Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Kratka istorija fizike

[es] :: Fizika :: Kratka istorija fizike
(TOP topic, by Aleksandar Marković)

[ Pregleda: 16711 | Odgovora: 19 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Kratka istorija fizike24.03.2006. u 13:29 - pre 219 meseci
Reč fizika potiče od grčke reči phusis koja znači priroda. Fizika je prirodna nauka koja proučava prirodu u najširem smislu. Let ptica ili aviona, putovanje brodova na vodi ili svemirskih brodova, plivanje riba ili podmornica, sudari automobila ili čestica, krenaje jabuka ili planeta, sastav i struktura galaksija, zvezda, planeta, svega što nas okružuje – od kvarkova do kvazara, pa čak i sam nastanak i sudbina Univerzuma, sve to proučava fizika. U savremenom svetu sve fizičke teorije se najčešće izražavaju kao matematičke forumule, ali, kao što je rekao Ajnštajn, suština svake teorije nije u forumlama već u ideji.

Od davnina čovek se interesovao za svet u kome je živeo. Ljudi su pokušavali da shvate procese koji su se oko njih dešavali, da ih opišu i predvide. Prva „meta“ ljudske radoznalosti bile su stvari u neposrednoj blizini – zašto stvari padaju na zemlju ako nemaju oslonac, koja su sličnosti, a koje razlike između leda, drveta, vode i vazduha itd. Kako je sve više uspevao da razume svakodnevni svet čovek je počeo da razmišlja i o prirodi svemira, obliku Zemlje, kretanju Sunca i Meseca. Bilo je mnogo teorija koje su pokušale da objasne te pojave, ali sve one su to radile na manje ili više pogrešan način. Međutim, bez obzira na netačnost tih teorija, one su ipak dale ogroman doprinost daljem razvoju fizike i ljudskog društva uopšte.

Istorija nauke obično počinju sa Talesom iz Mileta, koji je postao slavan nakon što je uspešno predvideo pomračenje Sunca 585. godine pre nove ere. On je bio prvi koji je pokuša da objasni prirodu na naučan način.

Teško je izdvojiti najvažnije ideje iz tog najranijeg perioda ali sigurno treba pomenuti učenja Pitagorejaca o tome da je Zemlja okrugla (500. g.p.n.e), Anaksagore da su Sunce, Mesec i zvezde sastavljene od istog materijala kao i Zemlja, sa tom razlikom da su stene na Suncu usijane (470. g.p.m.e), Demokrita koji je shvatio da se Mlečni put sastoji od mnogo zvezda (385. g.p.n.e) i naravno Aristotelovih prvih zakona fizike o kretanju tela.

Osim posmatranja i tumačenja kako se stvari oko njih kreću stari narodi pokušavali su da razumeju od čega je svet u kome žive izgrađen. Aristotel, i njegovi predhodnici, smatrali su da je svet izgrađen od nekoliko elemenata. Ideja o tome koji su to elementi i koliko ih zapravo ima vremenom se menjala, ali u osnovi uvek je bila ista: voda, vazduh, vatra i zemlja. Prvi čovek koji je verovato da je priroda izgrađena od istih, malih i nevidljivih delića bio je Leukip. Te deliće on je nazvao atomi, od grčke reči atomos koja znači nedeljiv. Leukipovu ideju donekle je izmenio Demokrit koji je smatrao da se atomi međusobno razlikuju, i da je svet izgrađen od više vrsta atoma. Osnove Demokritove ideje potvrdio je Mendeljejev mnogo vekova kasnije (1869. god) kada je postavio periodni sistem elemenata.

