Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?

elitemadzone.org :: MadZone :: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?

Strane: << < .. 5 6 7 8 9 10 11 12

[ Pregleda: 44693 | Odgovora: 233 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Ivan Dimkovic

Ivan Dimkovic
Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16687
*.ip.telfort.nl.



+7176 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 13:32 - pre 100 meseci
Citat:
hotchimney
Poznajem čoveka koji je konkurisao bar jednom na neki od tih "javnih" poziva za samozapošljavanje. Gle čuda odbili su ga iako je formalno ispunjavo uslove. Naravno, ne bavi se politikom.


Osim ako negde nije garantovano dobijanje, poznavanje jedne osobe koja formalno ispunjava uslove a biva odbijena na konkursu ne implicira bilo kakvu negativnu radnju od strane davaoca konkursa.

Nije mi namera da branim bilo koju drzavu i njene programe niti tvrdim da u procesu nema korupcije, nemam informacije o tome ali na uzorku velicine 1 ipak ne bih mogao nikakve zakljucke da formiram.

Mozda u tom procesu postoji korupcija, mozda ne, zapravo uzevsi u obzir da se radi o drzavnom procesu sanse su povecane za korupciju, ali za dokazivanje iste je potrebno vise od ovoga.
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Darko Nedeljković

Darko Nedeljković
Član broj: 191820
Poruke: 1739
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+2283 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 13:45 - pre 100 meseci
@whitie2004
Mesec ima u proseku 172 radna sata. Firma ima u proseku potrebu za naprimer 2000 radnih sati. Od tih 2.000, vozac ti treba u nekom mesecu 0 sati, u drugom 400 sati, knjigovodja kad su bilansi treba 300 sati, ostalih 10 meseci treba po 100 sati, elektromonter kad se ugovori takav posao treba 3.000 sati mesecno, a kad se ne ugovori treba 0 sati, dok u tom mesecu gradjevinac treba 2.000 sati... Super bi bilo kad bi ti svakoga dana imao potrebu za konstantnim brojem radnih sati vozaca, elektromontera, knjigovodje, gradjevinca, projektanta, ali to osciluje gore dole za po nekoliko redova velicine. Optimalno je za takvu firmu da ima 12 zaposlenih i da na njih rasporedi sve radne zadatke, ma kog tipa oni tog dana bili. U praksi obicno ima 10, pa oni non stop rade prekovremeno, cime kradu radna mesta dvojici nezaposlenih. Razlog za to nije usteda vec nesto drugo.

Onako kako bi ti verovatno uradio - video bi kolika je maksimalna potreba za radnicima odredjene struke, pa bi zaposlio 3 vozaca, 10 elektromontera, 10 gradjevinaca, 2 knjigovodje, 2 osobe koje se bave ljudskim resursima, 2 pravnika... znaci 30 ljudi oko kojih ce u proseku 18 biti besposleno... a taj koncept ne moze dugo da opstane u danasnjim uslovima.

Po svemu sudeci neki ovde kad bi pravili armiju zaposlili bi iskljucivo generale, jer su oni najiskusniji i najsposobniji, pa ce po toj logici takva armija biti najbolja. Medjutim, u praksi to nije potrebno - dovoljno je za savku vrstu posla imati jednog "generala", par nizih oficira i desetak pesadinaca koji su prosli najosnovniju obuku. A narocito je ekonomicno kad se oformi takva ekipa gde je svako za neki posao general, a za neki drugi posao pesadinac.
 
Odgovor na temu

Darko Nedeljković

Darko Nedeljković
Član broj: 191820
Poruke: 1739
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+2283 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 13:55 - pre 100 meseci
@Ivan Dimkovic
Konkretno tu se ne radi o nekakvim parama koje se poklanjaju, vec je to vise ugovorni odnos gde dobijas nesto, ali u zamenu za to preuzimas neke obaveze. Sredstva jesu ogranicena, ali ni interesovanje nije drasticno vece, tako da se u praksi prijavi do 2x onoliko kandidata koliko se moze prihvatiti. Postoje pokazatelji koji su diskvalifikujuci, tacno se zna kakav biznis plan se smatra realnim, kakav nerealnim, a za one koji su realni postoji kriterijum da li su veoma rizicni ili se procenjuje da imaju zadovoljavajuci stepen rizika. Sve to kad se uardi, postoji verovatnoca da neko ostane "trinaesto prase", tj. da dvanest od njih dobiju a da on ne dobije i pored toga sto su svoj trinaestorici biznis planovi podjednako dobri. Mozda je neko dosao na vrst liste uz malu pomoc partijsku/kumovsku/kakvu god, ali kao sto rekoh u pitanju je ugovor koji sa sobom nosi preuzimanje relativno velikih obaveza i ja licno ne bih nasao interesa da nekog podmitim. Ne znam za druge, ali konkretno taj program je daleko interesantniji onima koji imaju postene, nego onima koji imaju nepostene namere. Ljudi sa nepostenim namerama ce iznaci nacin da dobiju mnogo veca sredstva uz preuzimanje mnogo manjih obaveza.
 
Odgovor na temu

whitie2004

Član broj: 19966
Poruke: 1538
*.dynamic.sbb.rs.



+267 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 18:41 - pre 100 meseci
Citat:
Onako kako bi ti verovatno uradio

Ih sto volim kad ljudi vide sta bi ja uradio ... a namerno pogresno! Ali , aj da decidirano kazem :

Pravnike angazujes samo kad se sudis, slicno za ljudske resurse.
Knjigovodju moze pomagati ekonomista ako nema drugih - precih poslova. Inace, moze da radi neka agencija. Ne interesujete te sto ce kod njih biti guzva pred zavrsni racun, ko kad i koliko radi. Njihov problem.
Proizvodni radnici (gradjevinci, elektromonteri, vozaci) ostaju. Oni zaradjuju lovu, svi ostaju i ima ih u velikoj vecini u broju zaposljenih. Od ekonomiste, racunovodje, sefova ... ne ocekujem da ostanu za mesalicom za beton duze od sat-dva. Da zamene radnika na godisnjem .... Neznam sastav ovih tvojih 12 radnika (koliko generala a koliko sljakera), ali nema teorije da njih 12 zameni ovih 23 u drugom primeru. Drugi red velicina ... Ako nemas posao za svih 23 sljakera, pojuri komercijaliste i ekonomiste da traze posao umesto sto mesaju beton. Pusti ih da rade posao koji znaju. To sto su ugovorili 3000 sati mesecno elektro poslova a firma ima samo 10 radnika dosta govori ...

