bar neku od većih banaka zadrži u većinskom vlasništvu domaćih institucija sposobnih da efikasno doprinesu državnoj strategiji ekonomskog razvoja.

Glavni element restrukturiranja finansijskog sektora je obnova glavnih slovenačkih banaka. Obnova je bila potrebna zbog velikih bankarskih gubitaka i problema sa likvidnošću i solventnošću. Tranzicioni troškovi i cena nezavisnosti Slovenije na kraju su se, kao u „crnu rupu", slili u bankarski sektor (kao što se to desilo i u Srbiji sa troškovima raspada zemlje, ekonomskih sankcija i NATO agresije). Tri najveće „stare banke" (koje su činile više od 50 odsto celokupnog bankarskog sektora) formalno su stavljene u program oporavka 1993. godine. Do kraja 1996, tri slovenačke banke bile su uspešno oporavljene, a program rehabilitacije formalno im je ukinut sredinom 1997. godine. Slovenija je uspela da stabilizuje privredu, sanira banke (kasnije i sektor osiguranja) bez značajnijeg mešanja međunarodnih finansijskih institucija i tek posle toga izvrši prodaju manjinskog dela kapitala u tim bankama.

Tako je od prodaje 34% kapitala Nove ljubljanske banke država dobila 435 miliona evra, a tržišna vrednost banke bila je više nego dvostruko veća od troškova njene rehabilitacije. Pre toga, nešto slično su radile i neke razvijene zemlje, tako na primer, kada se '90-ih godina bankarski sektor skandinavskih zemalja našao u ozbiljnoj krizi države tih zemalja su odigrale ključnu ulogu u njihovom ozdravljenju. U Norveškoj su tri najveće banke nacionalizovane, a država je u troškove rehabilitaciju banaka uložila 2% BDP (taj procenat je bio nešto veći u Švedskoj, a u Finskoj je on iznosio 8% BDP). Posle uspešne rehabilitacije banaka u Norveškoj, država je uložena sredstva višestruko povratila kasnijom privatizacijom «oporavljenih» banaka.

Kako je to rađeno u Srbiji?

Svedoci smo kako danas sve razvijene zemlje Evrope ulažu ogromna sredstva za oporavak svojih banaka koje imaju poteškoće u poslovanju i ne dozvoljavaju da dođe do likvidacije bilo koje veće evropske banke, a naši ekonomski „eksperti“ odmah, po preuzimanju ključnih ekonomskih resora u vlasti, nisu ni pokušavali da oporave najveće srpske banke nego su sve učinili da ih što pre likvidiraju. Oni nisu sledili iskustva uspešnih zemalja u tranziciji, nego su brzom liberalizacijom finansijskih tokova i ulaska stranog kapitala u bankarsku sferu želeli da stvore privid brzog ozdravljenja bankarskog sektora.

U isto vreme, strani investitori su znali da će naši ekonomski „eksperti“ voditi ekonomsku politiku zasnovanu na Vašingtonskom dogovoru, gde će jedan od ključnih elemenata biti politika precenjenog kursa dinara, te da će im takva ekonomska politika omogućiti ogromne profite. Takođe su znali da to može da traje sve dok postoji još atraktivne državne imovine koja može da se privatizuju i prihode od toga usmere u potrošnju.

Da bi se što bolje «raskrčio prostor» za ulazak inostranog kapitala u bankarsku sferu, Narodna banka je sredinom 2001. godine pokrenula postupak sanacije četiri najveće srpske banke (Beogradska banka, Investbanka, Beobanka i Jugobanka), koje su do tada pokrivale oko 90% poslova privrede i štednje stanovništva. Mnogi su to shvatili kao želju Narodne banke da se izvrši rehabilitacija ključnih srpskih banaka i sačuva domaći bankarski sistem koji bi mogao da doprinese efikasnoj državnoj strategiji ekonomskog razvoja.

Međutim, kreatori ove “operacije” imali su sasvim druge namere. Ne čekajući ni istek jednogodišnjeg zakonskog roka o sanaciji, Narodna banka, prvih dana 2002. godine, donosi odluku o pokretanju stečajnog postupka u navedene četiri banke. Tako je stvoren ogroman slobodan prostor za osnivanje novih banaka sa inostranim kapitalom, koje su sa relativno malim osnivačkim kapitalom (cenzus za osnivanje novih banaka iznosio je tada samo pet miliona dolara) mogle da preuzmu kompletne poslove “ugašene” četiri banke. Napomenimo da je samo preuzimanje štednje građana bilo u iznosu od nekoliko stotina miliona evra, te da su ostvarena i velika sredstva po osnovu konverzije nemačke marke u evro.

Danas su skoro sve značajnije banke u Srbiji sa većinskim inostranim kapitalom. Blagovremeno sam upozoravao (navodeći negativna iskustva drugih država) da banke u većinskom vlasništvu stranaca neće finansirati razvoj, proizvodnju, izvoz, modernizaciju privrede i otvaranje novih radnih mesta, nego će stanovništvu odobravati skupe kredite (po kamatnoj stopi koja je nekoliko puta – ne procenata – veća od proseka u EU) za kupovinu, uglavnom, uvezenih roba. Banke u Srbiji na taj način ostvaruju ogromne profite koje na suptilne načine transferišu u inostranstvo.

