Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Borin, 1OXB, ispravljac

[es] :: Elektronika :: Borin, 1OXB, ispravljac

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 17530 | Odgovora: 100 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Borin, 1OXB, ispravljac01.09.2016. u 16:46 - pre 93 meseci
Kao što sam već ranije pomenuo, upravljačke namotaje, izabrao primare ili sekundare, prema svojim potrebama, uvek poveži redno i u opoziciji (ac napon na krajevima teži nuli).

Ona druga dva namotaja će ti biti reaktori i njih možeš vezati redno ili paralelno. Kada su redno onda se njihovi naponi sabiraju, jer su ravnopravno raspodeljeni kod identičnih trafoa, a struja im je zajednička i jednaka struji pojedinačnog.
Kada su paralelno, na oba stiže isti napon, i može biti maksimalno koliko je jedan pojedinačni, a struja im se paraleluje pa može biti dvostruka.
Primer, reaktori od bivših 2 trafoa sa na primer sekundarima 24V, 2A: redno 48V 2A, paralelno 24V 4A. (već sam o tome pisao i pomalo se nerviram kad nešto besmisleno ponavljam više puta)

Kao reaktori se mogu izabrati i primari, kao i sekundari. Zamislimo trafoe za 230/24 10A.
Primari bi recimo bili sposobni da regulišu: na red 460Vac oko 1A, paralelno 230Vac 2A, za sekundare već znaš.
Tu bi bivši sekundari bili upotrebljeni kao kontrolni namotaji, svakako sa nižim naponima i većim DC upravljačkim strujama nego u obrnutom slučaju (broj ampernavoja za kontrolu je isti u bilo kom slučaju).

Maksimalni napon na krajevima bilo kog namotaja, na bilo kom od ta dva trafoa, ne sme biti veći od deklarisanog jer je to stvar broja navoja po voltu u odnosu na presek jezgra, a direktno se tiče maksimalne indukcije u jezgru, koja ne sme biti veća od neke veličine.
U koliko se prekorače ti naponi, kod normalnre primene trafoa, on će ubrzo pregrejati i pregoreti. (zamisli da trafo za 220 priključiš na 380!!!)

Kod mag-amp je isti slučaj. Kada nema pobude kontrolnog namotaja reaktori imaju veliku otpornost i na njima je maksimalan napon a na potrošaču minimalan. Naravno taj napon ne treba da bude veći od deklarisanog u najnepovoljnijem slučaju jer će mag-amp početi da provodi. Praktično će bez upravljačke struje, pod dejstvom preterane veličine AC indukcije početi da ulazi u zasićenje u svakom polutalasu i radiće neželjene stvari.

Upravo si imao takav slučaj sa onim jednim oštećenim trafoom. On je bio u parcijalnom kratkom spoju, na njegovom reaktoru je bio mali pad napona, stoga je drugi reaktor dobio skoro dvostruko više nego što je deklarisan i počeo da saturira i "provodi" tih neželjenih 3,3A (jedan od mogućih dva slučaja koje sam pomenuo u prethodnim postovima).
To je posledica prevelikog napona i prevelike B. Pošto je bio vezan na red sa sijalicom, ona mu je ipak ograničila struju i sprečila pregorevanje. Da je kojim slučajem bio priključen direktno na 45V ubrzo bi pregoreo. I ovako bi ga čekalo pregrevanje i posle nekog dugog perioda verovatno i pregorevanje jer je imao preveliki dB, tj. swing indukcije, a to donosi velike gubitke i zagrevanje jezgra.

Koje napone možeš regulisati sa parom reaktora od mag-amp sastavljenog od dva identična trafoa?

- Sve od nule do deklarisanog napona za reaktore, bili to primari ili sekundari, zavisi za koji ti napon treba, i maksimalnu struju koju dozvoljava presek žice konkretnih namotaja.

Pročitaj prethodne tekstove da ne pišem po pet puta kao poslednja budala. Sve sam to već rekao u nekolicini prethodnih postova.

Pozz
 
Odgovor na temu

[es] :: Elektronika :: Borin, 1OXB, ispravljac

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 17530 | Odgovora: 100 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.