Nakon Aristotela sve do XVIIveka nije bilo nekih većih događaja na polju fizike, a u tom veku Galileo Galilej svojim otkrićima stvorio je fiziku koju danas poznajemo. Galilej je sumnjao u zakone koje je postavio Aristotel, ali što je još važnije on je sumnjao u metod istraživanja koji je do tada primenjivan. Za razliku od Aristotela i njegovih sledbenika, koji su smatrali da se priroda može opisati samo razmišljanjem, Galilej je počeo da proverava zaključke do kojih se došlo razmišljanjem. Jednom rečju Galilej je uveo eksperiment u fiziku. Od Galilejevih okrića sigurno treba izdvojiti: Jupiterove satelite (1610. g), zakon inercije (1613), teorija plime i oseke (1624) i princip relativnosti (1632).

Godine 1687. Njutn je objavio Philosophiae Naturalis Prinicpia Mathematica, verovatno najznačajnije pojedinačno delo u istoriji fizike. U toj knjizi Njutn je postavio osnovne zakone kretanja (tzv. Njutnovi zakoni mehanike) i gravitacije. Na ovim zakonima bazirana je celokupna klasična mehanika do današnjih dana. Njutnov zakon gravitacije doveo je do prvog ujedinjenja fizike. On je pokazao da isti zakoni upravljaju zemaljskom i nebeskom mehanikom


Galileo Galilej

Dalji doprinos razvoju mehanike dali su Lagranž (1788. god, Lagranžev formalizam) i Hamilton (1834. g, princip najmanjeg dejstva), a osim njih značajan dopinos dali su Ojler, Dalamber, Laplas, Poason, Jakobi i mnogi drugi.

Početkom VIII veka počinje intenzivan razvoj i drugih grana fizike. Okrićima Bojla (1662, Bojl-Mariotov zakon koji pokazuje vezu između pritiska i temperature idealnih gasova) i Bernulija (1733, kinetička teorija gasova) postavljaja se temelj za dalji razvoj termodinamike i statističke mehanike. Tompson je 1789. godine demonstrirao pretvaranje mehaničkog rada u toplotu, a 1847 Džul je formulisao zakon o održanju energije.

Veliki doprinos razumevanju električnih i magnetnih pojava dali su Amper (1822, dve žice kroz koje protiče struja međusobno se privlače) i Faradej (1831, magnet koji se kreće proizvodi struju, dinamo, transformator, zakoni elektrolize). Maksvel je 1855. godine ujedinio elektricitet i magnetizam u jedinstvenu teoriju elektro-magnetizma, četri osnovne jednačine kojima su ove pojave opisane i pokazao da elektricitet i magentizam ne mogu da postoje nazavisno jedno od drugog. Maksvelova teorija pokazala je da je svetlost zapravo elektromagnetni talas.

U XIX veku istraživanja u oblasti fizke sve više kreću u pravcu proučavanja strukture materije i elektromagnetnog zračenja. Rentgen je 1895. godine otkrio X-zrake, koji su elektromagnetno zračenje visoke frekvence i energije. Godine 1896. Bekerel je otkrio radioaktivnost. Radioaktivne pojave dalje su proučavali Pjer i Marija Kiri. Njihovi radovi postavili su temelj razvoju nuklearne fizike.

Elektron, prva poznata elementarna čestica, otkrio je J. J. Tomson 1897. godine. Sedam godina kasnije (1904) Tomson je postavio modelu atoma sličan ovom koji se i danas koristi. Godine 1913. Bor je postavio dva postulata kojima je gotovo u potpunosti opisao strukturu atoma.

Dve nedelje pre početka XX veka, 14. decembra 1900. godine, Plank je postavio hipotezu da se energija ne emituje kontinualno već u paketićima, tzv. kvantima. Uvođenjem kvanta Plank je pokrenuo razvoj nove fizike, kvantne mehanike, koja će obeležiti vek koji je počinjao. Veliki doprinos početku razvoja kvantne mehanike dao je i Albert Ajnštajn 1905. godine zakonom o fotoelektričnom efektu. Ogroman doprinos razvoju kvantne mahanike i savremen fizike uopšte dali su 1926. godine Hajzenberg, koji je forumlisao princip neodređenosti, prema kome je u mikrosvetu nemoguće istovremeno tačno izmeriti položaj i impuls neke čestice, i Šredinger poznatom talasnom jednačinom (koja nosi njegovo ime). Dalji doprinos razvoju kvantne mehanike dao je Dirak 1928. godine kada je postavio relativističku jednačinu za elektron.

