Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Linux prebacio 4%

[es] :: Advocacy :: Linux prebacio 4%
(TOP topic, by flighter_022)
Strane: << < .. 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 344654 | Odgovora: 3057 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
88.116.108.*



+2789 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%20.11.2018. u 19:48 - pre 65 meseci
@dule_ns

Pogledaj kako funkcioniše muzički dinar. Gde je tu komitet? Komitet je SOKOJ, udruženje muzičkih umetnika, koje odlučuje o tom muzičkom dinaru. Ako SOKOJ hoćeš da nazoveš komitetom, OK, ali bih pre rekao da je SOKOJ esnafsko udruženje nacionalnog karaktera, tj. samo jedno takvo može da postoji u zemlji. Ostala udruženja muzičkih umetnika u Srbiji nemaju prava koja ima SOKOJ.

Inače, ne znam kako je RMS zamislio softverski porez i njegovu raspodelu, tako da sam se od toga već ogradio. Navodim primere iz postojećeg sistema. Evo šta piše u Zakonu o autorskom i srodnim pravima:

Citat:
Član 39

Kada se autorsko delo umnožava bez dozvole autora, shodno odredbama člana 46. st. 1. i 2. ovog zakona, autori dela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, može očekivati da će biti umnožavana fotokopiranjem ili snimanjem na nosače zvuka, slike ili teksta za lične nekomercijalne potrebe fizičkih lica (književna, muzička, filmska dela i dr.) imaju pravo na posebnu naknadu od uvoza, odnosno prodaje tehničkih uređaja i praznih nosača zvuka, slike i teksta za koje se opravdano može pretpostaviti da će biti korišćeni za takvo umnožavanje.

Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju proizvođači uređaja za tonsko i vizuelno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje ili drugih uređaja sa sličnom tehnikom umnožavanja, proizvođači praznih nosača zvuka, slike i teksta, i solidarno sa njima uvoznici uređaja za tonsko i vizuelno snimanje, uređaja za fotokopiranje ili drugih uređaja sa sličnom tehnikom umnožavanja i praznih nosača zvuka, slike i teksta, osim ako se radi o uvozu malih količina namenjenih za privatno i nekomercijalno korišćenje, kao deo ličnog prtljaga.

...


Citat:
Član 46

Dozvoljeno je fizičkom licu da bez dozvole autora i bez plaćanja autorske naknade umnožava primerke objavljenog dela za lične nekomercijalne potrebe, čime nije isključena primena člana 208. stav 1. tač. 4. i 5. ovog zakona.

Umnoženi primerci dela iz stava 1. ovog člana ne smeju se stavljati u promet niti koristiti za bilo koji drugi oblik javnog saopštavanja dela.

Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na:

...

5) računarske programe i elektronske baze podataka;

...

Obeštećenje zbog korišćenja dela na način predviđen st. 1. i 2. ovog člana, autori imaju na osnovu odredaba člana 39. ovog zakona.


Što se pitanja člana Shadowed tiče, već sam rekao da ne znam kako je RMS tačno zamislio taj softverski porez.

Ipak, sa tim softverskim porezom se obezbeđuje da autor dobije nadoknadu putem softverskog dinara prema tome koliko je korišćen njegov program, što ne isključuje druge vidove finansiranja. Izvini, ali to jeste oblik tržišta - prihod prema korišćenosti (porez) + prihod prema želji korisnika da doniraju + prihodi od podrške (gde proizvođač nema monopol nad pružanjem podrške za svoj program) + prihod od prilagođavanja specifičnim potrebama klijenta...

Kada već pominješ tržište, reci mi da li misliš da baš sve treba prepustiti tržištu? Tržište će odabrati Cecu koja n'ume da peva, a za operu će biti jako malo. Da li misliš da su besplatno zdravstvo i školstvo komunizam? To sve nema veze sa RMS-ovim predlogom, koji jeste tržišno zasnovan.


