Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku

[es] :: Fizika :: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku

Strane: 1 2 3 4

[ Pregleda: 17722 | Odgovora: 66 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Bager
Aleksandar Vuković
Budva, Podgorica

Član broj: 4813
Poruke: 148
*.crnagora.net.

ICQ: 119208214


Profil

icon Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku24.08.2003. u 16:17 - pre 251 meseci
Dakle, interesuje me kako objasniti ovaj nepresusan izvor energije? OVDE se moze vidjeti princip rada ovih elektrana, pozitivne i negativne strane itd...
Odavno vec razmisljam o ovome, ali nikako ne kontam u potpunosti...Ne bih da komentarisem previse prije nego vidim misljenja ostalih :)
 
Odgovor na temu

drdrksa

Član broj: 1077
Poruke: 3650



+6 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku24.08.2003. u 16:29 - pre 251 meseci
Sta ne kontas? Prilicno je lepo objasnjeno ...
 
Odgovor na temu

McKracken
Vladimir Jovanovic
HuxleyDev

Član broj: 465
Poruke: 2941
*.verat.net

ICQ: 203079925


+7 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku24.08.2003. u 16:32 - pre 251 meseci
Ovakva ideja postoji bas odavno, ali je nije bas isplativa...

Sta ti tacno nije jasno? :) princip i izvedba su veoma jednostavni.
 
Odgovor na temu

Bager
Aleksandar Vuković
Budva, Podgorica

Član broj: 4813
Poruke: 148
*.podgorica.cg.yu

ICQ: 119208214


Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku24.08.2003. u 18:55 - pre 251 meseci
Jasna mi je ideja i sav prakticni dio, ali mi teorijski nisu jasne neke stvari. Konkretno, koja je to energija koja se ovde pretvara u elektricnu?

U redu, pojava plime i osjeke je posljedica rotacije Mjeseca oko Zemlje (djelimicno i posljedica gravitacije Sunca, ali manjim djelom) koja je proces koji se ponavlja bez nekoh utroska energije (bar ja to ne vidim) i moze da se odvije i bez prisustva Sunca. Jeste da je Sunce neophodno da odrzava vodu tecnom, ali nije to bitno trenutno. Stvar je u tome sto mi je ovaj proces uvijek nekako podsjecao na neki oblik perpetuum mobile, ali pitao sam se da li je to to...eto to mi nije bilo jasno. Mozda je objasnjenje ocigledno i jednostavno, ali ja ga ne vidim :)
 
Odgovor na temu

kime1
Srbija

Član broj: 13275
Poruke: 939
*.beotel.net



+2 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku24.08.2003. u 21:07 - pre 251 meseci
Ne znam,verovatno je to sitna stvar za grvitaciju između Zemlje i Meseca.Mislim da se to koristi u Norveškoj,u fjordovima,verovatno se jedino tamo isplati.Sunce greja Zemlju svaki dan,a to mu se ne vraća ni na koji način?
 
Odgovor na temu

filmil
Filip Miletić
Oce Technologies B.V., inženjer
hardvera
Arcen, NL

Član broj: 243
Poruke: 2114
*.adsl.zonnet.nl

Jabber: filmil@jabber.org
ICQ: 36601391


+3 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku24.08.2003. u 23:15 - pre 251 meseci
Citat:
Bager:
proces uvijek nekako podsjecao na neki oblik perpetuum mobile, ali pitao sam se da li je to to...eto to mi nije bilo jasno. Mozda je objasnjenje ocigledno i jednostavno


Objašnjenje je zaista logično i jednostavno. Energija koja se ovde dobija dolazi iz energije rotacije dvojne planete Zemlja-Mesec. Prosto-naprosto, Zemlja i Mesec se zbog toga usporavaju, ali tako lagano da će se još dugo vrteti jedno oko drugoga. Uzgred, iste plimske sile su učinile da se rotacija Meseca dovede u sinhronizam sa njegovom „revolucijom“ oko Zemlje, tj. učinile da uvek vidimo jedno te isto lice Meseca.