Kvantna mehanika je postavila kreirala matematički alat za fiziku čvrstog stanja, koja izučava svojstva čvrstih tela, kristalnu strukturu, poluprovodnike i superprovodnike. Jedan od pionira razvoja fizike čvrstog stanja je Bloh, koji je 1928. godine opisao ponašanje elektrona u kristalima.

Paralelno sa kvantnom mehanikom rađala se još jedna nova fizika, fizika koja je otvorila pogleda u jedan drugi svet. Godine 1905, jedan tada potpuno nepoznati fizičara, Albert Ajnštajn, objavio je članak pod naslovom „O elektrodinamici tela u kretanju“. Upravo taj članak predstavljao je specijalnu teoriju relativnosti, teoriju koja je opisivala kretanja tela koja putuju brzinama približnim brzini svetlosti. Ajnštajn je uočio problem u ovoj teoriji, ona nije bila saglasna sa Njutnovim zakonom gravitacije i pokušavao je da to reši. To njegovo traganje za teorijom koja će opisati gravitaciju dovelo ga je 1916. godine do Opšte teorije relativnosti.

Tokom drugog svetskog rata fizika beleži nagli napredak, ali najveći napredak postiže se u nuklearnoj fizici, Nemački pokušaji, koji je predvodio Hajzenberg, pravljenja atomske bombe, srećom, ne postiže uspeh. Za to vreme saveznički projekat Menhetn ostvaruje cilj. Tim fizičara predvođen Fermijem je 1942. godine ostvario prvu nuklearnu lančanu reakciju, a 1945. godine izvršena je proba prve atomske bombe u Alamagordu, Novi Meksiko.

Sredinom XX veka veliki značaj dobila je kvantna teorija polja koja je formulisana da bi obeybedila vezu kvantne mehanike i specijalne teorije relativnosti. Danas prihvaćeni oblik ova teorija dostigla je četrdesetih godina prošlog veka u radovima Fejnmana, Švingera, Tomonaga i Dajsona. Oni su formulisali teoriju kvantne elektrodinamike kojom su postigli objedinjenje slabe i elektromagnetne interakcije.

Kvantna teorija polja obezbedila je i uslove za razvoj moderne teorije elementarnih čestica, koja izučava najfuntamentalnije stvari u prirodi – sile i najsitnije čestice koje izgrađuju čitav Univerzum. Temelj standardnog modela elementarnih čestica postavili su 1954. godine Jang i Mils. Ovaj model je upotpunjen 1970. godine i za sada uspešno opisuje sve poznate čestice i interakcije u prirodi.

Od vremena Galileja do današnjih dana fizika je beležila sve brži i brži napredak. Najintenivniji razvoj desio se početkom XX veka. Ono što je pre nekoliko decenija, godina ili dana bila fizika, ili neka druga nauka, postalo je, ili će tek postati, tehnologija. Koliko god neka istraživanja delova „besmislena“, sa praktične strane, nikada se ne zna šta od neke teorije ili iz istraživanja može da nastane i kavu će primenu ona imati u budućnosti.

Autor: Milan Milošević | Izvor: Astronomski magazin | via

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 26.03.2006. u 17:38 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

mmilan

Član broj: 20653
Poruke: 168
*.beotel.net.



