Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Paradoks kontrakcije

[es] :: Fizika :: Paradoks kontrakcije
(Zaključana tema (lock), by Ivan Dimkovic)
Strane: << < .. 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 56322 | Odgovora: 477 ] > FB > Twit

Postavi temu

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.PPPoE-7506.sa.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije10.05.2012. u 17:52 - pre 145 meseci
U tači P „pukla petarda“!
Od tog momenta u svim pravcima i smjerovima formira se sfera brzinom c > v > 0. Poluprečnik sfere mijenja se tokom vremena.
Također od momenta „pucanja petarde“ uočili smo i brzinu neke čestice jednoliko moonotone brzine v = c/n.
U odnosu na početnu tačku P uvijek će se formirati dvije dužine PC = ct i PB = vt (t je opšta oznaka za bilo koji interval vremena od početka posmatranja kretanja), jedna brzinom c i druga brzinom v. Njihov relativni odnos možemo izraziti pomoću geometrijskog omjera ili pomoću aritmetičkog omjera. Geometrijski omjer se ne mijenja (konstantan je tokom vremena, dok se aritmetički omjer mijenja po veličini.
Tačka Z pripada sferi PZ = r = ct', i tamo je gdje je označimo, tačka B također pripada sferi r = PB = vt' sa centrom u P.
1.) Prema slici PB = vt' , jer se toliko vremena kretala u odnosu na P. Toliko vremena se širila sfera do ovog momenta za koji je slika nacrtana, te jeste PZ = PN4 = ct'.
Samo u ovom momentu je BN4 = l0 dužina „okomitog kraka interferometra“, i samo je ovaj momenat bitan kada će se od okomitog ogledala zraka odbiti (prije nije mogla, jer nije ni stigla do njega, poslije također, neće – jer će ga već proći). Za neko drugo n = c/v i neko drugo l0 slika bi bila drugačija.
Dakle, samo za ovaj momenat vrijedi jednakost:
2.) Prostor je jedan i jedini, u istom prostoru su i K° i K', te označena (imenovana) tačka ne može se postavljati po želji i na neko drugo mjesto. Može se postaviti dužina ct' na koje god želiš mjesto i na koji god želiš pravac.
Ja sam crnim krugom označio dužinu l0, koja se pomjera udesno na crtežu brzinom v i njen položaj sam označio sa BN4 = l0.
Tački B (koordinatni početak K') nisam mijenjao ime, želeći naglasiti da je to ta tačka koja „putuje“ brzinom v ( to B je moj drug Boško koji igra cugericu i ne zna da se kreće brzinom v u odnosu na P).
3.) Sve ovo pišem gledajući moju sliku i Z ne putuje sa K'.
Prema ovom kako si je nacrtao ja shvatam da je na sferi ct' i da je PZ = PN4 = ct'.
U ovom momentu (BZ)2 = (ct')2 + (vt')2 .
4.) Jeste.
5.) Smiješ.
6.) Ne smiješ. Izmjerena dužina je zadana, i vezana za veličine ct' i vt' u konkretnom primjeru. Ne mogu dvije različite (po veličini) dužine imati istu oznaku i isti zakon puta l0 = ct0. U nekom drugom konkretnom primjeru – može.
Baš si me nazahmetio! Što jednostavno ne zamisliš navijače sa isturenom zastavom, brod sa jarbolom, ....O koordinatnim sistemoma izbjegavam razgovor jer njih nema u prirodi i preusmjeravaju nam pažnju na crteže i slike, umjesto da posmatramo nešto konkretno! „Unutrašnje vrijeme“ nikom se ne obistinjuje, ne događa, ne zbiva, (to je samo mogućnost). U opisanom imamo samo jedan vremenski interval t', i toliko dugo se (u opisanom) kretao K' u odnosu na P, i isto toliko dugo se kretao K u odnosu na K', isto toliko je trajalo posmatrano širenje sfernog vala ct' u odnosu na početnu tački P ( a nikako i u odnosu na pokretnu tačku neće se formirati sfera, ni ct0 ni ct'). Sva ostala priča je suvišna, izmišljena, naturena!


[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 10.05.2012. u 20:49 GMT+1]
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.PPPoE-7506.sa.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije10.05.2012. u 18:05 - pre 145 meseci
Prepisao sam lijep i sažet tekst na kojem možemo pojašnjavati šta je šta.

