Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?

Kostuh
i još sijaset problema koji se u konačnom bilansu proizvodnje definišu kao mnogostruko povećan trošak za ratara.

Ivan DimkovicA to se nece desiti ukoliko se ne vrsi vise eksperimenata >u praksi<

E,vidiš,sve manje mi je jasno zašto je dr.Mengele proglašen ratnim zločincem!?!?

Ivan Dimkovic:bilo kakav proizvod koji je hrana ili lek ne moze biti pusten van eksperimentalnog okruzenja dok ne prodje kvalifikaciju i testove koji proveravaju stetnost/toksicnost/mutagenost/itd... te supstance/proizvoda na zivi svet.

Tvrdnje o sigurnosti GM hrane nemaju znanstvenu potporu
Tvrdnja “Hrana dobivena iz GM usjeva jednako je sigurna kao i ona dobivena iz drugih kultura…”
(Chrispeels i JeleniÊ, 2003.) neistinita je, jer za postavljanje takve tvrdnje nisu provedena neophodna znanstvena ispitivanja, a ni kratko vremensko razdoblje od početka masovne komercijalne proizvodnje GM usjeva (1996.) do danas nije dostatno za donošenje takvog zaključka.

Genetički inženjeri morali bi tu tvrdnju potkrijepiti rezultatima znanstvenih istraživanja, a to naprosto ne mogu,jer takvi rezultati ne postoje. To je i razlog zašto je brošura“HRANA …”, prilog časopisa Priroda 8-9/2003. puna neargumentiranih i neistinitih tvrdnji koje su na razini prvotnih, ali istodobno neostvarenih želja genetičkih inženjera.Moj komentar tih tvrdnji, temeljen na znanstvenoj literaturi (navedeni izvori), je sljedeći:

Zdravstvena ispravnost Netočna tvrdnja:GM biljke i njihovi proizvodi jednako su sigurni kao i oni tradicionalni.Od brojnih radova koji pobijaju ovu tvrdnju navest ću samo neke:izvješće o hranidbenom pokusu na štakorima podnešen Upravi za hranu i lijekove (FDA) u SAD-u o GM rajčici Flavr Savr ukazuje na pojavu simptoma ranog raka želuca pokusnih žvotinja. (Edwards, 2000).
…
hranidbeni pokusi s GM krumpirom na miševima pokazali su stvaranje i ubrzani rast kanceroznog tkiva probavnog trakta. (Fares i El-Sayed, 1998.),hranidbeni pokusi s GM krumpirom na mladim štakorima pokazali su usporen rast, sporiji razvoj vitalnih organai smanjen imunitet pokusnih žvotinja. (Ewen i Pusztai,1999.),znanstvenim je pokusom dokazan štetni učinak rekombinantnog Cry1Ac
toksina iz Bt-kukuruza. (Vázquez-P

…………….

Prehrambena vrijednost

Pusti su snovi tvrdnja:“U bliskoj budućnosti dominirat će GM biljke koje će biti zdravije s prehrambenog gledišta …više vitamina i drugih vrijednih sastojaka …”O promašenim snovima najbolje svjedoči primjer “zlatne riže” obogaćene provitaminom A.Još se danas neki ugledni hrvatski znanstvenici u odbrani ideja genetičkog inženjerstva pozivaju na primjer “zlatne riže”,projekta realiziranog u javnoj instituciji, dakle ne u jednoj od toliko danas omraženih multinacionalnih korporacija. Oni nažalost ne znaju da je ovaj, na oko human i dobronamjeran projekt, demistificiran joπ 2000. godine. O čemu se radi?

http://www.scribd.com/full/27189?access_key=db2po6tywymig

To se može sve detaljno pročitati iz knjige sa prethodnog linka.

Ivan Dimkovic:

Jedno je sigurno - genetska modifikacija je tehnologija koja ce sve vise biti prisutna u ekosistemu.

„Zaštita okoliša

Netočna je tvrdnja da ne postoje znanstveni dokazi o štetnosti GMO po okoliš.

Detaljnije o tome u opisu slučaja Argentine.