Profil

icon Re: Kratka istorija fizike25.03.2006. u 10:11 - pre 219 meseci
Hvala na citiranju clanka, a ja odoh da pisem B92 da ih pitam zasto su izbacili ime autora i izvor tog texta :)
O zivotu, univerzumu i svemu ostalom
http://www.mmilan.com
 
Odgovor na temu

cofi96
Filip Stojakovic
baric-obrenovac

Član broj: 236583
Poruke: 3
87.250.56.*



Profil

icon Re: Kratka istorija fizike21.10.2009. u 09:46 - pre 175 meseci
ako se to zove kratko ja se besim
cofy 96
 
Odgovor na temu

EpicFail

Član broj: 287290
Poruke: 2
*.opti.carnet.hr.



Profil

icon Re: Kratka istorija fizike02.07.2011. u 14:41 - pre 155 meseci
Tekst je lijep; samo valja naglasiti da je Galileo imao krivu teoriju o plimi i oseki.
 
Odgovor na temu

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.PPPoE-4220.sa.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike06.08.2011. u 17:40 - pre 153 meseci
Kao prilog temi može korisno poslužiti i sajt: Povijest fizike.
Ako smo ijednu stvar naučili iz povijesti otkrića i izuma, onda je to činjenica da na duge staze, a često i na kratke, i najsmionija predviđanja zvuče smiješno zastarjelo.

Arthur Clarke
 
Odgovor na temu

milos crni
bar

Član broj: 149905
Poruke: 98
93.87.32.*



+8 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike12.08.2011. u 23:31 - pre 153 meseci
Samo smo zaboravili da kažemo, možda ne namjerno, da je činjenica da je savremena fizika, a i hemija, pa i biologija, potekla od alhemičara i metafizičara.
Počev od alhemičara Talesa, preko metafizičara Pitagore, Leonarda da Vinčija, alhemičara Isaka Njutna, do Majkla Faradeja koji je prilično bio naklonjen alhemiji.
Da ne spominjem istočnjačke erudite i prirodnjake od kojih potiču savremeni matematički sistemi koji su uzdigli savremenu nauku na zavidni nivo.
Ovo su činjenice koje zna svaki istoričar koji je proučavao istoriju života ovih naučnika, alhemičara, metafizičara, ili možda bolje reći duhovnih naučnika, jer se duhovnost iz nauke počela gubiti tek polovinom 19.v.
Inače sam tekst je skladno sažet, onako jezgrovit, tipičan za uvod u neku školsku enciklopediju.
Pozdrav svima.
 
Odgovor na temu

kandorus

Član broj: 266404
Poruke: 429
*.yourproxyhost.com.



+443 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike15.08.2011. u 04:34 - pre 153 meseci
Citat:
milos crni:

Počev od alhemičara Talesa, preko metafizičara Pitagore, Leonarda da Vinčija, alhemičara Isaka Njutna, do Majkla Faradeja koji je prilično bio naklonjen alhemiji.

Ako misliš na Grčkog matematičara Talesa taj je poznat po teoremi iz geometrije a ne po alhemiji. U osnovnoj školi ga obično zapamte po onom zadatku sa banderom.

A drugo, po čemu je "Majkla Faradeja bio naklonjen alhemiji"?
 