U normalnoj ekonomiji je normalno da odredjen broj radnika bude na godisnjem, bolovanju, trudnickom, na pogresnom gradilistu, juce vozio prekovremena, danas nesme da udje u kamion, radnici stigli a materijal / podizvodjaci nigde ... To je deo posla i ukalnulise se u trosak. Postoji , medjutim i druga ekonomija koja kaze da ti mozes na godisnji samo ako kolege prihvataju da umesto tebe tvoj deo posla odrade za dzabe. Shvatam da je to isto tako realna i ozbiljna ekonomija, ali ne shvatam da radnici treba da budu srecni zbog toga. Jednostavno moraju da rade.

Takodje, angazovanje na uvlacenje gazdi/kupcu, korupciju, sakupljanje bitnih informacija u kafani i kod strinine frizerke ... smatram za deo normalne ekonomije a ne kriminal. Cesto donosi ozbiljnije rezultate nego neko ucenje i preobuka. Mozda nekom za mesalicom izgleda da je blejanje u kafani i politickim sastajalistima, ali to je isto tako rovovska borba vredna truda.

U padu jednog carstva stradaju svi, tako je uvek bilo, tako će biti i sada. Verovatno će posle svega ovoga
biti formirani neki novi blokovi, nova uređenja. A mi? Eh, a mi..
 
Odgovor na temu

hotchimney

Član broj: 300237
Poruke: 462



+822 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 19:03 - pre 100 meseci
Citat:
Darko Nedeljković:
Citat:
Što se tiče arčenja novca poreskih obveznika nisam mislio na siću od par stotina hiljada dinara.


Opet mesamo kriminal i posten rad?

Ne mešamo ništa samo konstatujemo činjenice.
U kakvom je položaju neko ko pošetno radi
ali u startu nekom lopovu daju prednost od 9999 metara u trci na 10 kilometara?
I sad taj pošten treba da bude konurentan. Gde i kako?



Citat:
Ivan Dimkovic:

Osim ako negde nije garantovano dobijanje, poznavanje jedne osobe koja formalno ispunjava uslove a biva odbijena na konkursu ne implicira bilo kakvu negativnu radnju od strane davaoca konkursa.

To je potpuno tačno.
Ad-hok primeri nikako ne moraju da znače pravilo.

To isto vredi i za ovo što piše @Darko Nedeljković.
I to je Ad-hok primer za koji važi "za dokazivanje iste je potrebno vise od ovoga".

@Darko Nedeljković je sve i na svakom mestu. Na kraju se ispostavi da radi prekovremeno za 500 evra.
Pa sad, lepo je to. Samo gde imaš takvu firmu koja će da angažuje čoveka na toliko poslova
a da pri tome sve te poslove zna da radi površno?
Ako pogledate oglase videćete da se osim fizičkih radnika
traže usko specijalizovana radna snaga.

To jedno, a drugo, tema je "Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?"
a lični primer koji je opisao @Darko Nedeljković
upravo daje reprezentativan prilog temi.
Jer, raditi toliko odgovornih poslova i to prekovremeno
pa tu je cena rada zaista srokana.

S tim, što se konkretno u slučaju @Darko Nedeljković
nikako ne može smatrati da on radi samo 12 sati dnevno.
U stvari on mora da radi mnogo više jer "skače" iz jedne profesije u drugu.
Znači da on mora da se dodatno višestruko angažuje da bi mogao da prati probleme, finansija, računovodstva, prava, elektrike i elektronike...
Za razliku od stručnjaka u toj oblasti koji samo rutinski "održavaju formu" i uvek su u toku sa najnovijim trendovima.

Dakle @Darko Nedeljković po plati i uz pretpostavku da radi 12 sati dnevno ostvaruje iznad onih minimalnih 121 dinar po satu.
Medjutim kad se uračuna i radno vreme (van firme koje mu se ne plaća)
provedeno na stručnom usavršavanju i osposobljavanju u više profesija (stručnjaci to rade samo za jednu svoju profesiju)
onda dolazimo do toga da @Darko Nedeljković ima daleko manje od 121 dinar po satu verovato i ispod 100 dinara.
A to je zaista rokanje u mozak.

 
Odgovor na temu

Sceka
Zoran Scekic
Recording Engineer, Producer
Studio Neverne Bebe
Beograd

Član broj: 94496
Poruke: 2257
*.dynamic.sbb.rs.

Sajt: www.linkedin.com/in/sceka


+4501 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 19:19 - pre 100 meseci
Citat:
Darko Nedeljković:
@whitie2004
Mesec ima u proseku 172 radna sata. Firma ima u proseku potrebu za naprimer 2000 radnih sati. Od tih 2.000, vozac ti treba u nekom mesecu 0 sati, u drugom 400 sati, knjigovodja kad su bilansi treba 300 sati, ostalih 10 meseci treba po 100 sati, elektromonter kad se ugovori takav posao treba 3.000 sati mesecno, a kad se ne ugovori treba 0 sati, dok u tom mesecu gradjevinac treba 2.000 sati... Super bi bilo kad bi ti svakoga dana imao potrebu za konstantnim brojem radnih sati vozaca, elektromontera, knjigovodje, gradjevinca, projektanta, ali to osciluje gore dole za po nekoliko redova velicine.

Vozac ti treba stalno, knjigovodja stalno, elektromonter stalno ako se firma bavi takvim poslovima, gradjevinac stalno ako se firma bavi takvim poslovima...

Ne razumem cemu takvo tipicno teorijsko navodjenje explicitnih sati kad radi i kad ne radi? Ako firma nema potrebu za elektromonterima stalno znaci da ima toliko malo tih/takvih poslova da joj se ne isplati uopste. Mnogo je jednostavnije/isplativije angazovati elektromontere po potrebi... (na primer, a isto tako i sa ostalim zaposlenima)

Poenta je u tome da elektromonter najbolje radi svoj posao. Nema sanse da neki ekonomista koji radi u kancelariji zameni elektromontera na terenu - a samo zato sto "mora da radi sve kad nema svog posla". Taj ce da otaljava posao, ako ga uopste uspe da radi, isto kao sto elektromonter nema sanse da radi ekonomske poslove nikako drugacije osim na priucen nacin.

