Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?

[es] :: Ekonomija :: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?

[ Pregleda: 2790 | Odgovora: 13 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

R A V E N
Mirza Beglerović Raven
Tuzla

Član broj: 36142
Poruke: 1629
109.175.112.47

Sajt: NietzscheSource.Org


+101 Profil

icon Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?26.09.2016. u 19:57 - pre 91 meseci
Prije svega, tokom Druge Jugoslavije bile su zaštićene od strane države, te nije bilo tržišne borbenosti kao u kapitalističkim ekonomijama.

Onda dolaze 1980-e i znatna ekonomska kriza. Redukcije struje, nedostatak benzina, odnosno dopuštena vožnja automobila po parnim i neparnim brojevima tablica, inflacija. Ko je stariji od 40 godina, neka kaže nešto o tome, ali objektivno i istinito. Uslijed svega toga te kompanije možda počinju loše poslovati ili možda čak neprofitabilno?

Onda dolazi rat i najvjerovatnije su mašine, uređaji i materijali naredbom vlasi uzeti za vojne i(li) civilne svrhe. Naravno, tih 2.5-3 godine neaktivnosti dodatno im je naštetilo. Nije bilo obrazovanja zaposlenih i tehnološkog napretka.

Onda nakon rata te kompanije su bez zaštite izložene brutalnom svjetskom tržištu, odnosno svjetskoj ekonomskoj utakmnici. Šta se nadalje desilo?

Sudeći po novinarima, o kojima imam nisko mišljenje, dio njih je privatiziran, ali novi vlasnici nisu ispoštovali privatizacioni ugovor. Radnicima nisu isplaćena neka novčana potraživanja, a neljudski resursi kompanija su prodani u staro željezo. Mislim da se čak ni novi vlasnici nisu pojavili u državi više od 2-3 puta. Po novinarima tužilaštvo "glumi kipa", odnosno ne reaguje.

Šta je bilo sa kompanijama u državnom vlasništvu? Sudeći opet po novinarima, radnici su nešto radili, ali su samo kako-tako dobivali platu. Valjda im je rečeno da za penziono i zdravstveno nema za sada novaca, pa da se strpe, možda će biti. Sad mnogi od njih trebaju ići u penziju, ali šta iz vlade kažu? Zovu ih na neke dogovore, ali se ne saznaju detalji, samo na vijestima objave:

Citat:
Dogovor nije postignut.


I to je sve, ne možeš da saznaš detalje. Ili vlada ima novca za te doprinose, a neda ili nema, pa bi i ona morala da fabriku rasproda u staro gvožđe, a to bi značio onda i skoro siguran kraj kompanije.

I sad se vraćam na novinare i radnike. Kažu radnici, a novinari prenesu:

Citat:
Nisam primio 40 plata.


To zvuči blesavo, a i ta riječ "blesavo" je preslaba za sve to. Ko bi zdrave pameti radio 40 mjeseci besplatno?!! Ili je samo sjedio u kući ili u fabrici i u tom slučaju na osnovu čega zahtjeva 40 plata i uplata za zdravstveno i penziono?!!

Mislim na kompanije kao što su: Fabrika Obuće Aida, TTU (Tvornica Transportnih Uređaja), Dita, Krivaja MoBEL, Željezara Zenica, Agrokomerc. Malo-malo njihovi radnici su na cesti. Onda je dobar dio rudnika u Federaciji prisajedinjen Elektroprivredi BH i to je najavljivano kao oživljavanje rudnika. Ali opet malo-malo dođe informacija da je taj-i-taj rudnik u krizi, osim ako, naravno, novinari opet ne bombaju.

Trebalo bi napraviti studiju o istoriji funkcionisanja tih kompanija od njihovog nastanka, a neke su osnovane čak 1940-ih.

I onda kako je radničko samoupravljanje zamišljeno? Ja mogu biti odličan radnik sa hoblaricom za drvo, ali šta znam o prodaji proizvoda za vani? Niti znam engleski jezik a niti funkcionisanje svjetskog tržišta. A i iz iskustva znam da se grupa ljudi gdje se svačije mišljenje sluša u pravilu ne može dogovoriti oko ničega. Npr. u grupi od 500 osoba imate 498 različitih mišljenja.