@Space Beer

Tebi opet treba ponavljati pri;u o liberalnom kapitalizmu XVIII i XIX veka, gde niko nije branio narodu... Takođe, kada se npr. obrazovanje finsnsira iz budžeta, onda bogati plate više, siromašni manje, a dobiju isto. To se pokazalo kao daleko bolje rešenje od nekadašnjeg sistema u kome su samo bogati mogli da se školuju.


@Ivan Dimkovic

Je li toliko teško utuviti istorijsku lekciju o liberalnom kapitalizmu, u kome niko nije branio ni poslodavcima, ni narodu da rade šta im je volja? Do čega je to dovelo?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

bigvlada
bgd

Član broj: 41095
Poruke: 325
87.116.191.*



+94 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%20.11.2018. u 21:56 - pre 65 meseci
Citat:
Nedeljko:
Pa, i farma je umetnost, kao i Ceca kad falšira (n'ume da peva).

Obrazovne igre su nešto sasvim drugo. Umetnost ne mora da bude obrazovnog karaktera da bi ljudima širila vidike. Međutim, vi ovde govorite u najboljem slučaju o pop-kulturi.

Igra je ograničena algoritmima koje su ljudi smislili, tako da, naravno da je interaktivnost privlačna, ali se upija mnooogo manje informacija u jedinici vremena, nego čitanjem. Takođe, knjiga tera čoveka da domaštava nedostajuće informacije.



Srednjoškolski predmet pod imenom Sociologija (ne znam da li i dalje postoji, ne bi me čudilo da su ga ukinuli) se između ostalog bavi pojmovima kiča i šunda. Većina ljudi koji su to odslušali shvata zašto muzički opus Džastina Bibera, Mexican midget porn 16 i knjige vojvode od zarđale kašike ne spadaju u umetnost iako je proces njihovog nastanka sličan procesu nastanka nekog umetničkog dela. Da li tvoje pominjanje farme i cece kao primera umetničkih dela proizilazi iz toga što dotični predmet nisi slušao ili što si spavao na času?

mmm da ali ne. Da ne bih po ko zna koji put pričao istu priču, poslednjih nekoliko godina samo šibnem link ka tekstu.

Citat:

Više od igre

Ako se prihvati stav da umetnost jeste ili može biti igra, zašto onda igra ne bi mogla da bude umetnost?



Gotovo od trenutka kada su se video-igre pojavile, otpočele su polemike oko toga da li je u pitanju samo puka zabava ili je rođen i jedan novi vid umetnosti. Kako su s vremenom sticale sve veću popularnost, rasprave o tome postajale su sve burnije, a u toku su i dan-danas (jedna se odvija i na našem forumu – www.sk.co.yu/forum). Sâm fenomen igre kao estetskog objekta sve više zaokupljuje stručnjake iz raznih oblasti koji pokušavaju da dokažu da igre mogu biti umetnost, kao i da primene razna saznanja iz drugih nauka i stvore celovitu teoriju igara.

Kada raspravljamo o tome da li igra može da bude umetničko delo, zanimljivo je za početak prisetiti se nekoliko teorija iz davne prošlosti koje su definisale umetnost upravo kao igru ili je poredile s njome. Verovatno najpoznatija je bila Kantova teorija o umetosti kao „slobodnoj igri imaginacije”, ali vredi pomenuti i Šilera po kome se umetnik „igra prividima koje stvara” i „čovek nikada nije toliko ozbiljan kao kad se igra”. Mnogi estetičari su kasnije govorili da umetnost u svojoj suštini jeste igra jer sadrži isti bitan element – slobodu. Čovek se igra i stvara umetnička dela nesputan zakonima koji vladaju u drugim oblastima (moralnim, religijskim ili bilo kakvim drugim normama). Jedina pravila koja mora da poštuje jesu pravila igre, to jest unutrašnji zakoni samog umetničkog dela. Dakle, ako se prihvati stav da umetnost jeste ili može biti igra, zašto onda igra ne bi mogla da bude umetnost? Čovek je od davnina stvarao umetnička dela tražeći pri tom stalno nove načine da se izrazi, i tako su nastajale nove forme. Ako prihvatimo da je stvaranje video-igara jedan vid izražavanja, svakako je jasno da i igre mogu biti jedna forma umetnosti, naravno ukoliko imaju estetsku vrednost. Gotovo svaki vid izražavanja kroz istoriju prošao je kroz iste polemike. Setimo se samo brojnih rasprava o tome da li roman može biti umetničko delo, a od novijih formi i film i strip su morali da prođu kroz isti period osporavanja i branjenja.