.......no, biloje potrebno samo nešto više od pola desetljeĆa da na vidjelo dođu negativne socijalne, ekonomske, zdravstvene i ekološke posljedice tako masovna uzgoja GM soje.

Cijena je visoka i previsoka. Danas na Argentinu otpada 81 posto svjetskog izvoza sojina ulja (oko 70 posto požete soje prerađuje se u ulje) i 36 posto svjetskog izvoza sojine saČme. Nekada zemlja s gotovo najveĆom proizvodnjom hrane po stanovniku (10 puta veĆa proizvodnja od potreba), zahvaljujuĆi ekonomskom kolapsu dovela je svoj narod u stanje gladovanja.

•UdvostruČena je nezaposlenost sa 7,1 posto u 1989. na 15,1 posto u 2000. (Pengue, 2001.), a gotovo 160 tisuĆa obitelji malih farmera bilo je prinuđeno napustiti svoj posjed, jer nisu mogli opstati u kompeticiji s velikim farmama. Procjenjuje se da godišnje oko sedam tisuĆa farmerskih obitelji napušta svoju zemlju. (Paul i Steinbrecher, 2003.)

•UtrostruČio se broj prosjaka i beskuĆnika sa 325 na 921tisuĆu, a gotovo polovina argentinske populacije (15 odukupno 37 milijuna) smatra se siromašnom.

•Nekada vrlo cijenjen argentinski Nacionalni institut zapoljoprivrednu tehnologiju (INTA) ostaje bez struČnog kadra i gubi svoj utjecaj.

•Potreba za poveĆanim površinama zemljišta za uzgoj soje uvjetovala je masovnu sjeČu šuma - uništeno je više od 130tisuĆa hektara.

•Pokazalo se da, suprotno pokušajima uvjeravanja, uzgoj GM soje zahtijeva dva do tri puta više, a ne manje herbicida.Potrošnja herbicida je uveĆana - tako je samo u 2001. utrošeno dodatnih 9,1 milijun kg herbicida (Pengue, 2001.).

Uporaba totalnog herbicida Roundup rasla je progresivno na oko 100 milijuna litara u 2002. Ni poveĆana aplikacija nije dala željene rezultate. Kako bi se korov uništio ponovno se poČinju koristiti neki, u drugim zemljama godinama zabranjeni herbicidi visoke toksiČnosti (2,4D, 2,4DB, atrazin,paraquqt, metsulfuron metil, imazetafir i dr.)......"

Ok Ivane ali sta ti licno imas od toga da seljaci koriste GM seme? Nisi siromasan da ti je hrana skupa i ne zivis na selu. Koji je tvoj motiv u korist GM hrane. Bitno je zbog dalje diskusije.

Moj motiv je da zelim da jedem "skupu" hranu , Sjenicki sir (provereno kontaminiran eserihijom koli), meso suseno u nekoj nadri-susari, paradajz koji ima sitne useke od peteljke na dole i tako to. Doduse u buducnosti ce verovatno postojati dizajneri hrane, pa cu moci da biram izgled, oblik i ukus hrane. Mada mi to nije prioritet.

Ivan Dimkovic:Kakav bi onda to svet trebao da bude? Da zaboravimo prehrambenu, medicinsku i kozmeticku industriju i da se vratimo 100% prirodnim materijama i tehnologiji iz srednjeg veka. Znaci nista sapun, sampon, pesticid, antibiotik, konzervans... iskljucivo "prirodno" sto mozes da uberes i da pripremis sa 2 ruke i alatom koji je veci od 10 cm.

Mislim da se takav svet ne bi dopao mnogima, jer prva stvar koja bi morala da se desi je da 3/4 sveta predstavlja visak za takav nacin zivota i moralo bi da crkne.

Ivan Dimkovic: Isti kao i za gomilu drugih stvari koje me licno ne doticu ali cine napredak u nekom pogledu.

Eating GM foods is a health risk

Jeffrey Smith
November 28, 2007

The Premier's decision to allow genetically modified crops is also bad for the economy.

JOHN Brumby's announcement to allow genetically modified (GM) foods to grow in Victoria threatens more than just the income of Australia's farmers and food companies. There is irrefutable evidence that GM foods are unsafe to eat.