Sličan primer „krađe“ obrtnog momenta pominje se kod efekta gravitacione praćke koji služi za ubrzavanje bespilotnih sondi odaslatih u duboki svemir (recimo Vojadžeri). Letelica iskoristi gravitaciono polje planete kako bi se ubrzala, odnoseći sa sobom malecku količinu energije pokupljene iz energije rotacije planete, pritom je naravno malo usporivši zato što (kako kaže Artur Klark) „priroda uvek uravnotežava svoje registre“.

f
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 00:51 - pre 251 meseci
Koliko sam ja kao amater razumeo, neki zaliv se pregradi tako da dejstvom gravitacione sile meseca, voda sa obe strane pregrade ili brane nece biti iste visine. To znaci da voda sa one strane gde je visa ima vecu potencijalnu energiju. Elektrana radi tako sto vodu propusti na drugu stranu i pri tom joj uzme tu razliku u potencijalnoj energiji, koju pritom pretvara u kineticku, a potom u elektricnu. Kako grubo izracunati kolika je ta energija, pa recimo ovako:
E=mgh. g je gravitaciono ubrzanje, h je razlika u visini izmedju plime i oseke, ostaje da procenimo m. tj. masu vode koja popunjava tu visinsku razliku. Znamo da je gustina vode oko 1000kg po m3, Zapreminu racunamo normalno kao povrsina*visina. Povrsinu racunamo kao duzina*sirina.

Primer:
Uzmimo da smo nasli zaliv cija je sirina 300m, duzina 5000m, razlika u visini 1m.
Energija koja se ovde moze iskoristiti se dobija kao:
300*5000*1*10*1=1500000Wh ili 1500 KWh, za 24 h. To znaci da se u idealnim uslovima na sat dobija oko 60KW snage, ali nije. Realno postoje gubici na zagrevanje masina i kineticku energiju vode koju ne uspemo da joj otmemo, pa mislim da mozemo ocekivati 2/3 toga tj. 40 KW. To znaci da bi nam elektrana donela prihod negde oko 2 EUR-a na sat, sto je bas malo kad se uzme u obzir da smo morali da pravimo zid dug 300 metara i to kroz vodu, sto nema sile koja moze da napravi bez pola miliona EUR-a. Znaci, ulozena sretstva bi se vratila tek posle visedecenijske eksploatacije.

Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

VRider
Marković Damir
(BGD/SD Karaburma)/Pirot

Član broj: 1510
Poruke: 4132
195.252.107.*

Jabber: damirm | gmail | com
ICQ: 134002435


+13 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 01:39 - pre 251 meseci
Racunica ti je, vise-manje, dobra. Jedini problem je u tome sto se takve elektrane ne grade u Trscanskom zalivu (ko se seca geografije za III gimnazije zna zasto bas taj zaliv), vec tamo gde je razlika daleko veca. U severnom delu Pacifika (Kanada) ima delova obale gde je plimna razlika 15-20m. U Francuskoj (elektrana koja je uzeta za primer) je razlika nekih 13m (koliko mi je poznato).
JaFreelancer.com
 
Odgovor na temu

Bager
Aleksandar Vuković
Budva, Podgorica

Član broj: 4813
Poruke: 148
*.podgorica.cg.yu

ICQ: 119208214


Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 11:38 - pre 251 meseci
Citat:
filmil:


Objašnjenje je zaista logično i jednostavno. Energija koja se ovde dobija dolazi iz energije rotacije dvojne planete Zemlja-Mesec. Prosto-naprosto, Zemlja i Mesec se zbog toga usporavaju, ali tako lagano da će se još dugo vrteti jedno oko drugoga. Uzgred, iste plimske sile su učinile da se rotacija Meseca dovede u sinhronizam sa njegovom „revolucijom“ oko Zemlje, tj. učinile da uvek vidimo jedno te isto lice Meseca.