Naučnici koji se bave igrama kao estetskim fenomenom uglavnom su koncentrisani na teoriju o interaktivnosti jer je upravo to ono što igre odvaja od drugih načina izražavanja. Dakle, narativ igre zahteva od nas stalnu akciju – priča se neće samo odvijati pred nama, već će zahtevati da i mi učestvujemo u njoj, a dalji tok će u manjoj ili većoj meri zavisiti od naših akcija. Dakle igra od nas zahteva interakciju s drugim igračima i/ili sa objektima u igri. No, vrlo brzo su se među proučavaocima ovog fenomena pojavile dve struje. S jedne strane su bili oni koji veruju da su igre dela u kojima je najbitniji element upravo narativ te da ih treba proučavati na isti način kao i književna dela. S druge strane, oformila se grupa naučnika koji se nazivaju „ludolozima” i tvrde da igre treba proučavati prvenstveno vodeći računa o specifičnostima koje one kao drugačija forma imaju, dakle koncentrišući se na gameplay. Konačno, kao što to često biva, pojavila se i treća struja, oni koji su pokušali da pomire prethodna dva mišljenja smatrajući da su oba pomenuta aspekta jednako bitna za analizu igara, dakle i narativ i igranje.



Međutim, ono oko čega se svi ovi proučavaoci slažu i što pokušavaju da dokažu u svojim studijama jeste da video-igre jesu umetnost. S jedne strane su stavovi po kojima video-igre sadrže muziku, elemente vizuelne umetnosti, literarne predloške... Dakle, to su sve već priznate forme umetničkog stvaralaštva, međutim, da li to znači da su igre samo neka vrsta mozaika drugih umetničkih formi? Igra kao celina ima vrednost ne samo ako su ovi pojedinačni elementi vredni nego i kad su nešto više od toga. Ukoliko ti segmenti nisu lepo ukomponovani i ne funkcionišu zajedno, ni celina neće imati vrednost.

Jedan od glavnih argumenata koje potežu oni koji se protive stavu da igre mogu biti estetska dela jeste to što su one pravljene da zabave. Niko ne može da spori da postoje igre koje su isključivo zabavne, ali to je slučaj i sa svim drugim formama umetnosti – uvek postoje i ostvarenja koja nemaju nikakvu umetničku vrednost. Isto tako postoje i naslovi koji nude i mnogo više od pukog zabavnog sadržaja. Slično je i sa onima koji u prvi plan ističu komercijalnu stranu igara. Činjenica je da velike kompanije prave igre sa prvenstvenim ciljem da ostvare profit, ali se često zaboravlja na nezavisne tvorce igara kojih ima sve više i koji stvaraju prava remek-dela. A i u velikim kompanijama sigurno ima pojedinaca koji rade na tim igrama imajući na umu i nešto više od novca. Činjenica koja se ne može poreći jeste da na tržištu trenutno postoji veliki broj igara koje sadrže i nešto više od puke zabave. Ako se malo bolje udubimo, videćemo različite slojeve, višestruka značenja... Jedina razlika u odnosu na ranije forme umetnosti sastoji se u tome što se sada koristi drugačiji medij, mada treba uvek imati na umu da kvalitet jednog dela ne zavisi isključivo od načina na koji je ono stvoreno. Da citiramo Henrija Dženkinsa, jednog od autora programa komparativnih medijskih studija na Kembridžu: „Kompjuter je samo alatka koja nudi umetnicima nove resurse i mogućnosti za komunikaciju sa javnošću; ljudska kreativnost je ono što stvara umetnost.”

