Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Monofazni motor na trofazni frekventni regulator ?

[es] :: Elektronika :: Monofazni motor na trofazni frekventni regulator ?

Strane: < .. 1 2 3 4

[ Pregleda: 21643 | Odgovora: 68 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Monofazni motor na trofazni frekventni regulator ?23.09.2017. u 10:42 - pre 79 meseci
Citat:
zeoN_Rider: Sa ovim se baš ne bih složio.


Zasto se nebi slozio ?
Moze li objasnjenje ?
 
Odgovor na temu

zeoN_Rider
Beograd 🇷🇸 Srbija

Član broj: 167413
Poruke: 13017
*.adsl-1.sezampro.rs.

Jabber: zeoN_Rider


+459 Profil

icon Re: Monofazni motor na trofazni frekventni regulator ?23.09.2017. u 10:52 - pre 79 meseci
Citat:
boro62promajanije toliko bitan torque motora


Citat:
boro62promaja: Zasto se nebi slozio ?
Moze li objasnjenje ?


Kako nije bitan moment?
Ne mogu da verujem šta je slepaca
svuda oko nas!
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Monofazni motor na trofazni frekventni regulator ?24.09.2017. u 15:55 - pre 79 meseci
Isprobano !
Spojeno onako kako je @emiSAr naveo i sve radi kako treba. Snubber postavljen 0.15uF/1000VDC+100E.
Sklop iz usisivaca.
Pozdrav, BP
 
Odgovor na temu

DSL
Sweden

Član broj: 47290
Poruke: 1874
31.223.128.*



+162 Profil

icon Re: Monofazni motor na trofazni frekventni regulator ?24.09.2017. u 16:44 - pre 79 meseci
Citat:
boro62promaja: Isprobano......

...+100E.
Pozdrav, BP



100evra liječi mnogo štošta
Isprobano

Pozdrav,SM :-)
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Monofazni motor na trofazni frekventni regulator ?24.09.2017. u 18:29 - pre 79 meseci
C=0.15uF
R=100 Ohm
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Monofazni motor na trofazni frekventni regulator ?27.09.2017. u 15:24 - pre 79 meseci
Iskoristicu ovu temu da postavim jos jedno pitanje a vezano je za monofazne asinhrone motore sa kondezatorom.
Naime, ako na primer imamo motor (kao sto je ovaj moj) koji na pomocnom namotaju ima kond od 10uF i njime pomijera fazu, sta se desava sa brojem obrtaja ako kapacitet tog kondezatora smanjimo na recimo 6.8uF a sta se desava ako isti povecamo na recimo 15uF ?
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Monofazni motor na trofazni frekventni regulator ?27.09.2017. u 20:25 - pre 79 meseci
Ništa se neće desiti sa brojem obrtaja Boro.

Ako staviš manji pomoćni kondenzator, motor ima manji potezni moment i neće krenuti sa nominalnim opterećenjem.
Do neke granice smanjenja tog kondenzatora će ipak raditi sa lakim teretom prilikom starta, kad zaleti radiće normalno.

Ako povećaš taj kondenzator takođe gubiš na poteznom momentu ali ovaj put rizikuješ pregorevanje pomoćnog namotaja, tj. konačno motora. Biće veća struja pomoćnog namotaja koja će preteretiti žicu.

U bilo kom slučaju tog kondenzatora (osim ako je značajno povećana vrednost) motor će raditi nominalnim brojem obrtaja ukoliko uspe da se zaleti do te brzine.

Možeš izvesti jedan zanimljiv eksperiment sa otkačenim pomoćnim kondenzatorom. Namotaj kanap oko osovine motora i kad ga uključiš u struju, povuci kanap kao kad pališ motornu testeru i motor će raditi normalno u onom smeru u kom si ga zavrteo.
Tako se sasvim normalno može koristiti veliki broj monofaznih motora, sa "ručnim zaletom" u onom smeru koji ti treba.

Radiće sve dok ga ne opteretiš dosta preko nominalnog momenta. Ako ga u tom stanju mehanički preopteretiš, nepovratno će početi da gubi broj obrtaja jer će ispasti iz opsega "hvatanja" za obrtno polje i staće i ako je priključen u struju. Pošto nema kondenzatora koji bi mu definisao smer i pomogao pri zaletu, ako potraje to stanje neokretanja, pregoreće.