6. Posljedice Lorentzovih transformacija
a) Dilatacija vremena
Najkraće vrijeme između dva događaja izmjeriće posmatrač koji se nalazi u sistemu u kome se ti događaji događaju na istom mjestu. To je sopstveno vrijeme ∆t'. Posmatrač iz sistema S će svojim satovima između tih događaja izmjeriti vrijeme

Dakle, svi ostali posmatrači, izmjerit će duže vrijeme.
b) Skraćenje dužine
Ako je dužina tijela u sistemu S' u kome ono miruje (sopstvena dužina) L0 = x'2 - x'1 posmatrač u sistemu S će izmjeriti dužinu L= x2 - x1.
, što znači da u odnosu na pokretni sistem S' dolazi do skraćenja dužine tijela. Dakle, svi ostali posmatrači u odnosu na koje se tijelo kreće izmjeriće manju dužinu predmeta.
(prepisano iz priručnika R. Fazlića).
Pogodno da pojasnimo svaku oznaku i svaku izjavu.


U svim mogućim konkretnim primjerima radi se o veličinama: H (harmonijska sredina) = 2l0 i A (aritmetička sredina) = ct, za dužine 2ct1 i 2ct2 , t = t1 + t2
, , ,

[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 10.05.2012. u 20:40 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije10.05.2012. u 18:52 - pre 145 meseci
Citat:
atelago: Ovu poruku nemoj da brišeš! Zar ne vidiš šta si rekao? Pokušaj to da nacrtaš!


Pred poletanje su zadnji krajevi u tačkama 0, 2 i 4, a prednji u tačkama 1, 3 i 5 (dužine su jedinične).

Nakon zajedničkog dostizanja neke brzine su zadnji krajevi na primer u tačkama 100, 102 i 104, a prednji u tačkama 100.5, 102.5 i 104.5. Šta nije jasno?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije10.05.2012. u 22:45 - pre 145 meseci
Nije mi jasno kako tebi nije jasno da je 104,5 - 100 < 5 - 0 ili da je 104,5 - 102 < 5 - 2
Nacrtaj bre Nedeljko i pročitaj šta si napisao.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije10.05.2012. u 23:15 - pre 145 meseci
Napisao sam:

Citat:
Nedeljko: Hoće, ali to onda nije isti slučaj. Onda se obistinjava ona varijanta o povećanom rastojanju između štapova. Ako svaki štap ima motor na svom zadnjem kraju, onda će se povećati rastojanje između prednjeg kraja prvog i zadnjeg kraja drugog, a rastojanja između prednjih krajeva ili između zadnjih krajeva ostaju ista.


Dakle, povećana su rastojanja između štapova jer je 102-100.5 > 2-1 i 104-102.5 > 4-3. Sa druge strane, rastojanja između prednjih krajeva ili između zadnjih krajeva ostaju ista jer za zadnje krajeve važi 102-100 = 2-0 i 104-102 = 4-2, a za prednje krajeve 102.5-100.5 = 3-1 i 104.5-102.5 = 5-3.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2154
..able.dyn.broadband.blic.net.



+196 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije11.05.2012. u 00:43 - pre 145 meseci
@Sprečo:
2.) Prostor je jedan i jedini, u istom prostoru su i K° i K', te
označena (imenovana) tačka ne može se postavljati po želji i na neko drugo mjesto. Može se postaviti dužina ct' na koje god želiš mjesto i na koji god želiš pravac.
Ja sam crnim krugom označio dužinu l0, koja se pomjera udesno na crtežu brzinom v i njen položaj sam označio sa BN4 = l0.
Tački B (koordinatni početak K') nisam mijenjao ime, želeći naglasiti da je to ta tačka koja „putuje“ brzinom v ( to B je moj drug Boško koji igra cugericu i ne zna da se kreće brzinom v u odnosu na P).


Možeš li ovo dodatno objasniti--Da li si "BN4 = l0" odabrao i označio poštujući neki od ovih zakona:
a)Prirodni
b)Opšteprihvaćeni društveni
c)Lični (radi uštimovavanja relativističkih formula)
d)Nijedan,jer ne može se tačka (ogledalo) postavljati po želji i na neko drugo mjesto osim na to.
Znaš zašto ovo pitam:ja mislim da ogledalo mogu staviti gdje ja hoću u koordinatnom sistemu K´!