Citat:
Optimalno je za takvu firmu da ima 12 zaposlenih i da na njih rasporedi sve radne zadatke, ma kog tipa oni tog dana bili. U praksi obicno ima 10, pa oni non stop rade prekovremeno, cime kradu radna mesta dvojici nezaposlenih. Razlog za to nije usteda vec nesto drugo.

Sa tim se dobija jako los kvalitet rada firme. Nista drugo. Svako sve radi i niko se niti posveti svom poslu detaljno (zasto bi kad ce sutra da radi nesto drugo?!) niti napreduje niti je koristan jer nije strucan i ne moze ni jedan posao da uradi strucno i tako bude konkurena firma...

Citat:
Po svemu sudeci neki ovde kad bi pravili armiju zaposlili bi iskljucivo generale, jer su oni najiskusniji i najsposobniji, pa ce po toj logici takva armija biti najbolja. Medjutim, u praksi to nije potrebno - dovoljno je za savku vrstu posla imati jednog "generala", par nizih oficira i desetak pesadinaca koji su prosli najosnovniju obuku. A narocito je ekonomicno kad se oformi takva ekipa gde je svako za neki posao general, a za neki drugi posao pesadinac.

Jok. Po svemu sudeci ti nesto ne mozes da skontas. Nije rec o "generalima" nego je vrlo prosto. Na odredjeno radno mesto zaposliti najstrucnijeg koga se moze naci. Tacka. Taj ce navise da doprinese onome sto radi a samim tim podize nivo firmi.

To sto ce nekada imati posla preko glave a nekada nece spada u nesposobnost onoga ko je zaduzen u firmi da obezbedjuje takve ugovore po kojima uvek ima posla. To sto ce nekada imati a nekada imati manje ili nece imati uopste posla ne treba da bude osnov da se degradira po bilo kom osnovu (radi nesto drugo, cisti, premestaj...) ukljucujuci i finansijski (nije valjda da ces elektromontera placati isto kad radi svoj posao i kad cisti krug, prepakuje...?!).

Mislim, ne razumem kako te osnovne stvari ne shvatas.


Pozdrav!

"Grand Magus and Supreme Wizard of professional
audio applications in the known universe and beyond"
E-Mail: [email protected]
Home Page: http://www.linkedin.com/in/sceka

:) "Nije ti palo na pamet da nekom inteligentnijem postu daš lajk?" (By Nebojsa)

Pravi biser: „Sada sumnjam da bih ucestvovao u poboljsavanju Nebojsinog foruma.”
 
Odgovor na temu

cika dacha

Član broj: 296868
Poruke: 1013



+2237 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 19:36 - pre 100 meseci
http://s18.postimg.org/rdyrf3b...4020_1735627206319710870_n.jpg

:-)
 
Odgovor na temu

2012

Član broj: 296004
Poruke: 248



+926 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 20:28 - pre 100 meseci
@Darko Nedeljković

Da li si nekad cuo za optimizaciju tehnoloskih procesa?
To je deo Operacionog menadzmenta

Da li si nekad cuo za standardizaciju tehnoloskih procesa, kao sto je ISO standardizacija?
- To je postupak u kojem se jedan sistem rastavi na sastavne komponente i onda se svaka od komponenti/delovi sistema razloze i opisu u smislu kako treba raditi, sta treba uraditi, kad i koji nacin. Time se postize ekonomicnost poslovanja i istovetnost proizvoda ili usluge.

Ako si cuo za gore navedeno (ne iskljucujem mogucnost da si cuo), ali iskljucujem mogucnost da si bolje upoznat iz prostog razloga sto nema teorija da si dobro upoznat sa organizacijom poslovanja, a da se celo vreme zalazes da jedna osoba moze biti rasporedjena na vise radnih mesta jednovremeno. Moze jedna osoba da se stekne sa vecim brojem znanja ili vestina, ali u jednom momentu moze biti rasporedjen samo na jedno radno mesto. Normalno, ovo se odnosi za ozbiljan posao, u malim firmama tipa dva-tri ortaka vaze sasvim druga pravila.
 
Odgovor na temu

2012

Član broj: 296004
Poruke: 248



+926 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 20:40 - pre 100 meseci
Da ponovim los jednom po ko zna koji put.

Dok se ne resi problem nepostovanja zakona i loseg pravosudja i dok se ne uspostavi jedna sigurna i jasna poslovna klima ne moze se resiti ni jedan problem pa ni problem zaposljavanja ili problem male plate.

Ovo sto svo vreme ponavlja @hotchimney je samo posledica nemanja ili nepostovanja zakona u drzavi. Postovanje zakona nece se uspostaviti dok se ne zavrsi period akumulacije kapitala i preraspodele moci, a taj proces nije zavrsen u Srbiji i nece biti zavrsen u skorije vreme.

 
Odgovor na temu

Darko Nedeljković

Darko Nedeljković
Član broj: 191820
Poruke: 1739
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2283 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 21:05 - pre 100 meseci
Citat:
Mislim, ne razumem kako te osnovne stvari ne shvatas.

Evo razumem ja vas trojicu odlicno - kvalitet je vrlo vazan i ako nismo u stanju da ponudimo vrhunski kvalitet - sigurno propadamo. Svi smo svedoci trenda da se proizvodnja iz celog sveta seli u podrucja Evrope gde industrija nudi najveci kvalitet, naprimer Nemacku... cekaj, to se ne desava tako u nasem univerzumu? Desava se obrnuto - sva proizvodnja se seli u Kinu! Da li Kinezi postizu najvisi kvalitet? Ne! Kako onda majku mu?!

Pa eto tako. Trziste ne trazi vrhunski kvalitet vec nesto drugo. Trazi veoma nisku cenu za osrednji kvalitet. Trazi fleksibilnost i brze promene. To podrazumeva maksimalnu ekonomicnost procesa rada, sto znaci da se rad ne organizuje sa najskupljim vrhunskim strucnjacima, vec eventualno jednim takvim i grupom radnika koji se tek eto jedva dovoljno razumeju u to sto rade. Trzistu ne trebaju Nemci u Srbiji, imaju ih dovoljno u Evropi, trzistu trebaju Kinezi - ljudi spremni da se potrude mnogo a da ne traze mnogo. Mi u firmi smo takvi Kinezi i jedino tako mozemo da sacuvamo proizvodnju ovde. Kinezi kao radnici su mnogo jaka konkurencija, jer im nekako uspeva da troskove proizvodnje drze jako nisko. Da li je to tako iz razloga sto su vrhunski strucnjaci? Ne bih rekao.