Sličan primer „krađe“ obrtnog momenta pominje se kod efekta gravitacione praćke koji služi za ubrzavanje bespilotnih sondi odaslatih u duboki svemir (recimo Vojadžeri). Letelica iskoristi gravitaciono polje planete kako bi se ubrzala, odnoseći sa sobom malecku količinu energije pokupljene iz energije rotacije planete, pritom je naravno malo usporivši zato što (kako kaže Artur Klark) „priroda uvek uravnotežava svoje registre“.

f

Hvala za odgovor, sad mi je jasno dosta toga. Koliko sam shvatio, ako bi sad na neki nacin djelujuci nekom velikom silom na Mjesec, usmjerenom suprotno od njegovog smjera kretanja, uspjeli da ga zaustavimo, ne bi vise bilo plime ni osjeke, a Mjesec bi se jednostavno "vukao" za Zemljom dok bi ona rotirala oko Sunca. U sustini sve planete vremenom usporavaju kretanje oko Sunca, u slucaju da se sudare sa nekim asteroidom ili cim vec, pod povoljnim uglom.
Djeluje na prvi pogled malo nevjerovatno, ali to je u sustini samo ogromna kineticka enegrija Mjecesa i nista vise...
 
Odgovor na temu

filmil
Filip Miletić
Oce Technologies B.V., inženjer
hardvera
Arcen, NL

Član broj: 243
Poruke: 2114
*.et.tudelft.nl

Jabber: filmil@jabber.org
ICQ: 36601391


+3 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 12:08 - pre 251 meseci
Ovaj, bila bi to silno loša ideja, jer bi se onda Mesec i Zemlja privukli i sjedinili (ili ako hoćeš: sudarili) u centru mase. Tako da se može reći da zaista ne bi bilo plime i oseke posle toga, ili bar ne bi bilo nas da posvedočimo o tome.:)

Ali, recimo, neposredno u trenutku posle hipotetičkog zaustavljanja Meseca, plimski talas koji proističe od dejstva Meseca bi postao stacionaran, tako da više ne bi imalo šta da se iskoristi za pretvaranje u električnu energiju.

f
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 13:46 - pre 251 meseci
Citat:
ako bi sad na neki nacin djelujuci nekom velikom silom na Mjesec, usmjerenom suprotno od njegovog smjera kretanja


Pa vi ljudi pojma nemate! Mi samo "krademo" potencijalnu/kineticku energiju od vode, a mesec radi ono sto inace radi. Elektrana ne moze da ima uticaja na mesec!
To bi bilo isto kao kad biste rekli da ce se izgradnjom hidroelektrana potrositi gravitaciona sila zemlje pa cemo poceti da letimo kao ptice!
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

filmil
Filip Miletić
Oce Technologies B.V., inženjer
hardvera
Arcen, NL

Član broj: 243
Poruke: 2114
*.et.tudelft.nl

Jabber: filmil@jabber.org
ICQ: 36601391


+3 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 14:05 - pre 251 meseci
Naprotiv, pctel, upravo se odvija ono u šta ne možeš da poveruješ: mi zaista koristimo energiju rotacije našeg planetarnog sistema.

Da bih ti to pokazao ja tebe pitam odakle je došla ta potencijalna energija vode, kako kažeš?

Jer, potencijalna energija je posledica mogućeg rada neke sile, u ovom slučaju upravo sile mesečeve gravitacije. Mi dakle presipamo vodu koja je s jedne strane brane na višem nivou -- na drugu stranu gde je voda na nižem nivou, a turbina hvata jedan deo te energije i konvertuje u električnu, plus toplota.

Pitanje je -- koja je sila napravila to brdo vode sa jedne strane koje mi presipamo? Pa upravo mesečeva gravitacija. Zemljina u ovom slučaju nema nikakvog uticaja, pošto da nema meseca ne bi bilo ni plime i oseke te prema tome ni mogućnosti da do konverzije dođe.

Posmatrajmo početni i krajnji trenutak konverzije energije: u prvom je vodeno brdo bilo sa jedne strane brane, a u drugom je bilo sa druge. Neka sila je morala dakle da „premesti“ brdo s one strane brane i to je upravo posledica mesečeve gravitacije. To nije mogla biti sila Zemljine gravitacije jer bi se u tom slučaju nivoi vode izjednačili posle nekoliko prigušenih oscilacija i ne bi bilo reverzibilnosti na koju se računa pri korišćenju plimskih elektrana. Zemljina teža doduše učestvuje u prelaznom procesu, ali je rad sile Zemljine gravitacije u srednjem jednak nuli, ako osnovano pretpostavimo da vodeno brdo lokalno uvek izgleda isto bez obzira na kojoj se tačno geografskoj dužini pojavi: Vodeni stub se sa jedne strane sa neke srednje visine H spusti do neke druge visine h, dok se stub sa druge strane sa visine h podigne na visinu H. (pritom sam pretpostavio, nadam se bez gubitka opštosti a sa dobitkom u jednostavnosti, da su vodeni bazeni sa obe strane brane jednaki) Ukupan rad pri tome, u potencijalnom polju Zemljine gravitacije je tačno jednak nuli.