Objasniću ti i razloge zašto je to moguće i šta je opseg "hvatanja" rotora za obrtno polje statora.

- Pošto je radni namotaj samo jedan, bez obzira na broj polnih nastavaka statora, kod monofaznog motora to možeš tumačiti kao postojanje dva istovremena obrtna polja u suprotnim smerovima. (kod trofaznih je samo jedno obrtno polje u smeru koji određuje raspored faza...)

- Kada postoji pomoćni namotaj, koji pomeri fazni stav struje, jedno od tih polja postaje dominantnije i pojavi se potezni moment u smeru koji praktično određuje smer motanja pomoćnog namotaja. (zato ako zameniš krajeve, bilo radnog ili pomoćnog namotaja, monofaznom motoru ćeš promeniti smer okretanja)

- Rotori kaveznih motora su napravljeni tako što kao namotaj imaju šipke od aluminijuma ili bakra, nalivene u rotorsko gvožđe i svaka ta šipka u prostoru za namotaje čini po jedan kratkospojen navojak.
Statorsko polje., bez obzira na smer obrtanja, indukuje u tim kratkospojenim navojcima velike struje, koje posledično proizvode rotorsko polje (bilo kakav tok struje, kroz bilo šta, neminovno proizvodi magnetsko polje).
Između statorskog i rotorskog polja se javlja interakcija (privlačne i odbijajuće sile).
Stator možeš komotno posmatrati kao primar jednog trafoa, sa presečenim O jezgrom na pola (praktično 2 C jezgro), gde bi stator kao primar bio namotan na jednoj polovini (na jednom C), rotor kao sekundar na drugoj C polutki sa jednim kratkospojenim navojem, između ta dva jezgra je značajan vazdušni procep, što je kod motora zazor između statora i rotora. Zazorom i proračunom rotorskog gvožđa je sprega primar-sekundar oslabljena do te mere da pri određenoj frekvenciji ROTORSKE struje to može raditi a da ne preoptereti primar, tj. naš stator.
Dakle, genijalni Teslin izum radi tako što stator generiše obrtno polje i istovremeno indukcijom napaja rotor, koji sad kao posledicu toka struje generiše sopstveno magnetsko polje.
Rotorsko gvožđe je proračunato tako da nominalno radi sa nekim "uglom klizanja" u odnosu na obrtno polje statora.
"Ugao klizanja" je praktično razlika između broja obrtaja statorskog polja (koje je kod nas 3000RPM za dvopolni motor) i broja obrtaja rotora (tipično 2850RPM kod najčešće korišćenih motora). Zato se motor zove asinhroni motor jer je sinhrona brzina (koju on ne može nikad dostići, 3000RPM).
Ugao klizanja je različit kod raznih tipova motora, zavisno od namene i konstrukcije i kreće se u granicama od nekoliko procenata ispod broja obrtaja obrtnog polja statora.

E sad ono najbitnije: uzmimo na primer da je ugao klizanja recimo tipičnih 5%. Dobijamo da će se rotor okretati (pri nominalnom opterećenju) sa 2850RPM. Frekvencija koja proizvodi obrtno polje statora je 50Hz, dok kod rotora koji se vrti nešto sporije, frekvencija njegovog okretanja bi bila 47,5Hz.
Ono što je veoma bitno je da frekvencija struje u rotorskim kratkospojenim navojcima (šipkama kaveza) ima rezultat koji je razlika frekvencija statorskog obrtnog polja i frekvencije obrtanja rotora, tj. u našem pretpostavljenom slučaju upravo 2,5Hz.

Stanje su sledeća:

- kada je asinhroni motor rasterećen, njegov broj obrtaja je blizak sinhronom i frekvencija rotorske struje (razlika frekvencija rotor-stator) je veoma niska. Posledica je zasićenje rotorskog gvođža sa slabim poljem koje se generiše u rotoru. Ortni moment je mali i tek toliki da savlada trenja ležajeva, otpor ventilatora za hlađenje i td... (a kad je već motor rasterećen i ne treba mu jako polje rotora, a ni veliki moment... :-).

- kako opterećenje na osovini raste, rotor pomalo usporava i razlika pomenutih frekvencija formira porast frekvencije struje rotora. Kako raste frekvencija rotora (kao posledica smanjenja njegove brzine obrtanja), rotorsko gvožđe (polje i vučni moment, istovremeno) postaje efikasnije i motor uravnotežava moment sa opterećenjam gde je posledica nešto manja brzina rotora nego u praznom hodu.

