Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Kako postati programer?

[es] :: Art of Programming :: Kako postati programer?
(Zaključana tema (lock), by mmix)
Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 119360 | Odgovora: 347 ] > FB > Twit

Postavi temu

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

ventura

Član broj: 32
Poruke: 7781
*.041net.co.yu.



+6455 Profil

icon Re: Kako postati programer?06.01.2008. u 00:22 - pre 197 meseci
Citat:
masetrt: Pa nemam ja takve ideje Vise se od dobrog programera ocekuje da moze se snadje i sa onim sto si ti nazvao matematickim modelom. Vidim da pravis kockarske masine. Tu tek ima verovatnoce i statistike koliko hoces osim ako naravno ne koristis gotove libove.


Pa model za jednu slot mašinu napravi matematičar, on dobije zamisao koju sprovede u delo, napravi nekakav okvirni model koji testira, ispravlja, statistički obradi i programeru na kraju samo prosledi sve to sažvakano na nivou aritmetike u osnovnoj školi... I to je sasvim ok... Programer radi svoj posao, matemaričar svoj, i za to su adekvatno plaćeni... Ni ne treba očekivati od programera da se on potpuno razume u to što radi matematičar i obrnuto..
 
0

Pneos
Pomocni radnik na gradjevini

Član broj: 138226
Poruke: 281
..7-r.retail.telecomitalia.it.



+5 Profil

icon Re: Kako postati programer?06.01.2008. u 03:54 - pre 197 meseci
Dobra stvar kod faksa je da nauci coveka da uci i to velike kolicine gradiva koje mu se obicno i ne svidjaju. To mu kasnije daje dobar kapacitet da se uhvati u kostac sa mnogim stvarima temeljno i tacno.

Mnogi ljudi su postigli enormne uspehe ali ne zato sto nisu zavrsili fakultet vec uprkos tome.
102>77+30+20 !
 
0

jablan

Član broj: 8286
Poruke: 4541



+710 Profil

icon Re: Kako postati programer?06.01.2008. u 08:51 - pre 197 meseci
Citat:
Pneos: Dobra stvar kod faksa je da nauci coveka da uci i to velike kolicine gradiva koje mu se obicno i ne svidjaju.

Po toj tvojoj logici najbolji programeri bi dolazili sa pravnog.
 
0

Au197/79
Zlatan Kadragić
Minhen

Član broj: 3556
Poruke: 772
*.adsl.beotel.net.

Sajt: aurelije.blogspot.com


+47 Profil

icon Re: Kako postati programer?06.01.2008. u 10:03 - pre 197 meseci
To kako Pneos kaže bilo bi stvarno tako da se u tome što se uči krije makar malo korisnog znanja, da se traži bar malo razmišljanja, i ta to ikoga interesuje. Obično se traži čisto memorisanje, nikakvo razumevanje materije nije potrebno, čak je i štetno jer će tada student davati odgovore koji nisu puki citati knjige čiji je autor upravo profesor koji te ispituje i samim tim iscrpljuje profesora na ispitu :)

Stvarno zainteresovane studente to ubija u pojam. Oni moraju da zadovolje svoju potrebu za znanjem te uče sa strane na šetu dužine studija. Oni ne mogu da slušaju nabeđene veličine od profesora kako lelelmude. Oni koje to ne interesuje, oni koji ni ne znaju matariju će preći preko toga, bubačiće, prepisivaće, muvaće na razne načine (seminarski, drug član partije, klasično ulizivanje, na foru bavljenja sportom, klasične veze, plaćanje obaveznih radova i ispita...). Ima studenata koji ne žele da ih neko prca u zdrav mozak, koji ne žele da uče tehniku prepisivanja prvi put sa 20 godina života, koji nisu komfomisti, koji neće da se predaju gorima od sebe... E takvi nadrljaju na faksu. Evo kakav su performans izveli tek svršeni studenti FON-a: http://www.youtube.com/watch?v=I_GeOcILOD4 Reditelj je bio član ekipe koja je na Imagine Cup-u u Koreji osvojila 5 mesto.

Ja sam zato studirao 8 godina faks koji traje 4. Iz svih sturčnih predmeta sam ima super ocene i učio sam više nego što treba (osim kod Jauka iz COBOL-a gde sam dobio 6 u predroku, ali kod njega se veća ocena ne dobija). Učio sam odmah 2000. javu koja je na fax uvedena posle 4 godine, čisto da isteram goto iz glave. Od toga što sam učio sa strane na faxu sam imao samo to da sam postao demonstrator. A dešavale su mi se takve situacije kao jedno prilično zamorno predavanje jednog smorenog profesora od 2 x 45 minuta o objektnim bazama. Kad sam sišao do katedre i pitao ga da mi navede nekoliko tih subp, jer sam imao nameru da ih isprobam, čovek je počeo da vrda i muca. Nije znao da navede ni jednu a palamudio je 2 časa!!!
Bolje džaba ležat nego džaba radit.
 
0

Časlav Ilić
Braunšvajg, Nemačka

Član broj: 4945
Poruke: 565
*.pool.mediaWays.net.



+27 Profil

icon Re: Kako postati programer?06.01.2008. u 11:56 - pre 197 meseci
Ja da uletim onako sa strane, kao neko ko se ne bavi programiranjem kao takvim, da dam pogled iz šireg ugla :)

Nauka, inženjerstvo, zanatstvo. Da ne ulazimo sad u inteligenciju potrebnu da bi se čovek bavio nečim od ovih, meni je bar očigledno da svaka tehnička oblast, baš svaka, sadrži elemente sva tri, i zavisi od osobe do osobe koje će razvijati. Nauka je otkrivanje postojećeg, inženjerstvo je stvaranje novog na osnovu poznavanja postojećeg, a zanatstvo je efikasnost u ova dva prethodna.