Uvek ima suprotnih primera, ovaj Sceka verovatno za dan snimanja zaradi moju mesecnu platu, sto bi trebalo ljudima da posluzi kao primer kako je dobro biti vrhunski strucnjak za neki usko strucni posao. Ono sto je moj stav - broj takvih koji su potrebnu trzistu je za par redova velicine manji od broja "Kineza" koji su potrebni, tj. potrebe su zanemarljivo male u odnosu na ukupan broj kandidata. Iz toga svako sam treba da proceni sta smatra da mu je bolja opcija, usavrsavanje u vertikalnom i horizonatalnom smeru, generalno i jedno i drugo imaju dobre i lose strane.
 
Odgovor na temu

Darko Nedeljković

Darko Nedeljković
Član broj: 191820
Poruke: 1739
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2283 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 21:24 - pre 100 meseci
Citat:
Da li si nekad cuo za optimizaciju tehnoloskih procesa?
To je deo Operacionog menadzmenta

Da li si nekad cuo za standardizaciju tehnoloskih procesa, kao sto je ISO standardizacija?

Upravo vec par nedelja u slobodno vreme proucavam literaturu iz oblasti operacionog menadzmenta. Polagao sam davno na fakultetu, ali zaboravilo se. Ima tu stosta sto bi se moglo probati primeniti, ali i mnogo toga sto ne moze. ISO standardizacija u ovom trenutku nije izvrsena u firmi u kojoj radim, ali je bila u prethodnoj i to upravo ide u prilog onome sto govorim - kad svaki posao izdelis na niz jednostavnih operacija i za svaku definises procedure i uputstva, onda je velika verovatnoca da ce svako uspesno da obavi posao tako sto pazljivo sledi procedure i uputstva. Ipak, standardizacija ima svoje troskove i ako je firma jos uvek u prvom stadijumu razvoja gde moze da bira da li ce kupiti kamion ili izvrsiti standardizaciju... onda je tako kako jeste. Vecina malih i mikro preduzeca nije izvrsila standardizaciju. U slucaju mikro preduzeca koje kao obicno krece od nule, potrebno je prvo biti uspesan, napravit dobar startup, formirati infrastrukturu, stvoriti obrtna sredstva, pa tek onda obaviti standardizaciju, sto je sve zajedno proces dug vise od 5 godina. Ali sad vec odoh mnogo daleko od teme.
 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+5251 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 21:30 - pre 100 meseci
Problem je sto je i drzava glavni poslodavac, bez obzira da li je rec o privatniku ili pojedincu.

I to odmah ponistava teorije o organizaciji proizvodnje ili posla, organizaciji resursa, analizi posla i tajminzima izvodjenja posla.

Drzava forsira nisku cenu za posao-uslugu, od te cene ovlasceno lice trazi "svoj deo", partija na vlasti takodje trazi "donaciju"(ako ni za sta drugo, ono za organizaciju nekog koncerta), i normalno je da izvrsilac ugovora radi sa minimumom resursa, bez organizacije, haoticno, uz stalno produzavanje rokova i najverovatnije sa repromaterijalom najslabijeg kvaliteta.."platio" je formu, ne ocekuje nadzor kvaliteta..

Takav ce se truditi da zaposli sto vise nkv, da bar prezentuje radne aktivnosti, izbegavace sva moguca placanja, mozda ce i probati da manipulise i obrce novac, da bi na kraju epilog bio na dugotrajnom sudjenju sa ostecenim radnicima..

A tu ni efikasnost sudstva ne pomaze, ne pomaze ni inspekcija, jednostavno je sistem satrulio na relaciji "vladajuce stranke-manipulacija novcem"...
Sudstvo je sacinjeno od partijskih ili nepartijskih poslusnika, a koji to nisu bili, odavno su na suvom hlebu...kao "nepodobni"..

Na kraju ce se birati izmedju stranaka, koje isto pljackaju, ali koja malo vise i "propusta" novac i prema gradjanima...

I to je slika za sledecih 10-15 godina, sigurno, privreda se ne moze obnoviti, a koliko vidim, zainteresovanima se i sistem svidja, pa nije za ocekivanje neka skorija promena..konacno su i najnekvalifikovaniji dobili priliku da upravljaju drzavom..a ta radost mora da traje..bar tri mandata..
 
Odgovor na temu

2012

Član broj: 296004
Poruke: 248



+926 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 22:04 - pre 100 meseci
Citat:
Darko Nedeljković:
Citat:
Da li si nekad cuo za optimizaciju tehnoloskih procesa?
To je deo Operacionog menadzmenta

Da li si nekad cuo za standardizaciju tehnoloskih procesa, kao sto je ISO standardizacija?

Upravo vec par nedelja u slobodno vreme proucavam literaturu iz oblasti operacionog menadzmenta. Polagao sam davno na fakultetu, ali zaboravilo se. Ima tu stosta sto bi se moglo probati primeniti, ali i mnogo toga sto ne moze. ISO standardizacija u ovom trenutku nije izvrsena u firmi u kojoj radim, ali je bila u prethodnoj i to upravo ide u prilog onome sto govorim - kad svaki posao izdelis na niz jednostavnih operacija i za svaku definises procedure i uputstva, onda je velika verovatnoca da ce svako uspesno da obavi posao tako sto pazljivo sledi procedure i uputstva. Ipak, standardizacija ima svoje troskove i ako je firma jos uvek u prvom stadijumu razvoja gde moze da bira da li ce kupiti kamion ili izvrsiti standardizaciju... onda je tako kako jeste. Vecina malih i mikro preduzeca nije izvrsila standardizaciju. U slucaju mikro preduzeca koje kao obicno krece od nule, potrebno je prvo biti uspesan, napravit dobar startup, formirati infrastrukturu, stvoriti obrtna sredstva, pa tek onda obaviti standardizaciju, sto je sve zajedno proces dug vise od 5 godina. Ali sad vec odoh mnogo daleko od teme.