Ili da se cijelom društvu kaže:

Citat:
Pazite, tako vam je u kapitalizmu. I u Americi propadaju fabrike i ljudi gube posao. Just deal with it. I Apple možda u jednoj finansijskoj godini izgubi 500 miliona dolara, ali je Apple div koji to može amortizirati, a manji ne mogu


Koje informacije nedostaju u cijeloj ovoj priči o propalim fabrikama SFRJ i kako bi se one mogle spasiti, ako uopšte mogu?

[Ovu poruku je menjao R A V E N dana 26.09.2016. u 21:17 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Java Beograd
Novi Beograd

Član broj: 11890
Poruke: 9448
89.216.32.*



+10246 Profil

icon Re: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?27.09.2016. u 08:26 - pre 91 meseci
Vremena nisu ista

Posle II SR čitava planeta je bila na nižem stepenu razvijenosti, pa je privreda socijalističkih zemalja, a posebno SFRJ bila i te kako konkurentna na svetskom nivou. Traktor iz IMT - isti ako ne i bolji od nekog italijanskog, francuskog i slično. Elektroindustrija, dalekovodi, turbine, čelik - na svetskom nivou.

Ali kao što rekoh u podnaslovu, vremena se menjaju. Socijalstičko uređenje, samo po sebi nije bilo profitno orijentisano, te nije bilo tržišne utakmice i potrebe da se već pomenuti IMT trakor modrenizuje, usavrši, da se napravi još desetak tipova, sa destak motora i tako ostane na svetskom nivou. Tako je IMT traktor iz sedamdesetih bio potpuno isti kao onaj iz šezdesetih. A onaj francuski je bio dva puta bolji.

Privreda SFRJ, po svojoj definiciji, bila je predodređena da izgubi svetsku utakmicu. Ali, kraj nije bio brz. Bilo je mnooooogo zemalja (Azija, Afrika) koje su bile daleko manje razvijene od SFRJ i kojima smo uspešno prodavali robu, i održavali relativno pristojan standard. Sreća u nesreći je da je samoupravni socijalizam, po svojoj definiciji bio mnogo napredniji sistem od državnog socijalizma, kome je krenulo nizbrdo već početkom 60-tih. SFRJ je izdržala 20 godina više i tu je bio kraj.


Da li se fabrike mogu spasiti
Šta je fabrika ? Grubi opis: nekoliko zgrada, u njima mašine. Ljudi, zaposleni, uz pomoć mašina, nešto proizvode. I to nešto se mora prodati, da bi fabrika opstala.

Neka za primer uzmemo propalu fabriku papuča, sa ispravnim mašinama, i osrednji grad bivše SFRJ (Tuzla, Aleksinac, Sisak, Štip ...) Neka, samo teoretski, zarad diskusije, prepotpostavimo da postoji investitor koji ima kintu i hoće da uloži u oporavak fabrije. Šta nam treba, na početku ? Ljudi.
Treba sposoban direktor, menadžer koji je u stanju da organizuje rad fabrike. Treba nekoliko inženjera, tehnologa, koji znaju da proizvodni proces ide tako da se (lupam) di-meta-polinivil tretira sa heksa-butan-tetraetil i na kraju doda bi-oksi-metan i dobije se materijal za papuče. Treba i nekoliko inženjera za održavanje fabrike, struje, mašina. Treba ljudi u nabavnoj službi, koji će umeti da povoljno kupe najbolje sirovine, treba dizajneri koji će da smisle dizajn papuča da parira Ipanema i Rider papučama na tržištu. Treba dobrih komercijalista koji će umeti da stupe u kontakt sa velikim igračima i plasiraju robu. I onda, treba radnika za proizvodnju.

Zaključak: sve i da se pojavi investitor sa kintom i željom da oporavi fabriku, ako ne nađeš pomenute stručnjake u Tuzli - nećeš oporaviti Fabriku Obuće Aida. Zgrada i mašine + nekvalifikovani pogonski radnici nije dovoljno za uspešnu proizvodnju.