Banke u Srbiji uglavnom su se i bavile kreditiranjem stanovništva i sve do pre nekoliko meseci, zbog svetske ekonomske krize, imali smo visok rast bankarskih kredita stanovništvu.

Kao što smo već naglasili politika precenjene vrednosti dinara obara konkurentnost srpske privrede, te proizvodnja u Srbiji postaje nerentabilna i takva privreda nije u stanju da prihvati dodatni kapital i banke ga usmeravaju na kreditiranje stanovništva. Pogotovo kada – tržišno neiskusni, doskora nezaduženi i živeći godinama u priličnoj oskudici – građani uzimaju izuzetno skupe kredite i, u nedostatku domaće, uglavnom kupuju inostranu robu (automobili, tehnički uređaji i slično) i na taj način stimulišu proizvodnju, ali ne domaću nego proizvodnju u zemljama iz kojih dolazi ta roba ali i kapital. I tako kapital koji je unet u zemlju (kojim su stranci, kroz privatizaciju, postali vlasnici nad našim porodičnim srebrom) brzo se vraća tamo odakle je došao, bez značajniji efekata na zaposlenost i privredni razvoj Srbije.

S druge strane, u uslovima dobrih zarada na kreditiranju naših građana, imamo i značajan dodatni priliv (u suštini spekulativnog) kapitala u Srbiju. Ovaj priliv kapitala iz inostranstva povećava ponudu novca koju Narodna banka Srbije smanjuje povećanjem referentne kamatne stope što inicira dodatni priliv kapitala iz inostranstva i novo povećanje referentne kamatne stope od strane Narodne banke. Međutim, strane banke znaju da je kurs dinara precenjen, a država i stanovništvo sve više zaduženi, pa su se (pri odobravanju kredita građanima) od neminovnog pada kursa dinara zaštitile deviznim klauzulama. Građani su masovno uzimali kredite (naivno verujući da će dugoročno kurs dinara biti precenjen i zarade iskazane u evrima rasti), a banke lako odobravaju ove kredite jer su valutnom klauzulom sebe zaštitile od jednog važnog (deviznog) rizika.

Koliko to može da traje ?

Upozoravao sam da će brzo nastupi period kada se neće imati šta prodavati, a zbog prezaduženosti ni zaduživati u inostranstvu, te će doći do neminovnog dodatnog pogoršanja svih performansi srpske privrede i osetnog smanjenja standarda zaposlenih. Tada će se i prostor za visoke zarade banaka (kod odobravanja kredita građanima) smanjiti i doći će do odliva spekulativnog kapitala iz Srbije što će za posledicu imati osetan pad vrednosti dinara, odnosno doći će do iznuđene devalvacije. Prezaduženi građani će (uz osetno smanjenje plata) tada po kreditima sa deviznom klauzulom imati i veliko povećanje dinarskih rata. Upravo ogromna zaduženost građana po osnovu kredita sa deviznom klauzulom danas odlaže toliko neophodnu devalvaciju dinara jer bi ona odmah dovela do redukcije potrošnje kroz smanjenje kupovne moći građana i otežano vraćanje kredita, a to bi izazvalo nezadovoljstva dužnika što može ozbiljno da uzdrma aktuelnu vlast.

Povlačenjem spekulativnog kapitala iz Srbije koje su „naše“ banke dobile od svojih centrala iz inostranstva i otežano vraćanje kredita dovešće bankarski sektor Srbije u tešku situaciju koji će trebati sanirati. Malo verovatno je da će to učiniti zemlje u kojima se nalaze centrale „naših“ banaka koje su krizu neposredno i kreirale i kojima je takođe neophodna sanacija. Nažalost veća verovatnoća je da će našim „ekspertima“ ponovo u „pomoć“ priskočiti MMF (i druge međunarodne organizacije) odobravajući kredite (za i onako prezaduženu Srbiju) za spas bankarskog sektora. Tako će teret sanacija bankarskog sektora Srbije koji se nalazi u rukama inostranih vlasnika snositi naši građani (pogotovo generacija koje dolaze) godinama i decenijama grcajući u dugovima.

Vi se odavno zalažete za devalvaciju, tvrdeći da će do nje neminovno doće, te da će najgore biti ukoliko ona bude stihijski, a ne planski, sprovedena.

Devalvacija bi dugoročno imala pozitivne efekte (eliminisanje ogromnog spoljnotrgovinskog deficita, povećanje proizvodnje i zaposlenosti – i na toj osnovi dugoročno održivi rast standarda građana) ali za to je neophodno vreme. U početku su neminovne i određene žrtve, a to je skopčano i sa, ne malim, rizicima. Svaki dan odlaganja, više nego potrebne devalvacije, neminovne žrtve i rizike čini sve većim, pogotovu ukoliko devalvacija bude iznuđena, a ne planski sprovedena.

Tvrdnje srpske upravljačke elite da su privredne teškoće sa kojima smo se suočili izazvane, pre svega, globalnom ekonomskom krizom nisu tačne. Temelje sadašnje krize sa kojom smo se suočili postavljeni su na početku „ekspertske“ ekonomske tranzicije u Srbiji i godinama potom kada je novac obilato priticao (od privatizacije i zaduživanja u inostranstvu), umesto u razvoj, usmeravan je u potrošnju i stvarana iluzija „boljeg života“, kao rezultat uspešnosti ekonomskih reformi. Bećarski način života nije mogao večno da traje i računi su sada stigli na naplatu.