O temi video-igara kao umetničkih dela moglo bi se još mnogo toga reći, međutim tu bismo već zašli u stručne rasprave koje verovatno ne bi bile preterano zanimljive većini naših čitalaca. Ukoliko vas zanima da nešto više saznate o ovoj temi, preporučujemo vam da posetite sledećih nekoliko sajtova koji se, svaki na svoj način, bave igrama kao estetskim objektima: www.game-research.com/default.asp, web.mit.edu/cms/People/henry3/index.html, www.gamestudies.org, www.digra.org...

https://www.sk.rs/2006/03/siak01.html


Elem, možda bi Linuks i imao više od 2% da se developeri vode idejom Distroi svih zemalja, ujedinite se. Kako? Već su probali? Šta reče? United Linux? Ništa, ne gine im 2% i ubuduće.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
88.116.108.*



+2789 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%20.11.2018. u 22:07 - pre 65 meseci
Dobro, ako šund nije umetnost, odgovori mi na jednostavna pitanja:

1. Koliki procenat svih muzičkih dela dela su umetnička?
2. Koliki procenat svih video igara su umetničke?
3. Kada bismo u toku godinu dana sabrali minute koje su svi igrači sveta odigrali u šund igrama i u umetničkim igrama, koliki bi procenat pripao umetničkim igrama?
4. Da li se umetnost može tržišno finansirati?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
109.72.51.23



+1064 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%20.11.2018. u 22:10 - pre 65 meseci
bigvlada:"Elem, možda bi Linuks i imao više od 2% da se developeri vode idejom Distroi svih zemalja, ujedinite se. Kako? Već su probali? Šta reče? United Linux? Ništa, ne gine im 2% i ubuduće. "

To je standardna prica. Linux ima vise od 2% iz zove se Android. E sad, koliko ti se svidja Android, a koliko GNU Linux? Da li bi hteo da GNU Linux postane kao Android?
Ili kad smo vec kod toga, da postane kao Windows? Ili macOS?
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
109.72.51.23



+1064 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%20.11.2018. u 22:17 - pre 65 meseci
Citat:
Nedeljko:
Dobro, ako šund nije umetnost, odgovori mi na jednostavna pitanja:

1. Koliki procenat svih muzičkih dela dela su umetnička?
2. Koliki procenat svih video igara su umetničke?
3. Kada bismo u toku godinu dana sabrali minute koje su svi igrači sveta odigrali u šund igrama i u umetničkim igrama, koliki bi procenat pripao umetničkim igrama?
4. Da li se umetnost može tržišno finansirati?


Koji ti je kriterijum za umetnost? Svaka veca igra ima poseban tim umetnika.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
88.116.108.*



+2789 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 00:08 - pre 65 meseci
Imaš na vikipediji. Nije svaka pesma umetnička.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Space Beer
ISS

Član broj: 325788
Poruke: 107
*.



+93 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 05:42 - pre 65 meseci
@Branimir
Tema je o desktop operativnom sistemu. Za uspeh Androida nije zaslužan Linux nego Google. Prosečnog korisnika telefona ili PC-a ne zanima šta je ispod haube, već šta je ispred njega. Ono što korisnik vidi na Droidu nema ama baš nikakve veze sa GNU/Linux filozofijom. Jedino ako mislin na F-Droid korisnike, a njih verovatno nema ni 2%

@Nedeljko
Ne možeš vući paralelu sa 18. i 19. vekom, jer su danas prilike u društvu primetno drugačije. Prilično je jednostavno ljudima iz celog sveta da se okupe oko zajedničkog cilja, prilično je jednostavno plasirati usluge i proizvode na druga tržišta, prilično je jednostavno naći novac za dobru ideju, prilično je jednostavno naći ljude koji će podržavati dobru ideju i tako dalje. Sve to nije bio slučaj pre 200 godina.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
88.116.108.*



+2789 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 06:27 - pre 65 meseci
Space Beer

Poenta je u tome da

1. Veće zakonske slobode mogu dovesti do manjih praktičnih sloboda.
2. To što zakon nešto omogućava, ne znači da je u tom sistemu to praktično moguće.
3. Jednostrano odricanje od mogućnosti koje konkurencija ima, smanjuje konkurentnost na tržištu i može dovesti do propasti tog privrednog subjekta.
4. Oduzimanje mogućnosti (kao pod 3) svim privrednim subjektima, ne dovodi do propasti tržišta.