Ne moras raditi potpunu administrativnu standardizaciju u kojoj ces na kraju dobiti sertifikat koji kosta, napravi svoju internu standardizaciju i optimizaciju procesa bez procesa sertifikovanja. Medjutim sta god radio i sta god citao neces naci primere gde jedan radnik/zaposljena osoba obavlja nekoliko potpuno razlicitih poslova jednovremeno (u toku dana ili u toku meseca). Zbog toga sam te pitao da li zans sta je Operacioni menadzment i sta je standardizacija.

Teza koju ti zastupas nije prihvatljiva u normalnim oblicima poslovanja. To je poenta onoga sto ti zelim reci, mozes ti sebe usavrsavati, ne sporim ja to, mozes i menjati profesije, to sam objasnio da se praktikuje, ali nema primera normalnog poslovnog sistema gde jedna osoba obavlja jednovremeno vise razlicitih poslova. To se obicno zove improvizacija i pre ili kasnije kao rezultat ima fuseraj.


 
Odgovor na temu

Sceka
Zoran Scekic
Recording Engineer, Producer
Studio Neverne Bebe
Beograd

Član broj: 94496
Poruke: 2257
*.dynamic.sbb.rs.

Sajt: www.linkedin.com/in/sceka


+4501 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 22:57 - pre 100 meseci
Citat:
Darko Nedeljković:
Citat:
Mislim, ne razumem kako te osnovne stvari ne shvatas.

Evo razumem ja vas trojicu odlicno - kvalitet je vrlo vazan i ako nismo u stanju da ponudimo vrhunski kvalitet - sigurno propadamo. Svi smo svedoci trenda da se proizvodnja iz celog sveta seli u podrucja Evrope gde industrija nudi najveci kvalitet, naprimer Nemacku... cekaj, to se ne desava tako u nasem univerzumu? Desava se obrnuto - sva proizvodnja se seli u Kinu! Da li Kinezi postizu najvisi kvalitet? Ne! Kako onda majku mu?!

Ma ne razumes ti nista, ocigledno. Sarkasticnost i dalji opis to potvrdjuju.

Kinezi postizu vrlo visok kvalitet, u nekim segmentima i najvisi. Proizvodnja se seli u Kinu radi masovne radne snage, jeftine. Ali - u Kini je ta radna snaga tacno podeljena po segmentima potrebe. Sto znaci, "hiljade" ih radi samo i jedino jednu stvar "na traci" sto ne moze da se realizuje u USA ili Evropi jer je pojedinacno radnik preskup. Da li to mozes da razumes?

Nema sanse da u Kini radnici rade ili cak ista znaju vise od svog i samo i iskljucivo svog posla koga obavljaju manje vise mehanicki. Niti se od njih trazi ista drugo osim da ispunjavaju normu onoga sto rade. Kontrola kvaliteta resava sve ostalo, a kontrola je rigorozna.

Svojevremeno sam bio zapanjen kad sam saznao da Sony televizore prave negde mnogo daleko od Japana. A saznao sam izgubivsi opkladu tako sto sam otvorio nov Sony televizor da dokazem da nema delova za koje su mi tvrdili da ima i to kao vecina. Izgubio sam i zapanjeno gledao/citao "Made In Taiwan" ili tako nesto... Pa sam se raspitako kako je to moguce i tada, proslog veka!, saznao kako i zasto se Sony-ju isplati da, na primer, kupi brod i postavi proizvodnu liniju tada vec zastarelog nacina pokretne trake sa "milion" malih ruku koje ubacuju delove... i to daleko isplativije nego da isto to postizu visokorazvijenom, tada je bio izraz "robotskom", tehnologijom. Do danas se zadrzao isti princip...

Citat:
Pa eto tako. Trziste ne trazi vrhunski kvalitet vec nesto drugo. Trazi veoma nisku cenu za osrednji kvalitet. Trazi fleksibilnost i brze promene. To podrazumeva maksimalnu ekonomicnost procesa rada, sto znaci da se rad ne organizuje sa najskupljim vrhunskim strucnjacima, vec eventualno jednim takvim i grupom radnika koji se tek eto jedva dovoljno razumeju u to sto rade. Trzistu ne trebaju Nemci u Srbiji, imaju ih dovoljno u Evropi, trzistu trebaju Kinezi - ljudi spremni da se potrude mnogo a da ne traze mnogo. Mi u firmi smo takvi Kinezi i jedino tako mozemo da sacuvamo proizvodnju ovde. Kinezi kao radnici su mnogo jaka konkurencija, jer im nekako uspeva da troskove proizvodnje drze jako nisko. Da li je to tako iz razloga sto su vrhunski strucnjaci? Ne bih rekao.

Ma jok. Na trzistu prolazi samo vrhunski kvalitet u svim segmentima zivota. Ti opet brkas neke stvari. Kako se dolazi do vrhunskog kvaliteta je poenta koju ne razumes pa si iz nerazumevanja oformio misljenje da je bitno da se bude osrednji.

Sve si pobrkao, cudno u doba dostupnosti informacijama?! Nisu Kinezi vrhunski strucnjaci nego ih vrhunski strucnjaci angazuju, kazu sta da rade i kontrolisu rezultat rada. Kineza ima mnogo. U Kini je daleko veci odnos strucnjak/manuelni radnik i obrazovan/neobrazovan - daleko vise ima manuelnih radnika i neobrazovanih u odnosu na strucnjake i obrazovane nego u USA ili Evropi ili... Jel ti to nesto govori?

Jel' kapiras zasto su kinezi potrebni?

Citat:
Uvek ima suprotnih primera, ovaj Sceka verovatno za dan snimanja zaradi moju mesecnu platu, sto bi trebalo ljudima da posluzi kao primer kako je dobro biti vrhunski strucnjak za neki usko strucni posao. Ono sto je moj stav - broj takvih koji su potrebnu trzistu je za par redova velicine manji od broja "Kineza" koji su potrebni, tj. potrebe su zanemarljivo male u odnosu na ukupan broj kandidata. Iz toga svako sam treba da proceni sta smatra da mu je bolja opcija, usavrsavanje u vertikalnom i horizonatalnom smeru, generalno i jedno i drugo imaju dobre i lose strane.