Da li propadaju i fabrike u USA
Naravno. Ako kojim slučajem oslabi jedna karika (loš dizajner, nesposoban inženjer održavanja ili slično) firma počinje da gubi tržišnu utakmicu. Ali, tamo ima drugih fabrika, sposobnih menadžera koji su osmislili win-win kombinaciju, i koji su u stanju da kupe fabriku koja propada, uvedu svoj sistem upravljanja, i nastave da posluju sa profitom. To se zove ukrupnjavanje.

OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji
 
Odgovor na temu

djoka_l
Beograd

Član broj: 56075
Poruke: 3445

Jabber: djoka_l


+1462 Profil

icon Re: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?27.09.2016. u 08:53 - pre 91 meseci
Da dodam na javin odličan post, niko ne kupuje fabriku zbog zgrada, mašina i ljudi koji rade ili su radili u njoj. Ono što se kupuje je sposobnost fabrike da napravi profit.

Investitor koji uloži, na primer, 15 miliona evra u fabriku, ne daje te pare ako nema plan kako da zaradi tih 15 miliona u sledećih 15 godina (15 godina nije slučajno uzeto, investiranje u proizvodne pogone se računa tako da povrat investicije bude u 7-15 godina). Da li će fabrika svake godine da napravi po 1 milion evra profita, ili će prve godine da napravi 0 a 15. godine 3 miliona evra, stvar je plana - mora da zaradi svoju cenu u sledećih 15 godina.

Da budem jasan, neće investitor svake godine izvući iz fabrike ceo milion. U proseku, za dividende se isplaćuje 15%-40% profita, ostalo ide u dalje investiranje. Onaj ko investira, nada se da će u dužem roku od 15 godina imati profit, ili da će fabriku prodati za 15 godina po istoj ili većoj ceni koju je platio.

Veliki problem sa investiranjima u naše propale fabrike je socijalni plan - država najčešće traži da se zadrže zaposleni. A upravo je to i najčešći problem sa fabrikom - niska produktivnost i višak radne snage. Često se na radničkim protestima čuje teza da je njihovo da rade, a na menadžerima da ih uposle. Pogrešno! Jedna od "normalnih" mera na raspolaganju menadžeru je, da kada nema dovoljno posla, neko bude otpušten.

Jedna pričica: navodno je na neko menadžersko mesto postavljena osoba koja je posle prvog kvartala napravila u svom sektoru gubitak. Isto se desilo i u drugom i u trećem kvartalu. Na početku četvrog kvartala ta osoba je otpuštena. Na razgovoru kod rukovodstva, ta osoba se pobunila i tražila razloge za otpuštanje. Rekli su joj, imali ste gubitke 3 kvartala. Na to je usledio odgovor - ali ja sam očekivao da će rukovodstvo nešto postupiti po tom pitanju. A rukovodstvo - pa, postupili smo, otpustili smo vas.
 
Odgovor na temu

Java Beograd
Novi Beograd

Član broj: 11890
Poruke: 9448
89.216.32.*



+10246 Profil

icon Re: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?27.09.2016. u 10:09 - pre 91 meseci
Citat:
djoka_l: A upravo je to i najčešći problem sa fabrikom - niska produktivnost i višak radne snage.
Ja bih rekao da je niska produktivnost uslovljena ne lenjošću radnika, već zastarelim proizvodnim procesima.
I takođe, ne manjak nego apsolutni nedostatak visokoobrazovanih iskusnih i aglnih tehnologa, inženjera, dizajnera i slično.
OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji
 
Odgovor na temu

Nika Matejic

Član broj: 322052
Poruke: 18
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+433 Profil

icon Re: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?27.09.2016. u 10:48 - pre 91 meseci
Citat:
R A V E N: Redukcije struje, nedostatak benzina, odnosno dopuštena vožnja automobila po parnim i neparnim brojevima tablica, inflacija. Ko je stariji od 40 godina, neka kaže nešto o tome, ali objektivno i istinito.


Što se tiče benzina i ostalih stvari iz uvoza ...

Zbog ratova na Bliskom istoku u tom periodu, problem sa benzinom je bio globalnog karaktera. Ništa to nije bilo specifično samo za SFRJ. Na internetu možeš pronaći na stotine fotografija iz tog perioda sa benzinskih pumpi po SAD, zapadnoj Evropi itd.

Što se tiče struje ...