Vi tvrdite da nam preti opasnost da ponovimo istu grešku koja je učinjena sa programom Ante Markovića.

Pre svega, treba reći da su se reforme Ante Markovića, kao i reforme u Srbiji posle 2000. godine, zasnivale na istim principima. U osnovi reformi od pre dve decenije bio je »Vašingtonskom dogovoru« koji se upravo u to vreme pojavljivao i koji će, nešto kasnije, predstavljati osnovu programa reformi skoro svih postsocijalističkih zemalja, ili privreda u tranziciji, pa i Srbije. Radi se naime o neoliberalnom programu radikalnih ekonomskih reformi (razrađenom od strane MMF-a, Svetske banke i administracije SAD – Ministarstva finansija i USAID-a) čiji su osnovni elementi: stabilizacija, liberalizacija i privatizacija, a koji u suštini predstavlja kodifikovan program ekonomskog neokolonijalizma.

U široj javnosti i danas preovladava uverenje (koje je podsticano i od sredstava javnog informisanja, pogotovo takozvanih “nezavisnih” medija) da je program Ante Markovića bio odličan ekonomski program koji bi nam brzo obezbedio «evropski standard» da nije došlo do ratnih sukoba u zemlji.

To za obične građane može da izgleda logično jer su plate samo u prvoj godini sprovođenja programa nominalno učetvorustručene (za toliko su porasle kada se izraze i u nemačkim markama - DM) ali i realno udvostručene (u prvoj godini sprovođenja programa kurs dinara prema DM bio je nepromenjen, a cene su udvostručene). Precenjen kurs dinara kratkoročno je pogodovao građanima (uvozne robe je bilo u izobilju, a plate su se iz meseca u mesec nominalno i realno povećavale), dok je u isto vreme privredna aktivnost sve više malaksavala (za samo godinu i po dana sprovođenja programma Ante Markovića, došlo je do pada industrijske proizvodnje od 25% i rasta nezaposlenosti za 18%) što je neminovno vodilo ekonomskom krahu. Ubrzo je u zemlji došlo do haotičnog stanja i tadašnji reformatori su to odlično iskoristili za tvrdnju da su njihove „genijalne“ reforme onemogućene u trenutku kada samo što nam nisu dugoročno obezbedile toliko obećavani „evropski standard“.

Međutim, problem nije toliko u percepciji običnih građana, nego u činjenici da i u našoj stručnoj javnosti preovlađuje sličan stav, pa smo posle 2000. godine ponovili istu grešku. Budući da nismo izvukli prave pouke iz reformi Ante Markovića, te smo ostali u uverenju da su tadašnje reforme koje su nas približavale „evropskom standardu“ bile prekinute „višom silom“ – raspadom SFRJ, pa smo početkom ove decenije ponovili istu grešku i reforme temeljili na istim principima. Ukoliko i sadašnji „reformatori uspeju da nas uvere da za naš ekonomski kolaps nisu prevashodno krive njihove pogrešne reforme, te da ih je svetska ekonomska kriza onemogućila da nam obezbedimo toliko obećavani „bolji život“, onda je za očekivati da u budućnosti po treći put „stanemo na iste grab(u)lje“. I onda će, bar na ovom primeru, biti u pravu cinici koji za istoriju – učiteljicu života, kažu kako nas ona uči da od nje nismo ništa naučili.
 
Odgovor na temu

Igor Gajic

Član broj: 93194
Poruke: 747
79.101.171.*



+987 Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.07.03.2009. u 15:22 - pre 183 meseci
@zaza
Svaka cast za clanak. Pravo u metu.
 
Odgovor na temu

lancia88
lancia88
Beograd

Član broj: 10215
Poruke: 6528
*.dynamic.sbb.rs.

ICQ: 281338349


+14 Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.08.03.2009. u 10:01 - pre 183 meseci
Pozdrav,

koji je izvor ovog intervjua?
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
194.12.232.*



+105 Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.08.03.2009. u 10:14 - pre 183 meseci
Intervju je pun pausalinih i neargumentovanih ocena. Nema ni potrebe da se odvaja deo po deo, ceo je potpuni promasaj ali recimo evo dve stvari koje kad sam procitao odmah mi je bilo jasno da se pricaju gluposti...



Citat:
Vi ste neprestano ukazivali da će politika stabilnog (fiksnog) deviznog kursa u situaciji značajnog rasta cena dovesti do precenjenog dinara što će biti pogubno za srpsku privredu.


Kurs nije bio niti je danas fiksni. Znaci najobicnija laz, dovoljno da se ceo clanak ospori.

http://www.nbs.yu/export/inter.../kretanje_deviznih_kurseva.pdf

Citat:
U isto vreme, industrijska proizvodnja je u 2007. godini bila za 4% manja nego 1998. godine – u vreme ekonomskih sankcija.


Isto tako. Tipicno spinovanje i pricanje budalastina gladnim dusama koje nemaju pristup informacijama koje su proverene i tacne...
 
Odgovor na temu

Laki_Gen
Beograd

Član broj: 156057
Poruke: 634
*.adsl.verat.net.



+7 Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.08.03.2009. u 10:38 - pre 183 meseci
Naravno da je neistinit.