Opet jok. Taj primer koji si maliciozno naveo ne pokazuje nista, bas nista. Ali pokazuje da nemas pojma koliko su bitni vrhunski strucnjaci i to bas zato sto su retki. Lako je naci manuelce koji mogu da rade "svasta nesto" ali da bi imali da rade bilo sta su im potrebni strucnjaci da izmisle, konstruisu, isplaniraju, razrade... ... i na kraju pokazu i odrede ko ce i sta i kako da radi. Zato su vrhunski strucnjaci i skupi. Ali to je tebi potpuno sve jedno jer si ubedjen da "svi mogu i treba da rade sve". Kakva zabluda.


Pozdrav

"Grand Magus and Supreme Wizard of professional
audio applications in the known universe and beyond"
E-Mail: [email protected]
Home Page: http://www.linkedin.com/in/sceka

:) "Nije ti palo na pamet da nekom inteligentnijem postu daš lajk?" (By Nebojsa)

Pravi biser: „Sada sumnjam da bih ucestvovao u poboljsavanju Nebojsinog foruma.”
 
Odgovor na temu

hotchimney

Član broj: 300237
Poruke: 462



+822 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?11.01.2016. u 23:35 - pre 100 meseci
Da je koncept poslovne politike koji opisuje @Darko Nedeljković ekonomski promašaj primetio je
Citat:
Sceka:

nije valjda da ces elektromontera placati isto kad radi svoj posao i kad cisti krug, prepakuje...?!

U takvom okruženju je potpuno besmisleno govoriti o nekoj optimizaciji poslovanja:
Citat:
vladd:

I to odmah ponistava teorije o organizaciji proizvodnje ili posla, organizaciji resursa, analizi posla i tajminzima izvodjenja posla.



Izgleda da @vladd-u bolje idu ekonomska pitanja nego svemirska istraživanja.
Potpuno je pravilno zapazio da
Citat:
vladd:

Drzava forsira nisku cenu za posao-uslugu

A zašto je to tako? Zašto cena posla/usluge nije bliža onoj koja je u tržišnim ekonomijama?
Prividno država se brine za stanovništva jer je nizak standard.
Ali da li je ta briga iskrena ili su samo u pitanju "krokodilske suze"?

Da se vratimo na slučaj hapšenja 80-razbojnika koji su srokali bar milijardu evra iz državne kase u privatne džepove.

Dakle:
1. Baja uzme bespovratni kredit od 100 miliona evra.
2. Pokreće "biznis".
3. "Biznis" može da bude produktivan ili neproduktivan, nije bitno jer novac ionako nije Bajin.
4. Niske nadnice stvaraju prividnu sliku većeg broja zaposlenih i srećnih srećnika.
5. Kad potroši milion od onih 100 milona evra Baja zatvara firmu i pakuje se na Kipar sa 99 miliona evra u džepu.

Sve to je u skladu sa onim što piše
Citat:
vladd:

Takav ce se truditi da zaposli sto vise nkv
...
tu ni efikasnost sudstva ne pomaze, ne pomaze ni inspekcija
...
Sudstvo je sacinjeno od partijskih ili nepartijskih poslusnika, a koji to nisu bili, odavno su na suvom hlebu...kao "nepodobni"..

Jel sad jasnije zašto državni mafijaši drže nisku cenu satnine?


Dalje.
Da opet podjemo od onog što je napisao
Citat:
vladd:

normalno je da izvrsilac ugovora radi sa minimumom resursa, bez organizacije, haoticno, uz stalno produzavanje rokova i najverovatnije sa repromaterijalom najslabijeg kvaliteta.."platio" je formu, ne ocekuje nadzor kvaliteta..

Upravo tako.
Nema nadzora kvaliteta i zato (kod firmi sa milionskim donacijama od države)
i nema potrebe za zaista stručnom radnom snagom.
Realno stručna radna snaga bi u takvom okruženju samo smetala.
Uzmite primer aflatoksina u mleku. Struka je ograničavala sadržaj na 0.05. Ali onda dodje partijska stoka i kaže može 0.5.
Time (političkim komesarijatom) se potpuno obesmišljava
koncept na kome se temelji moderna tržišna ekonomija a to je kvalitet robe i usluga.
obesmišljava se školski sistem
obesmišljava se potreba za bilo kakvim usavršavanjem
i obesmišljava potreba "plus da usput radimo na sebi".

Jer šta ima neki biohemičar "da radi na sebi" i usavršava analizu aflatoksina
kad sutra neki partijski seljober dodje i pljune mu u lice vreću izmeta!
A naš biohemičar koji je "radio na sebi" ostane kao magarac na margini društva! Istog onog društva za čiju se dobrobit zalagao.

 
Odgovor na temu

Darko Nedeljković

Darko Nedeljković
Član broj: 191820
Poruke: 1739
*.mts.telekom.rs.



+2283 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?12.01.2016. u 08:44 - pre 100 meseci
Ne znam Sceka cime negiras cinjenicu da mi takodje imamo raspolozivu masovnu radnu snagu uz to jeftinu, isto kao Kinezi. Nedostaje nam radna disciplina, ali kad se sve rasproda i potrose svi krediti, gladan stomak ce biti najbolje sredstvo disciplinovanja. Neko je pomenuo 2 miliona nezaposlenih, sve da ih ima milion, nije li to masovna jeftina radna snaga? Slobodno ti njima preporucuj da svi postanu vrhunski strucnjaci za neki usko specifican posao, nisam protiv, mozda im i uspe i mozda budu potrebni nekom.

Specificnost domaceg trzista rada u odnosu na Kinu je da se proizvodnja obavlja u manjim serijama, ili u pojedinacnim primercima gde se svaki put pravi nesto razlicito po specijalnom zahtevu narucioca. Mi u firmi jos nismo naisli na potrebu za trocifrenim brojem proizvoda pa da mozemo da oformimo linijsku proizvodnju i stancujemo. Brze promene i velika razlicitost poslova nalaze da nasi kinezi mnogo brze menjaju tehnoloski proces od kineskih kineza, pa je pozeljno da imaju siri opseg predznanja,kako bi posle uz brzu i jeftiniju obuku mogli sto pre da prionu na posao. Moj stav je jasan strucnjaci jesu potrebni, ali u jako malom broju, a kinezi su potrebni u velikom broju. Imajuci to u vidu, mnogo je logicnije savetovati slucajnom primerku iz armije od milion nezaposlenih da postane kinez, nego da postane strucnjak.
 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+5251 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?12.01.2016. u 10:28 - pre 100 meseci
U pravu si Darko, samo, osim maloserijskih proizvoda, koji su po kojoj god ceni i kojem god kvalitetu, zarada se ostvaruje na masovnosti.
E sad, drzava treba da pospesi i tu maloserijsku proizvodnju, posto upravo to zaposljava ljude,odrzava privredu..