Svi proizvodni elektroenergetski sistemi (hidro, termo, nuklearni ...) koji danas postoje na prostoru bivše SFRJ su i napravljeni u doba SFRJ. Ništa značajnije novoga tu nije u međuvremenu napravljeno ... i sad se ti pitaš - kako je tada bilo restrikcija, a danas ih nema?
Pa tako što je tada industrija (najveći potrošač struje), odnosno cela privreda, radila punom parom. I elektroenergetski kapaciteti su paralelno građeni, ali je rezervi u sistemu i dalje bilo malo, pa je povremeno moglo doći do problema u snabdevanju usled velikih suša, havarija isl.
Kada bi se danas pokrenulo samo pola tadašnjih industrijskih kapaciteta, elektroenergetski sistem bi se raspao.

U svakom slučaju, ti povremeni periodi nestašica o kojima pišeš su trajali relativno kratko i ni izbliza nisu bili dramatični kako ih liberalni "ekonomisti" danas opisuju. Ako mi se i desilo par puta da u C-marketu nisam našla kafu, prešla bih prekoputa u free shop ili na pijacu i kupila je tamo.
Manjih, povremenih nestašica jeste bilo u prodavnicama, ali ih nije bilo u kućama. Danas je situacija obrnuta - rafovi su puni, ali u kućama i novčanicima vlada nestašica, koja se popunjava iz kontejnera i iz narodnih kuhinja.
 
Odgovor na temu

ademare

Član broj: 151475
Poruke: 8065



+1748 Profil

icon Re: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?27.09.2016. u 17:29 - pre 91 meseci
Ovo za benzin jeste donekle , tacnije uglavnom razlog za tadasnje nestasice , par - nepar i slicno . Nafta , po barelu je poskupele nekoliko puta krajem 70-tih , i to se odrazilo i na bivsu SFRJ , iako su mnogi poslovi ugovarani bas u Arapskim zemljama , nisu bili bas redovni u vracanju dugova prema nama, nesvrstana " braca " .

Madjutim ima toga jos .

Evo bas pre nekoliko dana , citao sam na netu izguglaj , pisanje Ekonomista koji se bave tim periodom , u naucno - istrazivackom smislu , da je krajem 70, i pocetkom 80 doslo do Tajnog ?! Bankrota bivse SFRJ ! Da nije mogla da ispunjava svoje kreditne obaveze , slicno kao sto se kasnije dogadjalo par puta na primer Argentini da su to posledice toga .

Ima tu nesto ,mada ja nisam bas ubedjen u to , mozda oni raspolazu nekakvim podacima ili dokumentima koji nama ovako nisu dostupni. Jer nije bilo samo nestasica benzina.

Negde 1980 . ako se ne varam za tacnu godinu , deljeni su bonovi , uvedena je racionalizacija Prodaje na taj nacin za Kafu, Secer , Deterdzent i Zejtin tj. jestivo ulje . Znaci dok je za kafu i deterdzent donekle ocigledan razlog , nestasice deviza za uvoz kafe tj. sirovina - fosfata , koje stara SFRJ nije proizvodila , ogranicenje prodaje po coveku uvedeno je i za proizvode koji su 100 % domaci i za ciju proizvodnju nije potrebno potrosinti ni jednu stranu novcanu jedinicu.

Naravno radi se o berzanskoj robi , Secer, Ulje , koja se uvek moze izvesti , umesto da gradjani jedu !

Negde u to vreme javlja se i politicka parola , a u stvari politicka naredba koja bi se mogla nazvati " Izvoz po svaku cenu " . Tesko je Ekonomiju bivse SFRJ odvojiti od Politike . Tim pre sto kao i uvek ima onih koji nisu bas izgarali u sprovodjenju ove Politike .

Tu vec dolazimo i na teren razlicitog odnosa SFRJ prema pojedinim Republikama , drzavama kako cemo kasnije videti . Jednima je SFRJ bila majka , a druga Maceha , mada ja licno ne smatram da je " krivica " bila ne nekoj drugoj Republici , vec prvenstveno na rukovodstvima svako pojedinacno , kako ce se ponasati u odredjenoj situaciji .