Working with more than 30 scientists worldwide, I documented 65 health risks of GM foods. There are thousands of toxic or allergic-type reactions in humans, thousands of sick, sterile and dead livestock, and damage to virtually every organ and system studied in laboratory animals.

Government safety assessments, including those of Food Standards Australia New Zealand, do not identify many of the dangers, and a careful analysis reveals that industry's superficial studies submitted to FSANZ are designed to avoid finding them. The process of inserting a foreign gene into a plant cell and cloning that cell into a genetically engineered crop produces hundreds of thousands of mutations throughout the DNA. Natural plant genes may be deleted or permanently turned on or off, and hundreds can change their function. This massive collateral damage is why GM soy has less protein, an unexpected new allergen, and up to seven times higher levels of a known soy allergen. It also may explain why British soy allergies skyrocketed by 50% soon after GM soy was introduced.

But there is another possible cause. Genes inserted into GM soy produce a protein with allergenic properties. Moreover, the only human feeding study ever conducted on GM foods found that those genes had transferred into the DNA of our gut bacteria and remained functional. This means that long after we stop eating a GM food, its potentially dangerous protein may be produced continuously inside our intestines.

GM corn and cotton have genes inserted that produce a pesticide called Bt. If the gene transferred from corn snacks, for example, it could turn our intestinal flora into living pesticide factories. Farmers on three continents link Bt corn varieties with sterility in pigs and cows, or deaths among cows, horses, water buffaloes and chickens. Hundreds of farm workers who pick Bt cotton get allergic reactions.

When sheep grazed on the cotton plants after harvest, one out of four died within a week — about 10,000 sheep died last year. Lab animals fed GM crops had altered sperm cells and embryos, a five-fold increase in infant mortality, smaller brains, and a host of other disturbing problems.

Documents made public by a lawsuit revealed that scientists at the US Food and Drug Administration warned that gene-spliced foods might lead to allergies, toxins, new diseases and nutritional problems.

Although they urged superiors to demand long-term studies, official FDA policy claims they never heard such concerns and that no safety tests are required. The person in charge of that FDA policy was the former attorney for the biotech giant Monsanto — and later the company's vice-president.

In the US, the White House had instructed the FDA to promote GM crops, hoping it would increase US exports. They were wrong. When 25% of US corn farmers planted GM varieties, corn sales to the EU dropped by 99.4%. All corn farmers suffered as prices fell by 13 to 20%. Soy and canola markets also closed, and the US now spends an additional $3 to $5 billion per year in subsidising the GM crops no one wants. The US Department of Agriculture admits that GM crops do not increase farmer profit and can actually hurt incomes; they do not increase yield and often produce less.

Canadian canola yields were down 7.5% and profits plummeted as exports were diverted from the premium-paying EU market to the low-priced Chinese. What was bad for Canada was good for Australia, as Australia captured non-GM markets and soon enjoyed a $63 price advantage.

Food marketers in North America deeply resent GM crops, which don't offer a single consumer benefit. In fact 29% of Americans are strongly opposed to GM foods and believe they are unsafe. A growing number of doctors are prescribing a non-GM diet. Next year, the US natural food industry will remove all remaining GM ingredients and non-GM shopping guides will appear in stores nationwide.
...

Suprotstavljenih strana ce uvek biti a na ljudima je da odluce sami sta ce i kako ce. Bitno je dati im informacije koje su za i informacije koje su protiv i to je to.

Američka akademija za medicinu životne okoline [the American Academy of Environmental Medicine (AAEM)] apelovala je na “doktore da informišu svoje pacijente, medicinsku zajednicu i javnost da izbjegavaju GM (genetski modifikovanu) hranu gdje god je to moguće i da obezbijede pacijentima informativnu literaturu u vezi sa GM hranom i njenim rizikom po zdravlje."[1] Oni su pozvali na uvođenje moratorijuma na GM hranu, sprovođenje dugoročnih i nezavisnih studija i etiketiranje GM hrane. U ovom AAEM-ovom izvještaju se tvrdi, "nekoliko studija sprovedenih na životinjama indicirale su jedan ozbiljan rizik po zdravlje vezan sa konzumiranjem GM hrane," uključujući neplodnost, probleme sa imunitetom, ubrzano starenje, poremećaje kod regulacije nivoa insulina i promjene na glavnim organima i probavnom traktu. Oni su zaključili, "Postoji više od jedne uzročne povezanosti GM hrane sa štetnim zdravstvenim poremećajima. Postoji tu jedna uzročnost u smislu kako se ona definiše uz pomoć priznatih naučnih kriterijuma. "Čvrstina te veze i konzistentnost između GM hrane i bolesti potvrđena je u nekoliko studija sprovedenim na životinjama."