Odgovor na temu

milos crni
bar

Član broj: 149905
Poruke: 98
93.87.32.*



+8 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike16.08.2011. u 04:01 - pre 153 meseci
Da kao što si rekao u osnovnoj školi.Ali ako odeš malo dalje i proučiš život Talesa, uvidećeš stvari nevjerovatne, koje su oni koji su ih proživjeli mogli da razumiju.
Naime nikada nisam čuo, a toliko sam knjiga pročitao i sa toliko stručnih ljudi diskutovao, da neko govori matematičar Tales, osim ako nema možda dva ili više Talesa.On jeste neke stvari objašnjavao matematički i koristio istu za izražavanje, ali proglasiti ga matematičarem u današnjem smislu nije moguće jer takvi kao on u to vrijeme nisu razdvajali matematiku, fiziku, hemiju od alhemije i metafizike, astronomiju od astrologije i uopšte duhovnost i magiju iz nauke.
Zapravo moj brat je studirao filozofiju i on i sve njegove kolege su govorili Tales alhemičar, a sam brat ga je zvao ‚‚mračnjak‚‚ Tales.Jedino ako je bilo više nekih likova koji se zovu Tales, mada mi nije poznato.I još mali kuriozitet, zapravo lik uopšte nije bio Grk, već je pripadao maloazijskim asimilovanim plemenima, prvo od Persije, Rima i Turske, ali je zaista prevođen na grčki jezik, kao i mali milion drugih stvari koje nemaju veze sa njima, i zato je izraz grčki matematičar više nego netačan.Lik je u najboljem slučaju istočnjački erudita.
Što se tiče pronalazača Majkla Faradeja, ovo je činjenica potkrepljena istorijskim dokazima i sami su Britanci radili dokumentarce o njemu.Baš sam pre neku godinu gledao neke od BBCa.
Zapravo lik je bio samouk, kao i Tesla, ali je osnove alhemije izučio od dvorskih alhemičara.Zapažen od kraljevskog alhemičara stavljen za asistenta kraljevske akademije i kasnije dobija i svoju laboratoriju u istoj, koja je i po najučenijim ljudima toga vremena opisivana jedino kao alhemijska laboratorija.Ovo je vrlo, vrlo kratak opis njegove biografije.
Savremena nauka je od njega, kao i od mnogih drugih uzela samo ono što joj je odgovaralo, iako je sam imao mnogo veće polje istraživanja.
 
Odgovor na temu

kandorus

Član broj: 266404
Poruke: 429
*.yourproxyhost.com.



+443 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike16.08.2011. u 10:03 - pre 153 meseci
"Toliko si knjiga pročitao i sa toliko stručnih ljudi diskutovao" i nisi čuo za Talesovu teoremu. Pa to i klinci u osnovnoj znaju.

Imaš knjigu Lučić - "Ogledi iz istorije analitičke geometrije", jednostavno napisana, raspitaj se kod matematičara za link, može da se skine u pdf formatu. Pročitaj to malo. U toj knjizi je dat pregled Talesove teoreme iz više aspekata pa i istorijskog. Navedeno je nekoliko dokaza Talesove teoreme i veze sa drugim teoremama.

Inače, Tales nije nikakav alhemičar. Da bi neko bio alhemičar nije dovoljno da pomene zlato pa da postane alhemičar. Alhemičari su se bavili ne samo filozofiranjem već i eksperimentima. Ne postoje zapisi da se Tales bavio eksperimentima u alhemiji (ali ako ti imaš neki izvor navedi).

Tales je smatrao da postoji jedan element (pogledaj recimo Filipović, Lipaniović - "Osnovi opće i anorganske kemije"). Alhemičari su razlikovali niz elemenata (pre svega zlato, srebro, olovo itd).

Citat:
Savremena nauka je od njega, kao i od mnogih drugih uzela samo ono što joj je odgovaralo, iako je sam imao mnogo veće polje istraživanja.

Od Majkl Faradeja je (kao i od svih drugih) preuzeto samo ono što se potvrdilo eksperimentom.

Ali ako su ti brat (koji je studiorao) filozof i novinari BBC-a referenca onda ne čudi što pišeš sa granica praznoverja i mistike.
 