Kina je nebitna, kina je samo napravila "kapitalisticku zamku" za privrede potrosackog regiona..

Citat:
Nisu Kinezi vrhunski strucnjaci nego ih vrhunski strucnjaci angazuju, kazu sta da rade



Naprotiv, izuzetni su strucnjaci, i imaih mnogo vise nego na zapadu, ali svetsko trziste ne obavlja trgovinu na bazi "kvaliteta", vec na bazi marketinga, prevare i navike potrosaca...

Pogledaj samo balkansko prenemaganje oko "njemackih" automobila, a niko nije ni seo u auto, proizveden u "njemackoj" poslednjih 30god..ovinajnoviji se prave svuda samo ne u Nemackoj..

Ali usadjena slika u glavama kupaca je takva kakva je.

Stoga kinezi i rade to sto rade, rade sve poznate brendove, i rade identicne ili cak i bolje(ali ne po besmisleno niskim cenama, kakve kupci najvise vole) kopije, i naravno, prave besmisleno jeftini tres, da zadovolje i prevarni deo inostranih trgovaca, narocito tamo gde se neguje histericna "briga o novcu" i kupuje iskljucivo najjeftiniji komad robe u ponudi..

Kina pravi sve i za svakoga...strucnost je prisutna, ali ona za trgovinu nema apsolutnonikakvog znacaja, akosu kupcima "usadjeni" brendovi, i pogresan pristup robi...bitno je jeftino, u trendu, moderno, a manje je bitno da je trajno ili upotrebljivo..
 
Odgovor na temu

Darko Nedeljković

Darko Nedeljković
Član broj: 191820
Poruke: 1739
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2283 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?12.01.2016. u 10:48 - pre 100 meseci
Citat:
Sceka:
Kinezi postizu vrlo visok kvalitet, u nekim segmentima i najvisi.

Potrebno je da prosetas do bloka 70 i ako ne uspes pogledom da se uveris u kvalitet onda kupi nesto pa posle nekog vremena javi kakvi su rezultati. Mene je nedavno uhvatila nagla promena temperature u nekom malom mestu, moglo bi se reci u vecem selu. Tamo naravno kineska radnja, ja udjem i kupim najskuplju i najtopliju jaknu. Posle 2 dana jakna se pocepala (unurasnji deo, nisam nigde zakacio) i rasila po savovima kad sam potegao konac koji je poceo da visi... Ali, meni je taj proizvod zadovoljio trenutne potrebe i odlicno je posluzio svrsi.
Jasno - umeju kinezi da naprave veoma kvalitetno, umemo i mi da napravimo veoma kvalitetno, ali to nije ono sto se u 90% slucajeva trazi.
 
Odgovor na temu

Sceka
Zoran Scekic
Recording Engineer, Producer
Studio Neverne Bebe
Beograd

Član broj: 94496
Poruke: 2257
*.dynamic.sbb.rs.

Sajt: www.linkedin.com/in/sceka


+4501 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?12.01.2016. u 12:22 - pre 100 meseci
Citat:
Darko Nedeljković:
Ne znam Sceka cime negiras cinjenicu da mi takodje imamo raspolozivu masovnu radnu snagu uz to jeftinu, isto kao Kinezi. Nedostaje nam radna disciplina, ali kad se sve rasproda i potrose svi krediti, gladan stomak ce biti najbolje sredstvo disciplinovanja. Neko je pomenuo 2 miliona nezaposlenih, sve da ih ima milion, nije li to masovna jeftina radna snaga? Slobodno ti njima preporucuj da svi postanu vrhunski strucnjaci za neki usko specifican posao, nisam protiv, mozda im i uspe i mozda budu potrebni nekom.

Nigde ja to nisam rekao, pa cak ni pomenuo a ne negirao. Ali kad si vec pomenuo - nemoguce je poredjenje nasa radna snaga <=> kineska radna snaga po "jeftinoci". Nas radnik kosta i uvek ce kostati vise od kineskog. Zato i nemamo ponude velikih firmi da urade nesto kao u Kini...

"Nedostaje nam radna disciplina" je opet jedna vrsta "urbane legende" mnogo puta izgovorena i isto toliko puta negirana pricama iz realnog zivota. (nastavak spada u politikanstvo, ne zanima me ta prica)

Masovna jeftina radna snaga se ne definise podatkom o ukupnom broju nezaposlenih vec podatkom o masovnosti jeftine pojedinacne cifre po radniku. Kod nas je ta cifra prilicno veca nego kod Kineza.

Pazi nesto, ti si jedini postavio tu teoriju i drzis se toga k'o pijan plota "da svi postanu vrhunski strucnjaci" a narocito "za neki usko specifican posao". Rec je o negiranju tvog stava da "svi trebaju sve da rade" u jednoj manjoj firmi, pa si ti sam pogresno tumaceci dosao do tih pogresnih "definicija" koje vec neko vreme vrtis, bespotrebno. Rec je o tome da time svi osrednje ili jos losije sve rade a navodjeni su ti i razlozi/cinjenice u vezi toga. Procitaj ponovo par strana ali polako i bez tumacenja jer nema sta da se tumaci, onako kako je napisano ne treba tumaciti ili izvoditi neke proizvoljne zakljucke.

Citat:
Specificnost domaceg trzista rada u odnosu na Kinu je da se proizvodnja obavlja u manjim serijama, ili u pojedinacnim primercima gde se svaki put pravi nesto razlicito po specijalnom zahtevu narucioca. Mi u firmi jos nismo naisli na potrebu za trocifrenim brojem proizvoda pa da mozemo da oformimo linijsku proizvodnju i stancujemo. Brze promene i velika razlicitost poslova nalaze da nasi kinezi mnogo brze menjaju tehnoloski proces od kineskih kineza, pa je pozeljno da imaju siri opseg predznanja,kako bi posle uz brzu i jeftiniju obuku mogli sto pre da prionu na posao. Moj stav je jasan strucnjaci jesu potrebni, ali u jako malom broju, a kinezi su potrebni u velikom broju. Imajuci to u vidu, mnogo je logicnije savetovati slucajnom primerku iz armije od milion nezaposlenih da postane kinez, nego da postane strucnjak.