Tako u ovom primeru Secer , Ulje , zna se gde se proizvodilo 90 % tih Proizvoda i to se izvozilo po svaku cenu i po damping cenama . Dobijene devize su se predavale NBJ i dobijali dinari cesto po nerelno niskom kursu . Za razliku od toga na primer mocna Privrede Slovenije Apsolutno nije sprovodila ovu politiku , vec je od NBJ sve do nekoliko dana do proglasenja Nezavisnosti , jeftino kupovala devize , uvozila repromaterijal , zasticena kao Beli Medved, ogromnim carinama. Preskupo je prodavala svoje Ispodprosecno kvalitetne proizvode , na domacem trzistu , Brendirane jakom reklamnom kampanjom koja je Ironicno bila osmisljavana u Srbiji , i koristeci slabosti sistema Drustvenog vlasnistva u vidu korupcoje ! Podmitis Komercijalistu trgovinskog preduzeca i on kupi za sve pare Preskupu Slovenacku robu , umesto jeftiniju istu iz BiH na primer. To su cuveni sada propali giganti Gorenje, Iskra, Mura , Elan , Cimos , Rasica ,Labod itd . Neki jos zivotare al nece jos dugo .
 
Odgovor na temu

dragancesu
subotica

Član broj: 38340
Poruke: 2189
*.adsl.eunet.rs.



+73 Profil

icon Re: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?27.09.2016. u 21:22 - pre 91 meseci
Interesantna tema ali je odgovor jednostavan: NE MOŽE

Na zapadu firme propadnu pa ih neko kupi i nastavi ako je profitabilno. Ili ih kupi i zatvori da unisti konkurenciju. Ovde je bilo drugacije, firme su stale silom prilika, politika jer odradila svoje. Onda ih je neko kupio i zaradio na tome, pa sad nema potrebe da se muci sa proizvodnjom, silnim radnicima, sindikatima, itd

Teorija kaze, problem nastaje n godina, da se resi treba 2n godina + mnogo para.

S druge strane tehnologija koja je bila je prevazidjena, sada je sve drugacije. Tamo gde imaju proizvodnju ona je tehnloski nova, stare tehnologije vise ne uspevaju na trzistu. Danas na neki nacin se malo ko trudi da poizvodi, to rade kinezi i jos malo ko. Ostali samo dizajniraju proizvod, posalju nacrte i plate gotov proizvod. I mnogo proizvoda pomenutog gorenja je takvo

Kako god da se gleda ipak je Jugoslavija bila srednje razvijena industrijska zemlja, svasta se pravilo. A onda je propalo, pogledajte filmove Tezina lanaca 1 i 2, a sad se snima i treci deo.

Bilo je i onda svasta, propada fabrika i dodje nas covek iz inostranstva sa obecanjem da ce da je osposobi, nisu mu verovali da moze pa su mu pustili i kad je uspelo oterali su ga jer je tehnokrata. Sta reci na ovo

Danas je sitacija jos gora, da neko dodje i investira on mora da ima u izgledu veliki profit. Hala montazna, digne se za tri dana. Drzavne subvencije sledecih godinu-dve i to mu je dzaba radna snaga. Ko u tim uslovima ne uspe nije za biznis.

Zaista nemam predstavu kako je u nemackoj, ali jedan novi film (Majkl Mur: Gde je na sa sledeca invazija) govori da je u nemackoj uprava fabrike mora da ima pola radnika, i da je to pokazalo dobre rezultate. Svako ima ideje u svojoj oblasti i kad se to spoji sto formule za uspeh

I jos jedan razlog sto ne uspevamo je politika, da se udje u EU ima mnogo javnih i manje javnih uslova koji se moraju ispuniti, jedan od takvih je i visina minimalne plate koja je valjda 600-700 eur. kad cemo da stignemo to tog nivoa? NIKAD. Dodje strani investitor i kad mu nasi politicari kazu kolika je minimalna plata (200 EUR) sto bi davao vise? Ovo bi narod rekao seku granu na kojoj sede. Ali to je politika i moze se

Evo danas citam novine i pompezni naslov KO ĆE DOBITI MILION EVRA? Na zapadu imaju para ali ne i ideja, onda dodju ovde i jeftino ih kupe. Za ove pare ce da pokrenu stotinu biznisa samo je pitanje cije su to posle ideje, evo para a ideje odose, ono tipa autorskih prava, licenci itd
Pomozite Micro$oftu u borbi protiv piraterije, poklonite prijatelju Linux
 