Citat:
zaza000111:Danas su skoro sve značajnije banke u Srbiji sa većinskim inostranim kapitalom. Blagovremeno sam upozoravao (navodeći negativna iskustva drugih država) da banke u većinskom vlasništvu stranaca neće finansirati razvoj, proizvodnju, izvoz, modernizaciju privrede i otvaranje novih radnih mesta, nego će stanovništvu odobravati skupe kredite (po kamatnoj stopi koja je nekoliko puta – ne procenata – veća od proseka u EU) za kupovinu, uglavnom, uvezenih roba. Banke u Srbiji na taj način ostvaruju ogromne profite koje na suptilne načine transferišu u inostranstvo.


http://www.nbs.rs/export/inter.../kvartalni_izvestaj_III_08.pdf

Krediti privredi 62.4%
Krediti stanovnistvu 34%, od cega je 13.7% za stambenu izgradnju.

Teza da su kamate nekoliko puta vece od prosjeka EU stoji, samo sto Srbija nije ni u kom pogledu isto sto i EU, tako da nije moguca direktna usopredba.
Npr. referentna kamatna stopa NBS je 16.5%
Referentna kamatna stopa ECB je na 1,5%.
 
Odgovor na temu

zaza000111
Slobodnjak
Beograd

Član broj: 215121
Poruke: 77
*.vdial.verat.net.



Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.08.03.2009. u 11:58 - pre 183 meseci
Izvor teksta je Nova Srpska Politicka Misao evo i direktnog linka ka clanku. http://www.nspm.rs/ekonomska-p...dravog-bankarskog-sistema.html

Citat:
Slobodan Miskovic: Intervju je pun pausalinih i neargumentovanih ocena. Nema ni potrebe da se odvaja deo po deo, ceo je potpuni promasaj ali recimo evo dve stvari koje kad sam procitao odmah mi je bilo jasno da se pricaju gluposti...





Isto tako. Tipicno spinovanje i pricanje budalastina gladnim dusama koje nemaju pristup informacijama koje su proverene i tacne...


Kururs jeste zvanicno svo vreme bio 'plutajuci' ali ustvarnosti veci deo od od ovih osam godina je bio fiksni gde su firuriralo nekoliko cifara zamene za evro svi mi i sami sed cecamo da je evro prvo dugo vremena bio 60 dinara a onda takodje dugo vremena 80 din. i da su cene u malaloprodaji za vreme tih perioda iako se kurs nije menjao rasle sto znaci da je bilo inflacije zto onda znaci da je kurs bio fiksni.Nesto nevidim da ste oborili ovu konstataciju za industrisku proizvodnju pa takop je to kada nemate argumenata a i lepo ljudi vide i sami ko ovde spinuje ko nije nicim potkrepio svoje pisanije nego ga iznosi u stilu rekla kazala.

Citat:
Laki_Gen: Naravno da je neistinit.



http://www.nbs.rs/export/inter.../kvartalni_izvestaj_III_08.pdf

Krediti privredi 62.4%
Krediti stanovnistvu 34%, od cega je 13.7% za stambenu izgradnju.

Teza da su kamate nekoliko puta vece od prosjeka EU stoji, samo sto Srbija nije ni u kom pogledu isto sto i EU, tako da nije moguca direktna usopredba.
Npr. referentna kamatna stopa NBS je 16.5%
Referentna kamatna stopa ECB je na 1,5%.


Pa iz toga sto ste citirali jasno se vidi da je kada je rekao privreda mislio je na proizvodju primarno a ne usluge u cemu je upravu za razliku od vas ,proizvodnja je pokretacka snaga svake privrede a ne kao sto neki misle sektor usluga.
Jasno mi je da su se dezurni branioci odma obrusili na clanak dajucimu epitete ne istinosti,zbunjivalja naroda i slicno ali narod ima pravo da zna sta ga ceka i da u skladu sa tim postupa.
 
Odgovor na temu

zaza000111
Slobodnjak
Beograd

Član broj: 215121
Poruke: 77
*.vdial.verat.net.



Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.08.03.2009. u 12:01 - pre 183 meseci
Jos jedan clanak na slicnu temu.

Monetarna Kadinjača
Branko Radun
petak, 27. februar 2009.

Vlada Srbije i oni koji sa njom zajedno kontrolišu finansijski sektor nastoje da sakriju činjenicu da nemaju jasnu ideju kakve će biti posledice puzajuće globalne finansijske krize po Srbiju i kakve bi mere morali preduzeti da se šteta minimizira i stvar ne otrgne kontroli. Medijsko-politički „tok svesti“ odnosa prema krizi je prošao kroz više etapa. Prvo je bila faza ignorisanja svetske ekonomske krize, kako u medijima, tako i u stručnoj javnosti, zatim je došla faza priznavanja postojanja iste, ali se tvrdilo da ona neće doneti štetu domaćoj ekonomiji. Išlo se dotle da se čak tvrdilo da će ta kriza zapravo biti šansa za Srbiju. Zatim je usledila faza priznanja realnosti krize sa doziranim vestima o sumornim danima koji dolaze. Tako se negde i naglo istopila procena o velikom privrednom rastu za ovu godinu na 3.5%, a zatim i na prognozu. Vlada je, da bi delovala kao neko ko drži stvari pod kontrolom i ko ima ideju šta da se radi, promovisala neke svoje mere pomoći ekonomiji. No, ta pomoć se zapravo svela na novo komercijalno zaduživanje i stimulaciju potrošnje kroz nešto povoljnije kredite, kao i na grčevitu odbranu kursa.