Pa ti si u pricu uveo Kineze generalizujuci desavanja a sada menjas tu pricu kao da sam ja ili neko drugi poceo to sa Kinezima?!

To sto vi u firmi jos niste nasli ne znaci da je samo tako i jedino moguce. Ja tebi i ostalima od sveg srca zelim da nadjete sposobnog coveka koji ce napraviti takav ugovor da imate i cetvorocifreni broj proizvoda pa da oformite liniju, stancujete proizvode i nadam se da ces tada da se setis po necega napisanog na forumu.

I opet, strucnjaci su neophodni a po "sili prirode" (obzirom sta je sve potrebno da bi neko bio strucnjak, od obrazovanja, iskustva...) i jesu u malom broju i inace u zivotu. Masovnost, veliki broj i "svi su strucnjaci" jedino ti pominjes.

Ali kako god okrenes - bolje je savetovati slucajnom primerku... da to sto radi radi sto bolje i kvalitetnije, sa razumevanjem i da nastoji da to sto radi digne na visi nivo kvaliteta uradjenog (sto nece moci ako se ne posveti tome sto radi nego stalno menja to sto radi)

Citat:
vladd :
Naprotiv, izuzetni su strucnjaci, i imaih mnogo vise nego na zapadu, ali svetsko trziste ne obavlja trgovinu na bazi "kvaliteta", vec na bazi marketinga, prevare i navike potrosaca...

Kineza ima "bezbroj" pa je logicno i da ima veliki broj vrhunskih strucnjaka. Ne bih se slozio da ih ima vise nego na Zapadu ali to i nije bitno. Kako svetsko trziste funkcionise nije tako lako definisati a ima istine u tome sto si rekao. Ali nije ni tako jednostavno niti treba tako uprostiti ta desavanja. A svakako nije ono sto je tema razmene misljenja sa Darkom.

U vezi "njemacka tehnika je najbolja" i "njemacki auto je najbolji" se slazem "'iljadu posto".

Citat:
Darko Nedeljković:
Potrebno je da prosetas do bloka 70 i ako ne uspes pogledom da se uveris u kvalitet onda kupi nesto pa posle nekog vremena javi kakvi su rezultati. Mene je nedavno uhvatila nagla promena temperature u nekom malom mestu, moglo bi se reci u vecem selu. Tamo naravno kineska radnja, ja udjem i kupim najskuplju i najtopliju jaknu. Posle 2 dana jakna se pocepala (unurasnji deo, nisam nigde zakacio) i rasila po savovima kad sam potegao konac koji je poceo da visi... Ali, meni je taj proizvod zadovoljio trenutne potrebe i odlicno je posluzio svrsi.
Jasno - umeju kinezi da naprave veoma kvalitetno, umemo i mi da napravimo veoma kvalitetno, ali to nije ono sto se u 90% slucajeva trazi.

Bio, mnogo puta. Cak je jedan burazer radio kod Kineza vise od deset godina, pa odem da pazarim patike jer "su dobili fenomenalne a skoro dzabe" (tako mi kaze telefonom) a traju deset dana i svih dest dana su neudobne. I sam nije kupovao nista kod njih...

Ali je radeci tamo toliko dugo vremenom skapirao da ni sami Kinezi ne kupuju to sto prodaju a na sebi imaju kinesku robu/garderobu ali ne iz tih radnji kod nas nego kupljenu u Kini u "normalnim" radnjama sa "normalnom robom". To kod nas sto se prodaje kod Kineza nije merilo nicega osim skrta koji su uspesno dugo vremena plasirali na nasem trzistu, uspesno iskljucivo radi cene.

Ne znam da li si primetio - broj kineskih radnji se drasticno smanjio zadnjih tri, cetiri godine. Zatvaraju i odlaze jer ni ovde vise ne mogu da opstanu sa kvalitetom koji imaju. Ne isplati im se. (po prici nekoliko Kineza koje sam dobro poznavao pa cio od njih zasto oni i ostali zatvaraju i idu)

U 100% slucajeva se trazi sto kvalitetnije jer duze traje a dok traje je bolje, udobnije, lepse... Sticaj okolnosti je to da nemamo bas mnogo izbora ali niko ne trazi ostrdnjost ili los kvalitet, nikada. Jedino je kinta kojom se raspolaze uslov odabira pri kupovini. Ti to ne razlikujes...


Pozdrav!




[Ovu poruku je menjao Sceka dana 12.01.2016. u 13:36 GMT+1]
"Grand Magus and Supreme Wizard of professional
audio applications in the known universe and beyond"
E-Mail: [email protected]
Home Page: http://www.linkedin.com/in/sceka

:) "Nije ti palo na pamet da nekom inteligentnijem postu daš lajk?" (By Nebojsa)

Pravi biser: „Sada sumnjam da bih ucestvovao u poboljsavanju Nebojsinog foruma.”
 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+5251 Profil

icon Re: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?12.01.2016. u 15:01 - pre 100 meseci
Imaju strucnjaka, po nacinu rada, i generisanja strucnjaka, vise nego na zapadu.

Na zapadu uvek postoji "jedan", koji je lider, opravdano ili ne, a njegova okolina sadrzi za koji stepen slabije.
U kini je drzava na vrhu piramide, pa je grupa strucnjaka u vrhu, a pride je snazno stimulisano usavrsavanje.

Nesto slicno Japanu 60-70-ih

To sto kinezi, odnosno njihovi preprodavci, odlaze, je vezano za vise faktora, najbitniji je pdv, a sledeci bitan je pad standarda i to duplo. Za kvalitet se znalo da je krs, a ono sto je i imalo neki bolji kvalitet, imalo je i vecu cenu, tako da je nevazan.

I tu je neuporediva situacija sa Srbijom, u Srbiji je najgora moguca sli(ti)na komunizma i kapitalizma..
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: MadZone :: Do koje mere može da se sroka Cena rada u Srbiji ?

Strane: << < .. 5 6 7 8 9 10 11 12

[ Pregleda: 44693 | Odgovora: 233 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.