Dalje, otkud to da je Mesec prvo napravio vodeno brdo na jednom mestu, a zatim na drugom? Upravo otud što je promenio svoj relativni položaj u odnosu na Zemlju -- što je direktna posledica kretanja Zemlje i Meseca.

Dakle: konverzija energije je moguća zbog pomeranja „vodenog brda“, vodeno brdo je moguće jer postoji mesec i njegova privlačna sila (dakle uslovljeno je postojanjem meseca), a pomeranje brda je moguće zbog rotacije (dakle uslovljeno je postojanjem rotacije). Nadam se da je to dovoljna ilustracija uzročno posledične veze konverzije energije i tamo nekakvih kosmičkih zavrzlama.

Primere delovanja plimskih sila imaš i na drugim mestima i na mnogo različitim skalama: na primer -- plimske sile Jupiterove gravitacije već mnogo godina održavaju Io vulkanski aktivnim. Na maloj skali, sličan efekat kočenja u nehomogenom polju koristi se u strujomerima, a pri tome se energija rotacije „spaljuje“ zagrevanjem otpornog materijala od kojeg je napravljen disk u strujomeru.

f

 
Odgovor na temu

Bager
Aleksandar Vuković
Budva, Podgorica

Član broj: 4813
Poruke: 148
*.podgorica.cg.yu

ICQ: 119208214


Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 14:55 - pre 251 meseci
Pa naravno, nije mi to palo na pamet jer mi je malo teško primjeniti sve obične zakone kretanja u fizici na tako velika tijela i još da uračunam da nema otpora vazduha i trenja :). Ako bi Mjesec prestao da rotira, ne bi više bilo centrifugalne sile i jesnostavno bi se spojio sa Zemljom. Međutim, iz svega ovoga slijedi da mi upravo kočeći te velike mase vode usporavamo rotaciju Mjeseca, i ustvari smanjujemo rastojanje Zemlja-Mjesec (naravno da je to skoro zanemarljivo mali utrošak energije, ali to je ipak tako ili? Neće nam valjda poslije nekih par miliona/milijardi godima pasti Mjesec na glavu :))
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 15:43 - pre 251 meseci
Citat:
Da bih ti to pokazao ja tebe pitam odakle je došla ta potencijalna energija vode, kako kažeš?


Tu nema dileme. Sve je kako kazete. Neosporno je i da mesec i zemlja svojom gravitacijom uticu na rotaciju drugog. Ali ono oko cega se ne slazem je da ce mesec primeniti vecu silu da progura vodu kroz elektranu. Naravno da nece, on deluje istom silom, bez obzira da li se ta voda krece ili ne. U krajnjem slucaju ako bismo totalno onemogucili kretanje vode (tako sto je zaledimo ili na drugi nacin onemogucimo kretanje) mesec nece trositi vise energije nego sto to ovako cini. Ako kretanje necega po povrsini zemlje utice na polozaj meseca, onda bez izuzetka mora na njega (vise ili manje) uticati sve sto napravi bilo kakav pokret. Ako ima debelih ljudi koji sada sede i ovo citaju, preporucio bih da nikako ne ustaju, jer ce time uciniti negativan uticaj na mesec. Ali ne samo na mesec, i za vestacke satelite vaze ista pravila...
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

filmil
Filip Miletić
Oce Technologies B.V., inženjer
hardvera
Arcen, NL

Član broj: 243
Poruke: 2114
*.et.tudelft.nl

Jabber: filmil@jabber.org
ICQ: 36601391


+3 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 15:56 - pre 251 meseci
Bager: da, Mesec će nam posle nekoliko milijardi godina pasti na glavu. Naravno pod uslovom da Sunce odluči da živi duže od procenjenih 5 milijardi godina i ne proguta sve nas zajedno sa Zemljom, Mesecom, Merkurom i Venerom.