No, da bi bilo jasnije kakvi mogu biti pravci izlaska iz ove kritične situacije, moramo biti načisto kakvi su realni uzroci domaće privredne krize (koja još zvanično nije proglašena recesijom). Naime, u SAD i u većini zapadnih i razvijenih ekonomija je koren problema u postmodernoj hiperprodukciji proizvodnje dobara i usluga1, preteranoj potrošnji (stimulisanoj kreditima na svim nivoima) te „inflaciji“ novca i novčanih derivata. Špekulativni kapital je veštački stimulisao postojeće ekonomsko-finansijske aktivnosti i prenaduvao ionako velika očekivanja zarade tako da je moralo kad-tad doći do pucanja globalnog finansijskog balona.

Sa druge strane, Srbija ima problem niske proizvodnje, produktivnosti i izvoza, prevelike javne i svake druge potrošnje, te shodno tome, veliki trgovinski deficit i dug građana, privrede i države bankama. Dakle, recept stimulisanja potrošnje da ne bi propali proizvodni kapaciteti ili infuzija finansijskim gigantima da se ne bi raspao finansijski krvotok, koja se sprovodi na zapadu ne može biti rešenje i za jednu lipsalu privredu kakva je naša. Naročito ne veštačko kreditno stimulisanje potrošnje, bez stimilisanja domaće proizvodnje, jer se tako samo povećava naš trgovinski deficit i dug stranim banakama. Isto tako, to ne može biti ni grčevita odbrana monetarnog kursa

Igre sa kursom

Našoj javnosti je u značajnijoj meri skrenuta pažnja na kretanje deviznog kursa letos, kada je domaća valuta iznenada počela da jača. Tako se, posle dužeg perioda, srednji kurs spustio ispod 80 dinara za 1 evro i nastavio da pada. Ekonomisti su nam objašnjavali da se to događa zbog kapitalnih priliva iz inostranstva i velike ponude deviza koje „guraju“ kurs dinara da jača prema evru, dok su drugi ukazivali i na mere NBS i njeno opredeljenje za vođenje restriktivne monetarne politike.2 Sa druge strane, guverner se, uz slična objašnjenja, tumačenja uticaja kursa na izvoz i slično, zagonetno osmehivao i poručivao da budemo strpljivi, a da razloga za brigu nema. Delom zbog konstantno prisutnog nepoverenja u vladajuće strukture, delom zato što stručna, privredna i najšira javnost ipak reaguju na svaku informaciju koja se tiče finansija, kod mnogih se razlog za brigu javio upravo tada.

U oktobru „čarolija“ u kojoj su pre svega uživali prezaduženi građani i privreda vraćajući manju ratu svojih kredita nego što je bila u momentu kada su se zadužili, naprasno prestaje. Vrednost evra u odnosu na dinar počinje svakodnevno da raste, a naše monetarne vlasti dosta dugo, kao primarni cilj odbrane od dolazeće finansijske krize, navode stabilnost kursa. Pažnja javnosti se usmerava na kretanje kursa i to postaje svakodnevna tema i onih koji s razlogom strepe od obračuna nove rate svog duga, građana čija realna primanja izrazena u dinarima naglo padaju (a realne rate kredita postaju teže opterećenje), a privrede koja otplaćuje kredite, sve teže pravi i kratkoročne, a kamoli dugoročne planove svog poslovanja itd.

Osim svakodnevnih informacija o tome koliko miliona evra je NBS prodala na deviznom tržištu, stiže i vest o povećanju referentne kamatne stope radi vođenja restriktivne monetarne politike3, a sve u cilju odbrane kursa i sada već prevazilaženja ekonomske krize, iako to samo indirektno saznajemo, a javnost je, rekli smo, zbunjivana spinovanim izjavama da je kriza za nas šansa, da to neće kod nas ni doći, da su u pitanju glasine, zlonamerni analitičari i slično. S jedne strane, pažnja je dominantno usmerena na kretanje kursa, a sa druge strane, procene ekonomista koje mogu biti zasnovane na različitim prognozama, mogu biti i politički obojene, a mogu biti i pogrešne, jer nije u pitanju neka predvidljiva prirodna pojava, tako da je jedino predvidivo da će vladajuća elita gušiti svaku kritičku misao i procenu razvoja krize kod nas. Procene su već tada bile da će vrednost evra premašiti „psihološku granicu“ od 100 dinara, a kod nekih je to išlo i do 200 dinara4. Za to vreme, zapadni mediji već uveliko pričaju o nastaloj ekonomskoj krizi, a i sa istoka stižu zapažanja, procene, obaveštenja institucija i priprena stanovništva za ekonomski (ali i socijalni) cunami koji dolazi.

S obzirom da uvek postoje oni bogati i moćni, a time i blizu mesta kreiranja finansijske politike, koji koriste ekonomske turbulecije, blisko je razumu da će neko imati koristi od ovog „uvoda u krizu“, dok je uvreda za inteligenciju da bi neka privreda, a naročito slaba i neaktivna kao naša mogla imati koristi od toga. Da bismo shvatili ko je imao koristi od nerazumnog trošenja deviznih rezervi na odbranu „psihološke granice“, moramo definisati glavne igrače na finansijskom terenu. To su pre svega strane banke, međunarodne finansijske institucije i njihove finansijske komesare koji kontrolišu „tokove novca“, zatim, tu su i domaći tajkuni. Dakle, ne verujemo da predsednik i njegov premijer imaju preveliki uticaj na događaje na finansijskom tržištu, jer je zapravo Srbija na ovom polju odavno izgubila bitku za finansijski suverenitet. A ekspertsko-politički klan je zapravo na terenu sprovodio politiku finansijske kolaboracije nevešto maskiranu u neoliberalne fraze.