To se nije promenilo od XVIII do danas i za to je primer dobar.

Takođe,

5. RMS-ov model jeste tržišan.
6. Ne treba sve prepuštati tržištu.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.182.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 07:55 - pre 65 meseci
Citat:
Nedeljko:
Dobro, ako šund nije umetnost, odgovori mi na jednostavna pitanja:

1. Koliki procenat svih muzičkih dela dela su umetnička?
2. Koliki procenat svih video igara su umetničke?
3. Kada bismo u toku godinu dana sabrali minute koje su svi igrači sveta odigrali u šund igrama i u umetničkim igrama, koliki bi procenat pripao umetničkim igrama?
4. Da li se umetnost može tržišno finansirati?


Nije bitno kako ti definises umetnost, ili neki ljudi sa akademskim obrazovanjem iz struke, svaka igra je delo primenjene umetnosti, makar bila i sund.
Za ljude iz struke je Ceca Raznatovic sund, no ne mogu osporiti da je to muzika. :)
 
Odgovor na temu

Space Beer
ISS

Član broj: 325788
Poruke: 107
*.ctl.go4adsl.net.



+93 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 09:04 - pre 65 meseci
Citat:
Nedeljko:
Poenta je u tome da

1. Veće zakonske slobode mogu dovesti do manjih praktičnih sloboda.
2. To što zakon nešto omogućava, ne znači da je u tom sistemu to praktično moguće.
3. Jednostrano odricanje od mogućnosti koje konkurencija ima, smanjuje konkurentnost na tržištu i može dovesti do propasti tog privrednog subjekta.
4. Oduzimanje mogućnosti (kao pod 3) svim privrednim subjektima, ne dovodi do propasti tržišta.

To se nije promenilo od XVIII do danas i za to je primer dobar.

Takođe,

5. RMS-ov model jeste tržišan.
6. Ne treba sve prepuštati tržištu.

1. Možda. Ali i manje zakonske slobode takođe mogu dovesti do manjih praktičnih sloboda. Zapravo i dovode
2. U ovom sistemu jeste praktično moguće. Hint: Ubuntu, Libreoffice, Librem, uspeh malih indie studija, poslova iz garaže, veganskih restorana, proizvođača organske hrane, qwtzgftrs udruženja....
3. Librem se odrekao mogućnosti koje konkurencija ima i napravio za sebe dobar poslovni model. Kao i Nextcloud, Signal, Protonmail, CD Project... Inače propadanje firmi je sasvim normalna pojava, kao i stvaranje novih
4. Oduzimanje mogućnosti svim privrednim društvima u nekim državama je dovelo do stagnacije, nedostatka inovacija i gubitka konkurentnosti na globalnom tržištu. Tj. "Radio, ne radio, svira mi radio"

Koliko je privreda SFRJ ili SSSR bila uspešna i tržišno orijentisana? Bilo je odličnih prizvoda, ali je EI Niš ostao daleko iza Sonija ili HP-a, Lada iza Mercedesa itd. Ne treba sve prepustiti tržištu. Ali nema razloga softver ubaciti u tu grupu.
 
Odgovor na temu

yaelo
Rajko Vojnović
Beograd

Član broj: 78087
Poruke: 153
178.79.38.*



+9 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 09:12 - pre 65 meseci
Ima jedna razlika između Androdida i Linux OS-a. Android je samo jedan a Linux ima mnogo distroa iako je kernel isti. Google je odradio odličan posao sa Google Play i Androidom, zašto to ne bi moglo da bude i sa Linuxom? Jedan centralni Linux OS. Koliko bi samo sve bilo lakše. Iako je zastupljen samo 2% to je u globalu veliki broj korisnika. Krenule su i igre sa Steamom. Još samo malo da se ispegla i centralizuje i krenuće gore makar još 2%.