pctel: Što se debelih ljudi tiče tu si sasvim u pravu. Čim on ustane, dešavaju se planetarne promene. :) Jedino što bi masa tog debelog čoveka morala da bude značajna u odnosu na masu Zemlje kako bismo taj efekat i primetili. Uostalom zamisli da je Mesec taj debeli čovek . Njegovo postojanje i te kako menja način na koji zemlja obilazi oko Sunca. Tačka koja zaista obilazi oko Sunca (bez „rozetiranja“) je centar mase sistema Zemlja-Mesec, dok i Zemlja i Mesec plešu oko nje u „gravitacionom zagrljaju“. Zar u ovom slučaju Mesec nije baš taj debeli čovek koji menja način na koji Zemlja rotira?

Ne slažeš se da će mesec primeniti veću silu. Veću silu u odnosu na šta? Molio bih za objašnjenje ovde.

Zatim kažeš da ako bismo zaledili vodu mesec bi i dalje isto privlačio. To je tačno ali utrošena energija ne bi bila ista. Za trošenje energije potrebno je i kretanje, a ne samo postojanje sile. Rad je integral sile po putanji. Dakle i sila, i kretanje.

I da, složiću se sa tobom: svako kretanje na Zemlji utiče na naš planetarni sistem. Samo je uticaj tako mali da verovatno nije merljiv. Ali to što nije merljiv ga ne sprečava da ipak postoji.

Ukratko nije mi baš jasno u kom delu ti ovim odgovorom osporavaš objašnjenje principa rada plimskih elektrana. Od toga smo i počeli, tj. od tvoje tvrdnje kako „nemamo pojma.“

f
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 16:33 - pre 251 meseci
Citat:
Ukratko nije mi baš jasno u kom delu ti ovim odgovorom osporavaš objašnjenje principa rada plimskih elektrana. Od toga smo i počeli, tj. od tvoje tvrdnje kako „nemamo pojma.“


Ja sam na pocetku naglasio da sam amater, sto znaci da se moja objasnjenja ne mogu prihvatati kao aksiom...

Sve sto ja pokusavam da osporim je ovo:
Citat:
iz svega ovoga slijedi da mi upravo kočeći te velike mase vode usporavamo rotaciju Mjeseca


Evo, opet cu da karikiram stvar, tako sto cu kao primer uzeti debelog coveka, ali ovoga puta na biciklu sa motorom (onom sto ima i motor i pedale). Znaci, covek upali motor, vozi se malo, a zatim ugasi motor i pocne da okrece pedale. U trenutku kada pocne da okrece pedale, verovatnoca da mu mesec padne na glavu se nemerljivo malo poveca. Iz teorije koju ste naveli sledi da je ovo tacno. Ako i jeste, pa dobro, ne zamerite coveku nepismenim po tom pitanju sto je javno izneo svoje misljenje...
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

filmil
Filip Miletić
Oce Technologies B.V., inženjer
hardvera
Arcen, NL

Član broj: 243
Poruke: 2114
*.adsl.zonnet.nl

Jabber: filmil@jabber.org
ICQ: 36601391


+3 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 20:27 - pre 251 meseci
Pctel, svaki prilog objašnjenju je značajan, nemoj da misliš da su kritike uperene na tebe lično: i „neprofesionalac“ i treba i može da daje objašnjenja (ja svakako nisam pro!) a svi mi smo ovde da bismo na kraju izvukli ono koje je ispravno -- bez obzira ko ga je predložio.

Što se tvoje karikature tiče, nisam siguran da bi išta posebno moglo da se tvrdi o verovatnoći da ti Mesec padne na glavu.

Ovo me je međutim podsetilo na jedan zanimljiv problem koga je svojevremeno postavilo (a ako je zdravlja i sreće onda još uvek postavlja) Društvo debelih fizičara. Društvo je nekada sigurno postojalo, a i sada verovatno postoji i nadam se uspešno radi. A problem je sledeći:

Kako se promeni moment impulsa Zemlje kada Društvo debelih fizičara potrči iz učionice u menzu na ručak?

f

(naravno uz pozdrave DDF-u koji verovatno iz prikrajka sve ovo čitaju -- i verovatno se smeju u sebi)
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 20:56 - pre 251 meseci
Citat:
Ovaj, bila bi to silno loša ideja, jer bi se onda Mesec i Zemlja privukli i sjedinili