Kad se pobroje glavni igrači lako je shvatiti da je konvergenta njihovih interesa održavanje kursa dinara po svaku cenu. Finansijske vlasti koje od Petog Oktobra kroz sve vlade personifikuje G17 imaju, kao i ostatak vlade, politički interes da brane kurs, jer se „stabilan kurs“ računa u jedinu pozitivnu ekonomsku tekovinu njihove „reformske vlade“. Stranim bankama to odgovara, jer žele da se sistem još neko vreme održava, a upumpavanjem deviznih rezervi se olakšava i odliv kapitala iz Srbije. Na kraju, grupa tajkuna koja je prepoznatljiva kao uvozničko-trgovinski lobi ima interes da zbog konkurentnosti uvezene robe i ublažavanja pada potrošnje forisraju odbranu kursa po svaku cenu, njima je do sada odgovarao precenjen domaći kurs, jer je to njihovu robu činilo atraktivnijim na tržištu i gušilo domaću proizvodnu konkurenciju. Trgovinskim monopolistima odgovara slaba privreda, mala konkurencija i niska stopa investicija, ali i dosadašnji kurs dinara. No, njima mogu biti korisne i oscilacije kursa, jer su kao vrlo obavešteni ili pak kao oni koji kreiraju poremećaje, zapravo u prilici da špekulativno uvećaju svoje bogatstvo.

Sa druge strane, realan kurs ili čak malo potcenjen kurs domaće valute bi smanjio trgovinski deficit, preteranu potrošnju stranih roba, a posredno podstakao domaću proizvodnju i izvozne aspiracije. Uz ogromni platnobilansni deficit zbog koga bi u svakoj normalnoj zemlji bila više puta smenjena ekipa koja vodi ekonomiju, našu zemlju karakteriše i ogromna uvozna zavisnost. Realan kurs i selektivni protekcionizam su mogli da podstaknu domaće i strane investicije, a pri tome mislim na prave grinfild investicije. Naravno, sve ovo uz ostale mere stabilizacione i razvojne politike koja bi bila suprotna od jednostrane liberalizacije tržišta preko primene SSP-a i drugih mera koje su u velikoj meri devastirale proizvodne kapacitete. Čini se da bi sada bilo već prekasno da se napravi preokret, jer se jednostavno, zbog višegodišnje pogrešne ekonomske politike svih prethodnih vlada i nema šta stimulisati od domaće proizvodnje.

Vlada kao poslednja odbrana tajkuna

Strane banke koje su došle na srpsko tržište da bi na spekulativan način zaradile, između ostalog, i na velikoj razlici između kamatnih stopa u Srbiji i zapadnoevropskim zemljama su u jesen, zbog krize u matičnim bankama, intenzivno povlačile novac u svoje centrale, priznanje guvernera smo dobili nesto kasnije5 Takođe, građani koji se sećaju iskustva sa Dafimentom i Jugoskandikom su u tom periodu povlačili svoje uloge iz banaka.6 Na taj način je monetarna vlast našim zajedničkim novcima finansirala bezbolno povlačenje finansijskih sredstava stranih banaka i domaćih tajkuna iz našeg finansijskog sektora. Iako je sve delovalo kao momentalno povlačenje sreedstava svih učesnika u finansijskom životu, ne može da se ne primeti da je u tom periodu i dalje „cvetala“ bankarska „kocka“ sa blagajničkim zapisima i razlikama na deviznom kursu, na kome se u Srbiji već godinama dobro zarađuje.

Krajem godine, velika očekivanja za stabilizaciju kursa bila su od doznaka iz inostranstva i dolaska naših sunarodnika iz inostranstva što se nije odrazilo na kretanje deviznog kursa. Pokazalo se da naši ljudi u „belom svetu“ osećaju posledice krize i stoga manje novca donose ili „prosleđuju“ u Srbiju. Tako je u januaru srednji kurs prešao cifru od 90 dinara za euro, uz skoro svakodnevnu „bitku“ za stabilnost kursa i po cenu gubitka realne devizne mase. Više od milijarde evra je direktno, a posredno i mnogo više potrošeno 2008, ali se tako nastavilo i u tekućoj godini, bez odgovora na pitanje šta je cilj i smisao toga da mi potrošimo i preostale devizne resurse, a da pri tome i ne odbranimo ni kurs, a još manje domaću ekonomiju.

Postavlja se pitanje gde se prodate devize odlivaju, ko je najveći kupac deviza i šta sa dinarima koji su dobijeni prodajom deviza... A da ne govorimo o pitanju gde se nalaze devizne rezerve i u obliku kojih, više nego rizičnih „derivata“, se nalaze i čime mi u ovoj odbrani zaista raspolažemo. Neozbiljni odgovori da su naše rezerve u aaa bankama (od kojih su mnoge na ivici bankrota) i u papirima „jakih država“ koji sve manje i manje vrede, te da je to neka vrsta državne tajne.