Iskustva stečena na osnovu eksperimentalne ishrane životinja GM hranom su stravična. Kada su ženke pacova bile hranjene GM sojom, većina njihove mladunčadi je ugibala unutar tri sedmice – dok je smrtnost mladunčadi bila 10% kod kontrolne grupe koja je bila hranjena prirodnom sojom.[3] Mladunci koji su bili hranjeni GM sojom bili su takođe zaostali u rastu a kasnije su imali probleme s plodnošću.[4]

Kad su pacovi mužjaci bili hranjeni GM sojom, njihovi testisi su promijenili boju iz normalne u tamno plavu.[5] Miševi hranjeni GM sojom su imali promjene na spermatozoidima.[6] Čak su i embrioni kod gravidnih ženki miševa imali značajne promjene na njihovoj DNA.[7] Miševi koji su bili hranjeni GM kukuruzom prilikom jednog istraživanja austrijske vlade imali su manje mladunčadi koji su takođe bili manje veličine od normalnih.[8]

Reproduktivni problemi su takođe karakteristični i kod stoke. Instraživanja u indijskoj pokrajini Haryana, pokazala su da je kod bufala koji su bili hranjeni GM sjemenjem pamuka dolazilo do komplikacija u vidu preuranjenih porođaja, abortusa, neplodonosti i prolapsusa maternice. Mnogo teladi je uginulo. U SAD, preko 20 farmera je prijavilo da su hiljade svinja postale sterilne nakon što su bile hranjene određenim vrstama GM kukuruza. Neke od njih su imale lažne trudnoće; druge su rađale kese pune vode. Krave i bikovi su takođe postajali neplodni nakon što su hranjeni istim kukuruzom.[9]

Kod američke populacije zastupljenost ispodprosiječne težine kod novorođenčadi, neplodnosti i smrtnosti novorođenčadi je u stalnom porastu.

POSLE STUPANJA NA SNAGU NOVOG ZAKONA NA GRANICI NE KONTROLIŠU NAMIRNICE
Srbija uvozi otrovnu hranu
Preko graničnih prelaza u zemlju ulazi oko 200 kamiona dnevno, a među njima su i oni sa robom kojoj je istekao rok trajanja, punom pesticida, otrova, antibiotika, hormona...

BEOGRAD - Građanima Srbije preti opasnost od trovanja i epidemija, jer u Srbiju u poslednjih sedam dana ulazi hrana bez ikakve kontrole, saznajemo od izvora sa carine. Po stupanju na snagu Zakona o bezebednosti hrane, sanitarna inspekcija više ne kontroliše namirnice, već se poslednjih dana na srpskoj granici roba odmah pušta u promet.
Skandalozan postupak, kako kaže naš sagovornik, nastao je kako bi se uvoznički lobi na brzinu obogatio uvozeći sav otpad iz Evrope.