- Ako osovinu motora prejako opteretimo i rotor uspori previše, razlika frekvencija rotor-stator će postati velika, posledično i veća frekvencija rotorske struje i onda će postati dominantni uzrok smanjenja rotorske struje upravo induktivnost samog rotorskog namotaja, pošto Xl sa frekvencijom raste i ograničava rotorsku struju.
Kao posledica će biti opet opadanje obrtnog momenta motora. Otud ona krakteristična kriva asinhronih motora, nalik moment krivoj SUS motora, sa maksimalnim ispupčenjem na nominalnom broju obrtaja, a taj broj obrtaja zavisi od opterećenja na vretenu motora...

- Slučaj kad motor stoji, tj. rotor je zakočen iz nekog razloga. Rotorske struje nisu dovoljne da ostvare dovoljan moment jer je reaktivni otpor rotora preveliki i njegovo polje nedovoljno (sad je f rotora 50Hz), ali na žalost, i dalje je to trafo sa procepom i kratkospojenim sekundarom, sasvim dovoljan da preoptereti motor i za određeno vreme pregreje žicu i "usmrti ga". (U realno izvedenom motoru rotorska struja bude velika, ali u ograničenoj zoni preseka rotora, sa pregrevanjem te zone i motora ukupno gledano.)

Naravno, stvari nisu tek tako jednostavne...
Asinhroni elektromotori su u više iteracija jako poboljšani u odnosu na prvu izvedbu (sam Tesla je uradio većinu poboljšanja) pa su rotori malo komplikovaniji od prostog kaveza...

Da bi se dobile dobre zaletne karakteristike asinhronih motora, manipuliše se porečnim presekom gvožđa i kaveza, po dubini rotora (počev od njegovog obima , ka centru). Tako se dobija različita efikasnost rotora prema frekvenciji rotorske struje, te moderni motori iz stanja sa nultim brojem obrtaja, najčešće imaju obrtni moment koji je VEĆi od nazivnog (ali ne sme dugo trajati, tj. traje samo dok se motor ne zaleti).

Rotori se prave za različitim zaletnim karakteristikama (skraćeno ZK) u nekoliko klasa.
Te klase su raspoređene od nekih 70% zaletnog momenta u odnosu na nazivni, pa do čak 160% zaletnog u odnosu na nazivni.

Postoje i takozvani "duboko žlebljeni" asinhroni elektromotori (sa većim uglom klizanja), namenjeni jako teškim pogonskim karakteristikama, koji mogu dosta dugo biti vrlo preopterećeni bez posledica.
Poznaju se po tome što imaju osetno niži nominalni broj obrtaja u odnosu na one uobičajene elektromotore.

Na primer: tipičan četvoropolni asinhroni motor, koji je namenjen za "lake" pogone, sa manjim inercionim masama i manjim varijacijama tereta i brzine, ima nominalnih 1430-1470RPM, dok motor za "teške" pogone ima 1320-1380RPM isto četvoropolni.

Ti motori za teža opterećenja se koriste na: strugovima, rendisaljkama, provlakačicama, nekim presama, dizalicama, namotačima i slično tome... Takvi se često opterećuju velikim inercionim momentima zbog priključenih masa na vretenu, velikim udarnim teretima, čestim promenama smera i tako dalje...

Eto toliko o asinhronim motorima i nadam se da će ova moja duga i dosadna priča, nekim prilično jednostavnijim jezikom od "surovog tehničkog", pomoći mnogima oko razumevanja asinhronih motora.

Pozdrav
 
Odgovor na temu

Living Light

Član broj: 331540
Poruke: 6709



+1156 Profil

icon Re: Monofazni motor na trofazni frekventni regulator ?28.09.2017. u 12:43 - pre 79 meseci
Dr.Macola

Hvala ti za sjajan text/post !!!

pOz
Toliko mnogo knjiga, toliko malo vremena...
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Monofazni motor na trofazni frekventni regulator ?28.09.2017. u 17:56 - pre 79 meseci
Stvari monogo jednostavnije zvuce kad ih ti malo u obliku tutorijala prezentujes !
Hvala Dragoljube !
 
Odgovor na temu

[es] :: Elektronika :: Monofazni motor na trofazni frekventni regulator ?

Strane: < .. 1 2 3 4

[ Pregleda: 21643 | Odgovora: 68 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.