Na kraju krajeva, ovo i nije tako strasno. Mesec remeti rotaciju zemlje oko sunca, i utvrdjeno je da bi bez njega imali hladnija leta i toplije zime. Jos pre dvadesetak godina su naucnici dosli do zakljucka da bi se spustanjem meseca na zemlju smanjile ove temperaturne razlike, sto za Beograd konkretno znaci da bi najvisa letnja temperatura bila mozda 25 oC, a najniza zimska recimo +5 oC. Tako bismo spustanjem meseca na zemlju prakticno sve stanovnike planete castili besplatnim klima uredjajem. Samo, posle par decenija, svi bi osetili neku nostalgiju i govorili unucima: "Kad sam ja bio tvojih godina, najvise sam voleo da setam po mesecini..." a unuci bi pitali "a sta je to mesecina"...

Svojevremeno je realizacija tog projekta bila vrlo ozbiljno razmatrana. Kako bi se mesec lakse spustio na zemlju, trebalo je da se razbije na nekoliko manjih delova, koji bi bili spusteni na tacno odredjena mesta na zemli (pustinje i slicno). Medjutim, mislim da do realizacije projekta nece doci jer su mnogi bogati Ameri vec kupili placeve na mesecu, a zna se kakvi su oni kad je privatna imovina u pitanju!

Nego, da se vratimo na temu... Hajde neka svi koji ovo citaju daju misljenje, bili strucni ili ne, usporavaju li elektrane mesec.

Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

Bager
Aleksandar Vuković
Budva, Podgorica

Član broj: 4813
Poruke: 148
*.podgorica.cg.yu

ICQ: 119208214


Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 21:29 - pre 251 meseci
Pa možda bi bilo bolje i jesnostavnije ako bi Mjeseca ispalili kao Vojadžera :)))
Ali onda opet ne bi bilo plime i osjeke, sto je loše, mada bi možda stvarno imali bolju klimu, a ne svake godine novi rekord (trenutno 42,2 C)
Evo da ja probam da objasnim kako brane koje zadržavaju vodu utiču na rotaciju Mjeseca. Kad nema brana nivo vode se slobodno diže i spušta, osciluje bez prigušenja. Ali kad postaviš neku veliku branu sa jedne strane se nalazi mnogo veća količina vode nego sa druge, tako je na neki način masa Zemlje sa te strane veća nego sa druge, pa je sila gravitacije sa te strane veća (pomjera se centar mase). Ako sad po potrebi propuštaš vodu na jednu il drugu stranu, ustvari remetiš pravilne oscilacije, odnosno gušiš ih. Ili bolje, zamisli jednu kadu sa vodom do pola. Ako je zaljuljaš po dužini lijevo-desno, dobićeš relativno pravilne oscilacije, plimu i osjeku. Šta će se dešavati ako povremeno ubaciš "branu" na sredini kade??
Možda baš i nije neko objašnjenje, ali eto, tako ja to vidim...
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku25.08.2003. u 23:31 - pre 251 meseci
Citat:
Kad nema brana nivo vode se slobodno diže i spušta, osciluje bez prigušenja. Ali kad postaviš neku veliku branu sa jedne strane se nalazi mnogo veća količina vode nego sa druge, tako je na neki način masa Zemlje sa te strane veća nego sa druge, pa je sila gravitacije sa te strane veća (pomjera se centar mase).


Svaka cast na objasnjenju, usvojeno je kao tacno. Prihvatam da na ovaj nacin mozemo malcice promeniti putanju meseca, ali to i nije toliko bitno. Ono sto ne prihvatam to je da je mesec time moguce usporiti i dalje kontinuiranim delovanjem potpuno zaustaviti.
Naime, po mom misljenju, mesec ce se potpuno isto ponasati i prvog i milijarditog dana rada elektrane, ukoliko elektrana radi svakog dana na potpuno isti nacin.

Dodatno pitanje: Da li je i kako na brzinu rotacije meseca uticalo prokopavanje kanala za saobracajnu vezu izmedju dva mora?

Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

[es] :: Fizika :: Energija elektrana koje koriste plimu i osjeku

Strane: 1 2 3 4

[ Pregleda: 17722 | Odgovora: 66 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.