Odaberi neki od ovih odgovora i obrazloži zašto.
(Pozdravi Boška kad budete igrali cuger.)
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.PPPoE-7506.sa.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije11.05.2012. u 09:31 - pre 145 meseci
Uvijek je korisno pojasniti polazne pojmove i polazne istine (da li jednako podrazumijevamo smisao klimanja glavom gore-dolje kao DA, ili desno-lijevo kao NE).
Svemirski prostor (sa svim njegovim sadržajima i atributima) je jedan i jedini (nemamo drugog i drugačijeg, bar neznamo za drugi i drugačiji). U tom i takvom prostoru sve se zbiva i sve posmatramo, upoređujemo, opisujemo,.... U tom i takvom prostoru postavljamo (osmišljavamo, zamišljamo) i svoju prvu TAČKU - P!
Tačka nema ni jedno poznato nam svojstvo, ni jedan atribut, i postoji (dok je zamišljamo) i ne postoji (kad prestanemo o njoj razmišljati). Postoji li još pojmova koji i postoje i ne postoje?
Postoje li pojmovi koji imaju samo jedno svojstvo, jedan atribut („materijalna tačka“, dužina, broj,...)?!
Postoje li pojmovi koji imaju dva atributa, ..., itd, redom dalje do najsloženijih pojmova i sadržaja. Tako, otprilike, ide moj put i način razmišljanja i izgrađivanja sadržaja koje iskazujem na više različitih načina.
Kada osmislimo prvu tačku - P, kroz tu tačku možemo odmah zamisliti snop pravaca. Ni jedan od tih pravaca nije „privilegovan“ u odnosu na drugi, ni jedan se ničim posebno ne ističe u odnosu na drugi. Kada jedan od njih posebno istaknemo (izabravši još neku (novu) tačku u prostoru i imenujemo ga – x, tim našim postupkom smo ga „privilegovali“, učinili „jednakijim“ u odnosu na sve ostale pravce. Odredivši položaj te nove tačke (imenujući je) na jednom od pravaca poluprave tek tada smo u mogućnosti birati smjer, tek tada smo u mogućnosti pričati o razdaljini ( dužini duži između tačaka prave). Za iskazivanje veličine duži neophodna nam je „jedinica mjere“ (veće ili manja veličina iste vrste) za upoređivanje. Dakle, već uvodimo sadržaje – dvije tačke, dvije dužine, dva smjera,...).
Za sve što osmišljavamo koristimo objekte poznate nam iz fizičke stvarnosti. Ti si formirao lijep iskaz „geometrijski opis fuzičke stvarnosti“. Taj geometrijski opis je samo pomoćno sredstvo kazivanja i iskazivanja „fizičkih zbivanja“. „Algebarski zapis geometrijskog opisa fizičkih zbivanja“ je ljudska tvorevina, olakšica, pomoćno sredstvo za kazivanja o fizičkim sadržajima. Ma koju olakšicu osmišljavali (od osnovnih geometrijskih pojmova, do pojmova složenih od osnovnih pojmova, „kvadri-vektor“, naprimjer) ta olakšica nema nikakvog uticaja na fizičku stvarnost i zbivanja u fizičkoj stvarnosti. Zato ni pravouglom koordinatnom sistemu ne dajem nikakvu prednost ni privilegiju za opis fizičke stvarnosti (sem što su nam neki opisi postali lakši i jednostavniji za „algebarski zapis geometrijskog opisa“). Ni tim trima međusobno okomitim pravcima ne dajem prednost nad svim drugim mogućim pravcima, jer se oni ni u čemu posebno ne izdvajaju nad drugim pravcima.
Kada odrediš početnu tačku P, i kroz tu tačku osmislio (uočio, izdvojio) prvi pravac - x ( od svih mogućih) već si „privilegovao“ jedan od beskonačno mnogo pravouglih koordinatnih sistema u toj prvoj tački.
I, da skratim, naravno da svoje „ogledalo“ – Z možeš da postaviš u bilo koju tačku prostora u okolini tačke P, na bilo kojem pravcu (iz snopa pravaca kroz tačku P) i na bilo kojoj udaljenosti d = PZ = ZP = l0. Kada si to već uradio (imenovao još jednu tačku Z, odredio razdaljinu PZ = l0, možeš označiti i neku novu tačku, na nekom drugom pravcu jednako daleko od P. Sve takve tačke, jednako daleko od jedne „čvrste“ tačke P pripadaju sferi - u prostoru, ili kružnici - u ravni.
, PB = vt' , PN4 = ct', PB = vt/2 , PN5 = ct/2. Druga sl., Treća slika se nadovezuje na prethodnu t' < t/2 i ct' < ct/2 .



Da li si "BN4 = l0" odabrao i označio poštujući neki od ovih zakona:
a)Prirodni
Postoji i prirodni zakon, a i stav u STR, koji me opredijelio da na nacrtanom duž BN4 zadrži oznaku l0 = BN4.