Odgovor na temu

milos crni
bar

Član broj: 149905
Poruke: 98
93.87.32.*



+8 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike17.08.2011. u 18:42 - pre 153 meseci
Haahhahah!Ko ti priča o klincima i glupostima.
Znam ja za Talesovu teoremu mnogo prije nego što si mislio da diskutuješ o fizici i bilo čemu sličnom ikad.
To nije ono što sam pričao.Zapravo sam rekao da nije pravilan izraz grčki matematičar, jer to i nije.Nisu Tales ili Pitagora grčki matematičari, mislim ne u svom vremenu, možda ih neko iz našeg vremena tako vidi, ali to u tom smislu oni nisu mogli biti.Kao da neko danas umišlja da je u istorijskom kontekstu sve nepromenjivo, tako bi ispalo da su se partizani tukli protiv rimljana.Naravno glupost.
I nemoj mene molim te da učiš šta su i ko su bili alhemičari, to vrlo dobro znam, kao i što znam šta su sve istraživali.Mani se onih mambo džambo budalaština što si gledao na TV o alhemičara, to serviraju baš ‚‚stručni‚‚ ljudi, isti oni koji ti serviraju velikog brata.
I molim te, ako hoćeš bilo šta da me pitaš ili sl.Molim te pročitaj prvo ali pažljivo šta sam napisao i šta sam ti htio reći.
 
Odgovor na temu

pajaja
Beograd

Administrator
Član broj: 41598
Poruke: 3430
*.dynamic.sbb.rs.

Jabber: pajaja@elitesecurity.org
ICQ: 253317269


+144 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike17.08.2011. u 19:53 - pre 153 meseci
On zna i pre nego sto je tales znao.
xxx
mali mali mali kamičak...nebo plave boje.
In Memoriam: Madzone Zeka(15.09.2005-16.09.2005)
 
Odgovor na temu

kandorus

Član broj: 266404
Poruke: 429
*.yourproxyhost.com.



+443 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike17.08.2011. u 19:53 - pre 153 meseci
Ne sećam se da sam ikad nešto gledao o alhemičarima na TV. Možda u prolazu pored izloga. Alhemija me uopšte ne zanima.

Kad su u pitanju Tales i Pitagora znam za njihove radove iz matematike. I znam da je to dokumentovano.
 
Odgovor na temu

milos crni
bar

Član broj: 149905
Poruke: 98
93.87.32.*



+8 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike20.08.2011. u 10:00 - pre 153 meseci
Tačno srećo, lijepo si to rekao.
Ali zar će mo nekog, bilo kog, bilo koju osobu, da odredimo tako što će mo da joj pripišemo neku savremenu definiciju koja se razvila u skorije vrijeme i priliči našem društvenom uređenju i odnosu, iako je ta osoba činjenično bila mnogostranija i čak te oblasti njenog delovana nisu bile diferencirane u njenom vremenu?

Hipotetički gledano može neko reći u budućnosti da sam bio ko zna šta, ko zna kakvim izrazom, gdje bi daljna diferencijacija odredila neku novu oblast nauke, danas sasvim nepoznatu, nama nepretstavljivu, samo zato što sam u svojoj teoriji rekao ko zna šta i upotrebljavao nešto što je u toj njihovoj znanosti osnovno gradivo, osnovni postulat, ipak sam znam šta sam bio i šta sam radio, i da sam sasvim sigurno bio mnogostrukiji nago što bi to iko tada i mogao misliti.

Jednostavno ono što hoću reći jesta da nije etički da mi tim ljudima pre 2500. g. pripisujemo neke naše oblasti delovanja i time sužavamo njihovo mnogostrukije delovanje u istraživanju stvarnosti.
 
Odgovor na temu

kandorus

Član broj: 266404
Poruke: 429
*.yourproxyhost.com.



+443 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike20.08.2011. u 10:20 - pre 153 meseci
Kome se obraćaš sa "srećo"?
 
Odgovor na temu

milos crni
bar

Član broj: 149905
Poruke: 98
93.87.32.*



+8 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike23.08.2011. u 06:37 - pre 153 meseci
Tako se obraćam svim sagovornicima iz milošte. Nismo mi neprijatelji već smo samo suprotstavljeni u mišljenju. Na kraju krajeva svi smo mi ljudi, bez obzira kakve stavove, poglede i razmišljanja imali o bilo čemu.
 