Umesto da se privredna struktura gradi od temelja – razvoja proizvodnje, produktivnosti i tehnološkog nivoa, kod nas se pristupilo od krova preko grčevite i neuspešne odbrane kursa kao i preko stimulacije potrošnje koja će se samo odraziti na porast profita koji imaju domaći tajkuni uvoznici i strani bankari sa zelenaškim kamatama. Umesto da se stimuliše porizvodnja i izvoz ili barem supstitucija uvoza, kod nas se pristupilo podsticanju novog zaduživanja građana i privrede, te ionako prevelikog uvoza stranih roba. Umesto da se brani domaće tržište pametnom i selektivnom zaštitom, jednostrano se pristupilo otvaranju domaćeg tržišta (SSP) za nelojalnu konkurenciju u okolnostima globalne finansijske krize. Čak se ignorišu i sugestije ekonomskih eksperata i finansijskih institucija da se devalvira dinar, da se smanjuje javna potrošnja, jer je svima jasno da je već sada pedesetak hiljada preduzeća na ivici bankrota.

Slušajući različite i često suprotne stavove pripadnika vladajuće koalicije i provladnih analitičara, stiče se utisak da oni ili namerno sluđuju javnost, ili je reč o suprotstavljenim interesima, ili, pak, o nepostojanju artikulisane politike smanjenja štete od nadolazećeg finansijskog cunamija. Ili je najverovatnije sve pomalo u pitanju. No, ono što je sigurno da je cena antidomaćinske, korumpirane i ideološki neoliberalne politike u uslovima višegodišnjeg tavorenja i deindustrijalizacije Srbije, a sad i u vreme globalne finansijske krize bila velika, a biće i pregolema.

U toku je „bitka za kurs“ dinara koja nas podseća na popularni partizanski mit o Kadinjači. Kao i u onoj Kadinjači 1941, gde su partizani nepotrebno žrtvovali jedan radnički odred od 600 partizana, a sa druge strane je, prema nemačkim izvorima, nastradao samo jedan Nemac, a kome je recimo jedan drugi odred u blizini mogao priteći u pomoć da je bilo plana i koordinacije, a sve to da bi odbranili povlačenje „glavnine partizanske vojske“, koja bi se izvukla i bez toga, i tako mi ovde danas imamo slučaj nerazumne žrtve vitalnih resursa. Od čitave te operacije se pravi herojska odbrana kursa od koga nam život zavisi. A zapravo, reč je o kombinaciji političke sujete i interesa interesnih lobija, pre svega tajkuna, koji zapravo kontrolišu finansijsku politiku. Da sve ovo nisu samo nagađanja potvrđuje i ton vlasnika Delte, kada je na proslavi rođendana kompanije, krajnje autoritarno, tražio stabilan kurs dinara.7 Tako se, zbog nečije pogrešne procene i usko shvaćenih interesa uvozničkog lobija, svesno vodi još jedna, unapred izgubljena bitka. No, ovaj put se nadamo da će neodgovorni eksperti snositi odgovornost za „monetarnu Kadinjaču“ i da se neće provući sa alibijem „za sve je kriva svetska ekonomska kriza“.


1. Hiperprodukcija roba i usluga nije toliko vidljiva, jer je izmeštena iz centra globalnog kapitala u zemlje poluperiferije i periferije. Osim ovoga i dominacija tercijarnog sektora i špekulativnog buma u privredama centra, zamagljuje problem preterane „proizvodnje“ i veštački stimulisane potrošnje kroz marketinško-kreditne linije. Isto tako kada se na klasični, a u velikoj meri zastareo način, obračunava BNP ne vidi se da je „američka ekonomija“ i poslovanje njihovih kompanija i banaka u inostranstvu, te se, opet, lako previđa problem prevelike proizvodnje i prenaduvane potrošnje. Zemlje poput naše su viđene kao objekti te i takve ekonomsko-finansijske ekspanzije, otvorena tržišta koja treba zaposesti. Centar se preko izmeštanja proizvodnih kapaciteta u zemlje poput „kineske globalne fabrike“ rešava „prljavije“ proizvodnje, dobija jeftinu radnu snagu i nova tržišta. [^]
2. http://www.naslovi.net/2008-07...ra-srednji-kurs-77-4967/761769[^]
3. http://www.blic.rs/ekonomija.php?id=16409 [^]
4. http://www.biznisnovine.com/cm...&sectionId=3&email=yes[^]
5. http://www.glas-javnosti.rs/cl...banke-povukle-600-miliona-evra[^]
6. http://www.vesti.rs/exit/Stedise-povukle-milijardu-evra.html [^]
7. http://www.pressonline.rs/page...mp;sectionId=33&view=story [^]


Izvor:http://www.nspm.rs/ekonomska-politika/monetarna-kadinjaca.html
 
Odgovor na temu

lancia88
lancia88
Beograd

Član broj: 10215
Poruke: 6528
*.dynamic.sbb.rs.