U tekstovima o STR je napisano: Dužine (izmjerene dužine, pa i „izmjerena dužina“ PO = l0) postavljene okomito na pravac kretanja ne mijenjaju se (ne podliježu „kontrakciji“). Pogledaj i ostale slike iz "zaključane teme"

Prirodni zakon (stariji od Ajnštajnovih postavki) je da se ni jedan dio prostora (prostora - zamišljenog u geometrijskom smislu kao volumen, zapremina) neće promijenuti ma kako, kojim smjerovima i kojim brzinama, „oblijetali“ oko njega, ma kako se taj (ograničeni dio) prostor premještao, stvarno ili prividno ( u odnosu na nas kao „posmatrače“) u prostoru.
,
Na nacrtanom crtežu, okomita dužina PO premjestila se „translacijom“ u položaj P'O' za vrijeme krtanja (pomjeranja) po zakonu puta: PP' = OO' = vt'. Za to isto vrijeme „sferni val“ (sfera) širio se u odnosu na tačku P u svima pravcima i smjerovima brzinom c , i u skladu sa zakonom puta: PO' = ct'.
Crtež je crtan u skladu sa polaznim postavkama, određenim zadanim odnosom n = c/v i zadanom „izmjerenom dužinom“ l0. Nema tu nikakvog „naštimavanja“! Poštuje se stav STR: Vrijeme zavisi od izmjerene dužine, izmjerena dužina zavisi od izmjerenog vremena“! Zadana dužina PO i zadani odnos n = ct/vt = ct'/vt' određuju crtane veličine, jer su međuzavisne!

[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 11.05.2012. u 12:31 GMT+1]
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije11.05.2012. u 09:55 - pre 145 meseci
Ali Nedeljko, napisao si ovo:
"Ako svaki štap ima motor na svom zadnjem kraju, onda će se povećati rastojanje između prednjeg kraja prvog i zadnjeg kraja drugog,..."
Prvi štap je valjda onaj koji ide prvi, a drugi ide za njim.
Rastojanje o kom govoriš, prema tome, sadrži dužine obaju štapova i razmak između štapova.
Trebalo je da kažeš: između zadnjeg kraja prvog štapa i prednjeg kraja drugog štapa.

Prema tome tvoje kazivanje je netačno jer se "rastojanje između prednjeg kraja prvog i zadnjeg kraja drugog" štapa smanjilo.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije11.05.2012. u 12:43 - pre 145 meseci
Aha, gledao sam koji je prvi sleva kada idu udesno, a ne koji je "lokomotiva". Shvatam. Bila je moja greška u izražavanju. No, tu smo nedoumicu rešili.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije12.05.2012. u 07:07 - pre 145 meseci
Dakle rastojanje (prostor) između štapova se povećalo. Zašto?
Kako se to uklapa u kontrakciju dužine?
Zašto se ta dilatacija u STR nigde ne pominje niti se razmatra?
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije12.05.2012. u 07:59 - pre 145 meseci
Neka je S' sistem u kome štapovi miruju nakon dostizanja brzine. U tom sistemu se motori nisu uključili istovremeno.

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 12.05.2012. u 13:22 GMT+1]
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije12.05.2012. u 17:57 - pre 145 meseci
Nije tačno! Motori i štapovi su uvek u istom sistemu bio on inercijalni ili neinercijalni.
Za isti sistem važi isto vreme u celom sistemu.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije12.05.2012. u 23:41 - pre 145 meseci
Sve se nalazi u jedinstvenom prostorvremenu koje se može opisati brojevima na beskonačno mnogo načina.

Stoga iskaz "motori i štapovi su u istom sistemu" nema nikakvog smisla. Svi su oni u svim sistemima.

Međutim, događaju koji su istovremeni, ali na različitim mestima izraženo u jednom sistemu nisu istovremeni kada se izraze u drugom sistemu koji se kreće u odnosu na prvi.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije13.05.2012. u 04:40 - pre 145 meseci
Citat:
Nedeljko:
Stoga iskaz "motori i štapovi su u istom sistemu" nema nikakvog smisla. Svi su oni u svim sistemima.

Ne. Oni su u jednom sistemu jer svi imaju jednake brzine u odnosu na neki referentni sistem.
Citat:
Međutim, događaju koji su istovremeni, ali na različitim mestima izraženo u jednom sistemu nisu istovremeni kada se izraze u drugom sistemu koji se kreće u odnosu na prvi.