Odgovor na temu

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.PPPoE-5259.sa.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike23.08.2011. u 11:09 - pre 153 meseci
"Suprotstavljeni"?! U mišljenju se možemo slagati/ne slagati, djelimično slagati/ne slagati, ali u razmjeni mišljenja ( ukoliko smo više "ljudi") ne bi trebali biti "suprotstavljeni".
Kod tebe, Abramovića, ..., ima puno detalja u kojima se slažemo i puno detalja u kojima se ne slažemo. Mislim da ni sa jednim nisam "suprotstavljen" u mišljenju.
Mišljenja su relativna, podložna izmjenama i promjenama, dopunjavanjima,.... Svaka razmjena mišljenja, pogotovu među neistomišljenicima, su podsticaj za nove kreacije. U razmjeni mišljenja treba sačuvati prijateljski ton razgovora, jer smo, bar bliski, po zajedničkom interesovanju za istine u Fizici.
 
Odgovor na temu

kandorus

Član broj: 266404
Poruke: 429
*.yourproxyhost.com.



+443 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike23.08.2011. u 11:47 - pre 153 meseci
^milos crni

Meni nemoj jer mi zvuči kao da si peškir a sa takvima nemam ništa a osim toga ovo je forum Fizika pa mi se obraćaj isključivo u tom smislu.
 
Odgovor na temu

milos crni
bar

Član broj: 149905
Poruke: 98
93.87.32.*



+8 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike25.08.2011. u 17:18 - pre 153 meseci
Oh oprosti nisam htio tako da zvučim, samo sam ljubazan.
Dobro je za meďuljudsku komunikaciju imati smiren odnos i blag ton, jer sve to nas približuje, a ne otuďuje.
Ali ako te to iritira, onda kolega forumaš ubuduće.
 
Odgovor na temu

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2145
..able.dyn.broadband.blic.net.



+196 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike21.12.2011. u 19:24 - pre 149 meseci
Citat:
milos crni
Dobro je za meďuljudsku komunikaciju imati smiren odnos i blag ton, jer sve to nas približuje, a ne otuďuje.
.


Tako je.

Evo baš preturam po istoriji i nađem na:
http://bourabai.kz/wallace/farce06.htm
Interesantna stvar.Prvi put sam saznao za ovakve rezultate.Nekakav dogmatik zvani Shapiro pokušao je da pravi cenzuru i zakatanči tumačanje izmjerenih rezultata.Nije se uklapalo u njegove ranije objavljene naučne radove.
Internet je moćan.Neće se tek tako zaboraviti ime Bryan G. Walace i njegovo c+v eksperimentalno dokazivanje.
Pa zato želim u blagom i smirenom tonu primjetiti da je gospodin Shapiro jedan krasan magarac.


________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
Odgovor na temu

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
89.146.191.*



+33 Profil

icon Re: Kratka istorija fizike14.01.2012. u 20:58 - pre 148 meseci
Sa vikipedije:
"1614. je otac Tommaso Caccini (1574.–1648.) proglasio Galileve ideje opasnim, gotovo heretičkim. Godine 1616. Galileo se uputio u Rim da obrani svoje ideje, ali mu je kardinal Roberto Bellarmino osobno uručio zabranu iznošenja i zastupanja ideja o heliocentričnom sustavu."
....
Tko na ovom forumu glumi kardinala Roberta Bellarmino?
Poznajete li bilo kojeg fizičara ili matematičara koji se potrudio i analizirao značenje "beta faktora" vt/ct i "gama faktora":
, za svako moguće

Možda bi to mogao odraditi Milan Pantić sa svojim bivšim studentima (od kojih mnogi imaju doktorska zvanja iz fizike)?!


[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 16.01.2012. u 18:24 GMT+1]
 
Odgovor na temu

[es] :: Fizika :: Kratka istorija fizike
(TOP topic, by Aleksandar Marković)

[ Pregleda: 16711 | Odgovora: 19 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.