ICQ: 281338349


+14 Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.08.03.2009. u 18:00 - pre 183 meseci
Pozdrav,

interesovao me izvor, samo da vidim o kom se ekspertu radi. Ispalo je da se radi ipak o "ekspertu" koji predaje neko prodavanje magle na Visoj ekonomskoj u Beogradu (sad joj je naziv duzi pa me mrzi da ga ispisujem), i interesantno je odakle taj "ekspert" toliko toga zna, kada uopste ne radi u privredi. Ne bih da ovo zvuci kao nekakvo opanjkavanje, ali njegova teorijska misao potice uvek iz varijante general-posle0bitke, odnosno, sa iskazanim rezultatom konstruisemo unazad formulu za koju ne da ne znamo da li je uopste mogla dovesti do tog rezultata sem teoretski, vec nemamo ni nacina da to saznamo iz vlastitih ogranicenja. Imam ekstremno nisko misljenje o tom coveku a posebno kao nekakvom ekonomskom strucnjaku, ali to je licna stvar i ne bi trebalo da utice na misljenje o ovom intervjuu (nismo u nekoj zavadi, da neko ne shvati pogresno, vec je samo misljenje o mnogocemu vezanom za njega, od strucnosti, preko karaktera, do nekih nivoa porocnosti).

Ipak, intervju je narucen, sada je vec jasno od koga, ekstremno je politcki orjentisan a upakovan u pomenutu formulu vracanja unazad, i naravno, objavljen tu gde ima nekakvo plodno tlo za "primanje". Tako i treba da ostane.
 
Odgovor na temu

Darko Nedeljković

Član broj: 191820
Poruke: 1738
*.dynamic.sbb.rs.



+2282 Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.08.03.2009. u 18:09 - pre 183 meseci
@lancia88
Neko moje pravilo - ako u tekstu nadjem rec "realan" pored reci "kurs", uopste ne gubim vreme na citanje.
 
Odgovor na temu

zaza000111
Slobodnjak
Beograd

Član broj: 215121
Poruke: 77
*.vdial.verat.net.



Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.08.03.2009. u 19:32 - pre 183 meseci
Citat:
lancia88: Pozdrav,

interesovao me izvor, samo da vidim o kom se ekspertu radi. Ispalo je da se radi ipak o "ekspertu" koji predaje neko prodavanje magle na Visoj ekonomskoj u Beogradu (sad joj je naziv duzi pa me mrzi da ga ispisujem), i interesantno je odakle taj "ekspert" toliko toga zna, kada uopste ne radi u privredi. Ne bih da ovo zvuci kao nekakvo opanjkavanje, ali njegova teorijska misao potice uvek iz varijante general-posle0bitke, odnosno, sa iskazanim rezultatom konstruisemo unazad formulu za koju ne da ne znamo da li je uopste mogla dovesti do tog rezultata sem teoretski, vec nemamo ni nacina da to saznamo iz vlastitih ogranicenja. Imam ekstremno nisko misljenje o tom coveku a posebno kao nekakvom ekonomskom strucnjaku, ali to je licna stvar i ne bi trebalo da utice na misljenje o ovom intervjuu (nismo u nekoj zavadi, da neko ne shvati pogresno, vec je samo misljenje o mnogocemu vezanom za njega, od strucnosti, preko karaktera, do nekih nivoa porocnosti).

Ipak, intervju je narucen, sada je vec jasno od koga, ekstremno je politcki orjentisan a upakovan u pomenutu formulu vracanja unazad, i naravno, objavljen tu gde ima nekakvo plodno tlo za "primanje". Tako i treba da ostane.


Ako i sami kazete da vase misljenje o autoru ne bi trebalo da utice na ocenjivanje samog sadrzaja clanka ,zasto onda ga na prvom mestu u svom obracanju napadate ad hominem i to u stilu sto vise da oblatimo coveka a onda ultimativno zakljucujete da je clanak narucen sto uzgred otkriva vasu politicku orjentaciju vise nego ocigledno samo mi nije jasno kako niste doneli svoj stav dok jos nisam naveo izvor nego samo clanak nego ste to odgodili.
P.S. Niko se vidim nevata one tvrdnje da je 1998 gonine industriska proizvodnja u Srbiji bila za 4% veca nego 2007-me.

[Ovu poruku je menjao zaza000111 dana 08.03.2009. u 21:07 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.koelnet.com.



+105 Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.08.03.2009. u 20:30 - pre 183 meseci
Ta tvrdnja je cist spin i glupost. Kolika je proizvodnja bila 1998. godine i kako je izracunato to. Ima neki link, izvor ili je jedina stvar sto je objavljeno u SPM...? Svako ima misljenje i stav ali za tvrdnje treba imati argumente, tamo u tekstu se nigde ne navode argumenti vec se samo nesto TVRDI ...tipicno kod SPM.
 
Odgovor na temu

zaza000111
Slobodnjak
Beograd

Član broj: 215121
Poruke: 77
*.vdial.verat.net.



Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.08.03.2009. u 20:40 - pre 183 meseci
Svaki ucenik cetvrtog razreda gimnazije iz predmeta Ustav i gradjanko pravo(ako se dobro secam imena) zna da je pravni teret dokazivanja trvdnji stoji na onome koji te tvrdnje iznosi ,vi ste izneli da je tvrdnja o industriskom proizvodu cista glupost i spin vi to trebate i da dokazete,a za argumenete ste upravu dosada niste nijedan pokazali za razliku od moje malenkosti.
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.koelnet.com.



+105 Profil

icon Re: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.08.03.2009. u 21:01 - pre 183 meseci
Hehehe a ovi majstori spina iz SPM nemaju obavezu da za njihove tvrdnje iznose argumente vec je to sto oni kazu odmah tacno :))))
 
Odgovor na temu

[es] :: Ekonomija :: O kursu uopšteno - trendovi, prognoze itd.

Strane: << < .. 18 19 20 21 22 23 24

[ Pregleda: 75796 | Odgovora: 478 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.