Odgovor na temu

burex
Software developer
Iterro
46°05'N 19°39'E

Član broj: 24964
Poruke: 987
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+679 Profil

icon Re: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?27.09.2016. u 23:50 - pre 91 meseci
Bilo je prehrambenih preduzeća koja su funkcionisala sasvim OK i svetski, npr. 29. Novembar u Subotici.
Ipak, vremenom je bilo potrebno oprostiti dugove firmama sa Kosova i Makedonije, bilo je naredbi slanja donacija, pa zatim su došle devedesete... otpušteno je ili najureno gomila ljudi koji su ili bili pogrešne nacije, ili pogrešne vere, ili su bili bez veza i vezica. Tehnolog koji je imao diplomu iz Zagreba je najuren jer se smatralo da će da otruje srpsku vojsku. Vojska je zatim zahtevala hitne dostave konzervi, a za iste ili nije platila ili je platila nakon što je pare pojela inflacija. Zatim je došla hiperinflacija i sankcije, zatim je došlo do priliva izbeglica koji su dobili posao u preduzeću po nalogu sa vrha iako za to nije bilo mogućnosti.

PS: Tip koji je spektakularno ubio tj. dotukao 29. Novembar, gosn. Vojinović, je danas glavni u regionalnoj privrednoj komori.

Još je dotična firma i dobro poslovala, s obzirom na okolnosti. Jedna firma na zapadu jedva može da izgura 1 godinu sa čačkanjem nosa i neradom, a mi smo to radili 10 godina, i još smo imali hiperinflaciju i sankcije. Srećom po te kompanije, teško je bilo uvesti bilo koji drugi kompetitivni proizvod u Srbiju, pa je narod bio prinuđen da "kupuje domaće". I onda posle 2000. godine se ljudi ljute što se ne mogu nekadašnji giganti prodati za dobre pare. E, pa, hteli ste ratovanje i opšti nacionalizam, hteli ste da 10 godina letimo u nebeskoj Srbiji, pa šta sad hoćete? Većina preduzeća je toliko uništeno i zaostalo, da se jednostavno ne isplati ih kupovati.

Komunisti su radili OK na početku, jer je bilo potrebno nekako pokrenuti ekonomiju od apsolutne nule, pa je veštačko čičkanje fabrika imalo smisla... ali su ljudi mislili da može tako doveka... da se pravi isti Stojadin jedno 30-40 godina, a da niko ne primeti. Ne znam da li je neko upućen da je zadnji automobil Zastava 101 proizveden 2008. - ALO! Tržište Srbije je bilo zatvoreno da bi se zaštitio auto mator 40 godina bez airbagova i normalnih bezbednosnih mera! I šta onda hoće neko? Da dođe investitor i raspameti se? Ma nemojte...
A man is smart. People are stupid.
 
Odgovor na temu

Lavlja_Jazbina

Član broj: 298367
Poruke: 8226



+5028 Profil

icon Re: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?28.09.2016. u 16:09 - pre 91 meseci
Citat:
Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?

NE.Ima problema i sa postojecim.
 
Odgovor na temu

Java Beograd
Novi Beograd

Član broj: 11890
Poruke: 9448
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+10246 Profil

icon Re: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?28.09.2016. u 20:19 - pre 91 meseci
Kako se ruše tuneli ?
OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji
 
Odgovor na temu

Dr.sima

Član broj: 6237
Poruke: 478



+119 Profil

icon Re: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?29.09.2016. u 12:12 - pre 91 meseci
Pompezni naslovi u novinama. Mamuzanje vec davno mrtvog (mrtvih) konja radi kupovine bar malko socijalnog mira i pokojeg glasa. Doveli smo se do granice gde je industrija kompletno unistena. Nema popravke, nema obnavljanja, nema podizanja iz pepela. Sve sto je nekada vredelo davno je unisteno, ako je nesto i ostalo sada je vec prevazidjeno (skupo i neefikasno). Industrijski nismo konkurentni nikome u svetu. Ni po kvalitetu ni po ceni.

Jedino sto je preostalo je poljoprivreda, to se vec lepo rasprodalo gde treba i parice vec kaplju gde treba.