Koliko je brzo Chrome browser uzeo primat kad se pojavio? Ipak je do kvaliteta, reklame i podrške.
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.182.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 09:21 - pre 65 meseci
yaelo

Sta bi se dobilo sto ne postoji sad? Eto, uzmi Ubuntu da ti bude standardni distro, i toliko. Problem je sto bi prilagodjavanje Linuxa obicnom korisniku uklonilo sve prednosti koje ima u odnosu na Windows ili macOS/OSX, a to Linuxasi nece.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16687
*.speed.planet.nl.



+7173 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 09:29 - pre 65 meseci
@Nedeljko,

Propadanje privrednog subjekta je >osnova< koja omogucava napredak.

Mislim bez bojazni da ladomudjenjem moze da nam propadne posao, kvalitet tog posla bi bio... pa kao vec vidjen u svakom od "rajeva".
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

dule_ns
Novi Sad

Član broj: 123863
Poruke: 257
91.232.237.*



+690 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 09:33 - pre 65 meseci
Citat:
Nedeljko:
Space Beer

Poenta je u tome da

1. Veće zakonske slobode mogu dovesti do manjih praktičnih sloboda.
2. To što zakon nešto omogućava, ne znači da je u tom sistemu to praktično moguće.
3. Jednostrano odricanje od mogućnosti koje konkurencija ima, smanjuje konkurentnost na tržištu i može dovesti do propasti tog privrednog subjekta.
4. Oduzimanje mogućnosti (kao pod 3) svim privrednim subjektima, ne dovodi do propasti tržišta.

To se nije promenilo od XVIII do danas i za to je primer dobar.

Takođe,

5. RMS-ov model jeste tržišan.
6. Ne treba sve prepuštati tržištu.

RMS-ov model, barem kako si ga ti predstavio, nije tržišni.

Na pravom tržištu subjekti iznose svoju robu / usluge / novac (mada i novac je roba) i međusobno pregovaraju oko uslova razmene. Ukoliko su obe strane zadovoljne onim što dobijaju zauzvrat posao se ugovara i razmena se vrši.

Na "tržištu" koje ti zagovaraš prodavac iznosi svoju robu i više nema nikakvu kontrolu nad svojim proizvodom - svi ostali mogu da koriste tvoj proizvod na bilo koji način koji nađu za shodan bez obaveze da ti išta daju zauzvrat. Kompenzacija koju dobijaš zauzvrat zavisi od spleta slučajnih okolnosti koji nema skoro nikakve veze sa tvojim razvojem softvera. To veze sa tržištem nema.
 
Odgovor na temu

Space Beer
ISS

Član broj: 325788
Poruke: 107
89.216.105.*



+93 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 09:34 - pre 65 meseci
@bojan
Ne znači da bi se uklonile sve prednosti, pošto to nije neophodno da napraviš dobar OS. Kao što smo više puta pisali - prednost je što imaš mogućnost da isti posao odradiš i preko konzole i preko GUI-a, da instaliraš softver iz binarnog paketa ili iz repo-a, da ažuriraš OS kada ti hoćeš ili da ga pustiš da on to radi automatski, da biraš okruženje koje želiš i tako dalje. Sve to može da ostane, a da i prosečni i napredni korisnici budu zadovoljni. Potrebno je samo pratiti KDE filozofiju “Simple by default, powerful when needed” :D

Neophodno je napraviti OS koji ne pravi jedan korak napred, pa dva nazad. MS možda i može da prođe sa tim pristupom, ali zato što su u mnogo boljoj početnoj poziciji. I neophodno je napraviti OS koji običnom korisniku nudi više od konkurencije, što trenutno nije slučaj sa Linuxom za PC

@yaelo
Ako ti je Chrome referenca, onda treba preformulisati - ipak je do novca, bloat-a, guranja browsera uz zimske gume, zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu... U suštini, teško je naći browser koji nudi manje od Chrome-a. Čak su i Chromium-based browseri primetno bolji (Vivaldi, Opera, Brave...)

Nije potrebna centralna distribucija. Problem linuxa na desktopu nije 100 različitih distribucija (a sve one dele iste probleme). Problem je što se Linux za desktop OS ne pravi prema potrebama 98% korisnika, već prema potrebama svojih autora. Ubuntu je možda izuzetak, zato i jeste najpopularniji.
 