- Ministarstva poljoprivrede i Ministarstvo zdravlja praktično su omogućili uvoz hrane bez ikakvih obaveznih uzorkovanja i laboratorijskih ispitivanja radi utvrđivanja kvaliteta, a prvenstveno zdravstvene ispravnosti. Zdravstvena ispravnost većeg broja namirnica se više ne vrši prilikom uvoza već se odmah carine i puštaju u promet samo sa evidentiranjem od strane fitosanitrane i veterinarske inspekcije, koje, u krajnjoj liniji, nisu ni kompetentne za procenu njihovog štetnog uticaja na zdravlje ljudi, jer su one pre svega nadležne za kontrolu biljnih bolesti i sprečavanja unošenja biljnih štetočina u zemlju, a veterinarska za bolesti životinja. U suprotnom, ljudi bi se lečili kod veterinara i poljoprivrednih inženjera - kaže naš izvor. - Tim postupcima pojedinci su celo stanovništvo izložili opasnosti od unosa kontaminirane hrane i svih eventualnih pojava epidemija.
On ističe da se prvi kontingenti hrane koja je jeftina i sumnjivog porekla već nalaze u prodaji.
- Radi se o velikoj količini voća, povrća, konditorskih proizvoda, mesa, ribe, dečje hrane... Zbog ovakvih dešavanja uvoznički lobi je intenzivirao uvoz jer se na ovaj način dolazi do enormne zarade. U proseku, na graničnim prelazima tokom 24 sata ulazi oko 200 kamiona dnevno u zemlju. Tu ima i robe sa isteklim rokom trajanja, pune pesticida, otrova antibiotika, hormona...“
O kakvim interesima je reč, dovoljno govori to što je Zakon o bezbednosti hrane (koji isključuje nadležnosti sanitarne inspekcije) počeo da se primenjuje istog dana kad je i donet, odnosno 10. juna, iako sam zakon ostavlja mogućnost dve godine za primenu jer je potrebno stvoriti materijalno-tehničke i kadrovske uslove, odnosno ko će šta raditi i na koji način.
- Oni čak nisu doneli ni podzakonske akte koji bi bliže uredili ovu oblast. Nekome se jednostavno žurilo da napuni džepove uvozničkom lobiju. Ali nije jasno zašto sanitarna inspekcija i dalje ne radi svoj posao, jer je na to obavezuje Zakon o sanitarnom nadzoru, koji je i dalje na snazi. Sada oko ovog problema traju žučne rasprave između Ministarstva zdravlja i poljoprivrede, koje je iniciralo brzu primenu zakona. Međutim, dok se oni raspravljaju, ljudi će nastradati - ističe naš sagovornik.


Kontrolišemo

Dušan Pajkić, direktor Generalnog inspektorata Ministarstva poljoprivrede, negirao je da se hrana uvozi bez ikakve kontrole, već da umesto sanitarne inspekcije to sada rade fitosanitarna i veterinarska.
- Naprotiv, pored kontrole fitosanitarne i veterinarske inspekcije, koja je kompetentna, i proizvođači imaju obavezu da pre puštanja robe u promet dostave analizu o bezbednosti za svaki proizvod - kaže on i dodaje da se uzimaju uzorci na granici i da ne puštaju hranu samo sa evidentiranjem. Po odgovor na pitanje zašto sanitarna inspekcija ne kontroliše zdravstvenu ispravnost, iako je po zakonu obavezna, on nas je uputio na Ministarstvo zdravlja. Na konstataciju da je za primenu zakona ostavljena mogućnost od dve godine, a da su oni počeli sa primenom odmah, Pajkić objašnjava da je dve godine rok za privredne subjekte da se adaptiraju na nove propise. Sa druge strane, u Ministarstvu zdravlja nisu odgovorili na pitanja koja se tiču kontrole zdravstvene ispravnosti namirnica, iako je pod njihovom nadležnošću sanitarna inspekcija.

Crno na belo

Ministarstvo finansija, odnosno Uprava carina poslali su svim carinarnicama uputstvo u kojem, između ostalog, stoji da oni ne znaju ništa o uverenju o zdravstvenoj sanitarnoj ispravnosti i da će ih obavestiti „kad dobiju bliže informacije“. U obaveštenju se dalje navodi da će se „kontrola kvaliteta hrane obavljati kroz uobičajene kontrole zdravstveno-higijenske ispravnosti, tako da se uverenje o kvalitetu više neće izdavati i samim tim neće biti uslov za carinjenje robe“.


http://www.glas-javnosti.rs/cl...009/srbija-uvozi-otrovnu-hranu

@ Kosuth Da li po tebi postoji bar jedna organizacija u svetu za koju možeš da kažeš da nije u nekoj od teorija zavera ?

a1200Ultra MadZone je MadZone, ali Ultra.