Prilikom čitanja prethodnih odgovora iritiralo me je više stvari.
1. Prilikom poređenja Srbije i drugih, prilično razvijenijih zemalja prihvata se i to da moramo da budemo zaostali i u sferi komunikacija (posebno internet konekcije), a to nije neophodno. Naime, koliko sam upućen, trenutno instalirana tehnika za ADSL podržava i veće brzine (to su i predstavnici Telekoma izjavili), samo je odluka Telekoma ta koja će te iste brzine učiniti dostupnim krajnjim korisnicima, i fizički i finansijski. Budimo realni, ako je tehnika instalirana i funkcioniše, njeno održavanje košta isto, ili barem skoro isto, bez obzira na iskorišćenost njenih kapaciteta.
Veliki problem je teritorijalno neravnomeran razvoj komunikacija, tj. mnogo lošiji kvalitet infrastrukture u područjima van većih gradova. Zbog toga što u nekom delu naše, ne baš velike države, još uvek nema mogućnosti za širokopojasnu konekciju, ne treba da budu kažnjeni visokim cenama oni njeni stanovnici koji istu mogu da imaju. Pa i u mnogo bogatijim državama ta terirorijalna nejednakost postoji, a cene širokopojasnog interneta su pristupačne tamo gde je on moguć. Inače, Telekom je tek ovih dana počeo uvodjenje "bežične" fiksne telefonije u nekim seoskim oblastima, nekoliko godina kasnije od Bosne i Hercegovine. Baš me interesuje kakvog će to biti kvaliteta i kojom dinamikom će biti uvedeno (nisam optimista po tom pitanju).
2. Tvrdnja da Telekom ne da "uvoz" interneta je tačna, ali, samo posredno. Naime, Telekom je većinski u vlasništvu "PTT", negde oko 70%, a "PTT" je u direktnom vlasništvu države (vlade) Srbije. To stanje podseća na onu staru izreku "kadija te tuži, kadija ti sudi". Kako? Propise koji važe u ovoj državi, pa i one koji su važeći u oblasti telekomunikacija, su tvorevina vlade i sačinjeni su tako da ista iz toga izvuče što veću korist. Vlada i dalje tim propisima zadržava status quo, čuva monopolski položaj Telekoma i iz toga na dva načina puni svoj budžet: prvi, preko PDV-a i drugi, preko naplate svog učešća u vlasništvu istog putem dividendi. U medjuvremenu, RATEL (vladina ispostava za regulisanje telekomunikacija) radi malo na tome da osavremeni propise u oblasti telekomunikacija i da dozvoli da u svim njenim oblastima počne da deluje tržište sa svim svojim zakonitostima. Na primer, posle "javne rasprave" koja je bila još u julu prošle godine, još uvek nije donet pravilnik za medjunarodno povezivanje, a bez njega i njegovog sprovodjenja sem Telekoma neće biti drugih "uvoznika" interneta (
www.ratel.org.yu).
3. Ovde se navodi i primer da smo do skoro bili na nivou bežičnog interneta malih brzina (ja sam bio na dial-up vezi max brzina 33Kb/s) pa treba da budemo zadovoljni onim što imamo sada. Mislim da je ovo "zadovoljstvo" greška. Da li je trebalo da budemo zadovoljni P1, P2, P3... računarima, AGP8 grafikom, CD-om, USB 1.1 standardom itd.? Naravno da nije trebalo, išli smo napred, slobodno tržište je taj napredak iz sveta prenelo ovde i stigli smo gde smo sada (svako prema svojim mogućnostima). ITD...
I da zaključim sledeće: Kada se kadija smiluje, biće i interneta većih brzina.
milan