Odgovor na temu

yaelo
Rajko Vojnović
Beograd

Član broj: 78087
Poruke: 153
178.79.38.*



+9 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 10:10 - pre 65 meseci
Ideja sa centralnom distribucijom je da bi bilo lakša situacija sa drajverima. Mnogo više softwera, mnogo lakša podrška pošto postoji samo jedan os. Ne bi bilo potrebno učiti svaki novi distro.

Koliko je samo lakše napraviti i testirati softwer za jedan distro a ne za milion? Prevelika gužva, a skoro svaki distro izbacuje nove verzije na par meseci. Skoro sam probao novi Mint i ne radi mi drajver za Radeon. Instaliram Ubuntu 18.10 i ne radi instalacija za drajver i plus problemi sa paketima i svašta. Instaliram Kubuntu LTS i radi sve perfektno.
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.182.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 10:21 - pre 65 meseci
@yaelo

Ako ja hocu svoj distro (a ko moze da mi zabrani!) imam pravo da ga napravim, to je sustina, a ako ga korisnici zele i podrzavaju moze da postane i nesto veliko. Svi ti distroi ne bi postojali bez korisnika.
 
Odgovor na temu

Space Beer
ISS

Član broj: 325788
Poruke: 107
89.216.105.*



+93 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 10:30 - pre 65 meseci
@yaelo
Većina linux drajvera je deo kernela i pratećih paketa, tj. open-source drajveri rade svuda. Bar Intel i AMD nemaju tih problema, osim u slučaju novog hardvera, a starog kernela (OS-a), što je i logično. Ti si verovatno iz nekog razloga hteo vlasnički, a on je za Radeon dostupan samo za Ubuntu LTS i enterprise distribucije. Za nVidia karte mislim da vlasnički ide bez problema na (skoro) sve, ali njima je optvoreni đubre, pa postoji mogućnost da ne pokreneš OS.


U svakom slučaju, bitno je da postoji hardver koji odlično radi na Linux desktop OS-u. Ostavljao sam ovde i linkove ka proizvođačima. Možda izbor hardvera nije kao za prozore, ali je znatno veći nego za npr. OS X. I možda jeste ograničenje za udeo od 30%, ali nije za npr. 10%. Baš kao ni dostupan aplikativni softver.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.net138.selfnet.at.



+2789 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 14:26 - pre 65 meseci
Citat:
dule_ns: RMS-ov model, barem kako si ga ti predstavio, nije tržišni.

Na pravom tržištu subjekti iznose svoju robu / usluge / novac (mada i novac je roba) i međusobno pregovaraju oko uslova razmene. Ukoliko su obe strane zadovoljne onim što dobijaju zauzvrat posao se ugovara i razmena se vrši.

Na "tržištu" koje ti zagovaraš prodavac iznosi svoju robu i više nema nikakvu kontrolu nad svojim proizvodom - svi ostali mogu da koriste tvoj proizvod na bilo koji način koji nađu za shodan bez obaveze da ti išta daju zauzvrat. Kompenzacija koju dobijaš zauzvrat zavisi od spleta slučajnih okolnosti koji nema skoro nikakve veze sa tvojim razvojem softvera. To veze sa tržištem nema.

Ako niz dugu ulicu imaš deset muzičara, pri čemu svaki od njih ispred sebe drži kutiju za priloge, jesu li oni na tržištu ili ne?

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 21.11.2018. u 16:11 GMT+1]
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.net138.selfnet.at.



+2789 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 15:22 - pre 65 meseci
I još nešto. Kako to misliš da prihodi po RMS-u ne zavise od kvaliteta proizvoda?

1. Softverski porez - dobićeš više ako je tvoj program više korišćen.
2. Donacije - prikupićeš ih više ako ima više zadovoljnih korisnika.
3. Prodaja podrške - što je više ozbiljnih korisnika, biće više prihoda.
...
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

[es] :: Advocacy :: Linux prebacio 4%
(TOP topic, by flighter_022)
Strane: << < .. 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 344654 | Odgovora: 3057 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.