Ovo već spada u nedokazivu manipulaciju sa vremenom koja sledi iz Lorencovih transformacija nastalih
na osnovu pogrešne tvrdnje.
 
0

osvetakana

Član broj: 300380
Poruke: 75
*.ovh.net.



+95 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije13.05.2012. u 07:09 - pre 145 meseci
Samo što se ta, po tebi "nedokaziva manipulacija sa vremenom" podudara sa rezultatima merenja. Uopšte nije jasno šta pokušavaš jednom fikcijom, o kojoj nemaš ama baš nikakvih potvrda, da oboriš nešto što se poklapa sa rezultatima različitih eksperimenata? Da si pošao od poznatih i priznatih rezultata, na primer Lorencovih transformacija, i da pokušavaš na osnovu toga da oceniš vezu velikih brzina i položaja i/ili dužine štapova o kojima govoriš onda bi to bila pravilna primena poznavanja relevantne materije. Ovakvim spekulacijama samo dovodiš u sumnju bilo kakvu kredibilnost u toj oblasti.

Hej, pa taj MM eksperiment je izvršen pre 100 godina. Danas pričati samo o tome kao da se u medjuvremenu nije ništa dogodilo, kao da je vreme stalo čitav vek, je zaista kockanje sa sopstvenim autoritetom.

Možeš li ti, na osnovu kredibilnog i u relevantnoj litaraturi objavljenog eksperimenta, da sastaviš svoju kalkulaciju i pokažeš kako se obaraju te tobož manipulacije? U suprotnom sve što pišeš su samo spekulacije "a la kreacionizam" i sve ovo može da se preseli na već takvu postojeću temu.
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije13.05.2012. u 09:25 - pre 145 meseci
Lorenc je poistovetio dve različite stvari


 
0

osvetakana

Član broj: 300380
Poruke: 75
*.ovh.net.



+95 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije13.05.2012. u 12:34 - pre 145 meseci
I 100 godina je ceo svet u zabludi pa to ne primećuje?

Ono što se danas podrazuzmeva pod STR se uklapa u rezultate eksperimenata i radova bukvalno miliona naučnika šriom sveta. STR je konzistentna i sa stanovišta različitih naučnih grana, fizike, hemije i matematike. Šta više, realizovani eksperimenti teoriji daju potvrdu maltene svakodnevno. Na primer i poslednji vezan za navodno neutrino brži od svetlosti je pokazao da se ne radi o neutrinu bržem od svetlosti već o neispravnosti kablova tokom eksperimenta.


To što neki rade su puke spekulacije. I to neodmerene. Svi imaju pravo da sumnjaju i bez sumnje nema napredka u nauci. Medjutim, sumnja mora biti zasnovana na objektivnim činjenicama a ne na pukim spekulacijama koje su sama sebi svrha.

Još gore, neodgovornim ponašanjem se od kritičara (što je poželjno) očas posla prelazi u štetočinu (što je nepoželjno). Naime, ove tekstove čitaju i oni koji se tek uče i ako im se serviraju nebuloze mogli bi pretrpeti šetu jer bi tim nebulozama bili odvedeni na stranputicu. A ispravljanje grešaka vezanih za učenje je teže nego samo učenje.


Za štetočine je najbolje da uzmu bubnjeve i uključe se u neki orkestar. Tamo mogu lupati do mile volje.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije13.05.2012. u 12:38 - pre 145 meseci
Citat:
atelago: Ne. Oni su u jednom sistemu jer svi imaju jednake brzine u odnosu na neki referentni sistem.


Koji je sad taj privilegovani "neki referentni sistem" koji jedini ima pravo da izražava položaje i brzine štapova i motora?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije13.05.2012. u 15:07 - pre 145 meseci
Citat:
Nedeljko: Koji je sad taj privilegovani "neki referentni sistem" koji jedini ima pravo da izražava položaje i brzine štapova i motora?

Znao sam da ćeš ovako odgovoriti. Neki referentni sistem je neki koji odabereš - nisam rekao koji jer ne treba
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Paradoks kontrakcije13.05.2012. u 17:22 - pre 145 meseci
Pa, ako mogu da odaberem bilo koji, šta onda znači da se u njemu ne mogu izražavati veličine?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

[es] :: Fizika :: Paradoks kontrakcije
(Zaključana tema (lock), by Ivan Dimkovic)
Strane: << < .. 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 56322 | Odgovora: 477 ] > FB > Twit

Postavi temu

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.