It sektor se ne racuna. Tu se drzava namerno trudi da slucajno koji dinar ne kapne sa strane.


Zivimo od evra familije iz inostranstva. Da se zakrpi do plate, ko je ima, ko je nema da ne crkne od gladi.

A od vladajucih lesinara nikad nista, bar da pomognu malo, deo para bi i oni uzeli.
 
Odgovor na temu

R A V E N
Mirza Beglerović Raven
Tuzla

Član broj: 36142
Poruke: 1629
109.163.136.73

Sajt: NietzscheSource.Org


+101 Profil

icon Re: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?06.10.2016. u 12:44 - pre 91 meseci
Citat:
Vozovi su na području zemalja bivše Jugoslavije prije 30 godina vozili brže nego danas.
Ukinute su mnoge lokalne i međunarodne linije a pruge zatvorene.
Dugovanja dvije željezničke kompanije u Bosni I Hercegovini se mjere stotinama miliona eura.
U Kontekstu o stanju I budućnosti željeznica u regiji govore:
- Dragomir Mandić, profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, i
- željezničari sindikalci iz Bosne i Hercegovine Zlatko Marin i Ernes Husarić.

Emisiju vodi Saša Ćeramilac a priču s pruga Srbije donosi Đorđe Kostić.


 
Odgovor na temu

R A V E N
Mirza Beglerović Raven
Tuzla

Član broj: 36142
Poruke: 1629
92.36.203.172

Sajt: NietzscheSource.Org


+101 Profil

icon Re: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?10.10.2016. u 05:36 - pre 90 meseci
Je li ikome palo na pamet da nije slučajnost to što je Alan Ford bio toliko popularan u Drugoj Jugoslaviji i još se i dalje dobro prodaje na trafikama?

Na jednoj strani imamo Broja Jedan i Sir Olivera koji pokupe skoro sav novac i zasluge (eng. desert, ko hoće da pogleda filozofsku literaturu o tome), a ovaj drugi naročito krađom, a na drugoj strani ostali članovi grupe zarade sedmično ¢5, pa Broj Jedan nađe razlog da im oduzme od toga ¢2.

Na osnovu ovoga se mogu posmatrati ne samo kompanije i zarada, nego i cijelo društvo u smislu zasluga. Znam jednog profesora koji je možda dobar stručnjak u svom zanimanju, ali ga je taština-sujeta toliko pojela da je davao studentima savjete o oblačenju, pa malo-malo u pola predavanja o tome kako ima dobre janjetine se pojesti kod Jablanice. Istinita priča.

Ima scena u Alanu Fordu kad dobiju neki veći novac za posao, pa Broj Jedan vrši raspodjelu i kaže: "Meni toliko i toliko zbog ovoga, toliko i toliko zbog te zasluge". Na kraju ostalima ostane sitniš.

Ali o svemu tome na jednoj zasebnoj temi o stanju školstva.

Shvatiš da živiš u odron-društvu, kad je riječ "filozof" sinonim za "napornog lika" i "budalu", a spominjanje filozofije u tom smislu mi je jedno od prvih sjećanja u životu.

[Ovu poruku je menjao R A V E N dana 10.10.2016. u 07:07 GMT+1]
 
Odgovor na temu

R A V E N
Mirza Beglerović Raven
Tuzla

Član broj: 36142
Poruke: 1629
89.146.178.47

Sajt: NietzscheSource.Org


+101 Profil

icon Re: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?10.10.2016. u 22:18 - pre 90 meseci
Citat:
Published on Oct 10, 2016
Ispred zaključanog hangara na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu okupili su se radnici BH Airlinesa. Kažu da su se nadali da će kompanija koja je radila i tokom rata opstati. Nažalost, firmi je, kako kažu, ipak došao kraj.




Zašto neko ko je prevodilac postaje direktor sigurnosti? Zar ovo drugo radno mjesto nema veze sa stvarima kao što su unošenje eksploziva u đonovima i napadom na pilotsku kabinu?

[Ovu poruku je menjao R A V E N dana 10.10.2016. u 23:31 GMT+1]
 
Odgovor na temu

[es] :: Ekonomija :: Mogu li se spasiti propale bivše uspješne kompanije?

[ Pregleda: 2790 | Odgovora: 13 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.