Kada bi mjerili brzinu svjetlasti između tačaka A i B
trebali bi registrovati t(A) i t(b) tj. vremenske tačke prolaska.
To se neda registrovati trenutno.Prođe čitava "vječnost" dok
elektronika aktivira brojilo.Ovo vrijrme registracije daleko
duže traje nego t(A)-t(B).A još i varira.Ovakvim mjerenjem
događalo bi se ponekad da je svjetlost prije stigla i B nego
što je krenula iz A.Ni greška mjerenja dužine nije zanemariva.
N e dolazi u obzir provjera drugog postulata STR ovako.
-------------
Ali postoji način za mjerenje brzine svjetlosti veeoma tačno.
Interferencija svjetlosti omogućava mjerenje talasne dužine.
Koristeći istu osobinu mjerimo i frekvenciju.Komparacijom sa
poznatim izvorom dolazi do periodičnog usaglašavanja i poništavanja.
Brojanjem ovih pojava u nekom vremenskom intervalu izračunamo
frekvenciju.I još samo : c=f*l.Jako tačno je to urađeno.
-------------
Može li još tačnije?E neće ići,osim ako Generalna konferencija u
Parizu dozvoli.Definitivno je usvojeno da u SI,etalon bude upravo
ta vrijednost za c.A metar je onda određen brojem talasnih dužina
zračenja Cs(133).Izračuna se vrijednost frekvencije 1/T=c/l, i
onda je sekunda definisana brojem perida "T".

Ovako izgleda atomski sat.