Čovek može biti odličan naučnik i loš zanatlija: izvodi neoborive zaključke o fenomenima, koristeći samo olovku i papir i šta mu prinesu od rezultata posmatranja. Može pak dodatno biti i odličan zanatlija: isprogramira pola računara na kampusu da obavljaju numeričke eksperimente dok on spava. Drugim rečima, nema nauke ili inženjerstva ili zanatstva, već nauke i inženjerstva i zanatstva. U zavisnosti od okolnosti, veća sposobnost u jednom može poslužiti vađenju fleka u drugom. (Lično se smatram nikakvim naučnikom, osrednjim inženjerom i izvrsnim zanatlijom :)

Dalje, povici na nesvrsishodno fakultetsko obrazovanje nisu ništa novo, niti posebno vezani za profesije koje se tiču razvoja softvera. Evo recimo jedne žalopojke iz oblasti mašinstva, vazduhoplovstva: http://www.aoe.vt.edu/~mason/Mason_f/AIAA98-2791.pdf ('98 nije baš tako matora u toj oblasti :) Posebno je zanimljiv pregled na str. 12, koji se odnosi baš na sve oblasti obrazovanja.

Međutim, mislim da je kontraproduktivno zaključiti „fakultet loše obrazuje, bolje ga se manimo“. U današnjem kapitalističkom društvu, fakultet kao koncept, čini mi se, potpuni je izrod — ej, ljudi u naponu snage koji pet godina troše tuđ hleb, ne doprinoseći ič društvenom proizvodu? Kad je već to ipak društveno prihvatljivo (mada sve manje, kojekakve bolonje...), onda ga ne treba odbaciti, već pohrliti da se što bolje iskoristi — nemoguće je da te godine efikasno skoncentrisane na obrazovanje daju gore rezultate, od isto toliko vremena u nečemu gde obrazovanje nije glavni cilj. Fakultet treba da pruži dobru naučnu ili inženjersku osnovu za duže staze, i odličnu zanatsku spremu za odmah. Ako to ne čini, to nije razlog da se zaobiđe, nego da se popravi.

Khm, jedan profesor na Mašincu svojevremeno je govorio ovako: „Dobar inženjer, to je pre svega dobar zanatlija“ i „Kada bi svaki student na času pred sobom imao računar, nešto bi se dalo i uraditi“ (predmet: Pogon letelica :)
 
0

masetrt
Marko Djurovic
Programer, Omni-Explorer
Beograd

Član broj: 3129
Poruke: 228
*.ptt.yu.

Sajt: www.vast.com


+2 Profil

icon Re: Kako postati programer?06.01.2008. u 12:47 - pre 197 meseci
Ma uostalom dobar programer je dobar programer. Kako svako ima prava da se izjasnjava sta je i ko je, tako ja nemam nista protiv da mene ljudi oslovljavaju sa gospodine inzenjeru, a pretpostavljam da ovi "na drugoj strani" nemaju nista protiv da ih ljudi oslovljavaju sa gospodine zanatlijo i mirna backa. Kako ce ko sticati, ili pak nece sticati, svoje znanje je njegova stvar. Ventura je covek koji ima srece pored njega uvek kad radi sedi i jedan matematicar, a njemu je u zivotu dovoljno znanje elementarne algebre. I on ima pravo: on je covek zanatlija. Ja sam pak tek sa 26-27 godina ukapirao da e mozda bilo bolje da sam zavrsio matematicki faks jer sam poceo a se susrecem sa problemima koje bi mnogo lakse resio da sam bar odslusao 3. i cetvrtu godinu tog fakulteta (ustvari pre 4. nego trecu) (Ovim zelim i da kazem da mi je znanje sa 1. i 2. godine koje sam gotovo ocistio neverovatno koristilo u mom radu). Ja sa podelom poslova na softver inzenjera , projektanta , developera u smislu kakvom on navodi nisam upoznat. Sta svako ko mora da istrazuje neku oblast , a ne dobije sve sazvakano je softver inzenjer? Mislim ok sta mu ja onda dodjem dart vejder kompjuterskih nauka. Odgovor je ne. Ja sam obican programer daleko od softver inzenjera, a zbog nacina kako radim i koliko dugo imao sam mogucnosti da biram gde i kako cu da radim i koliko ce to da mi bude interesantno(ciji je opis posla skroz drugaciji od onoga sto Ivan Dimkovic je ovde naveo). Pa sad neka mladi ljudi sami zakljuce, da li im skole (pogotovo one renomirane) trebaju ili ne.
His majesty Grand Duke of Shumadija and Western Pomoravlje
 
0

milanche
San Francisco

Član broj: 2447
Poruke: 1200
*.hsd1.ca.comcast.net.



+1001 Profil

icon Re: Kako postati programer?06.01.2008. u 19:07 - pre 197 meseci
Nemamo razloga da sumnjamo - sigurno je da postoje scenariji u kojima programer mora da se bas udubi u najkompleksnije
matematicke alate.

Medjutim, ovde pokusavamo da sagledamo sirok spektar realnih profesionalnih okruzenja, i da damo neku procenu toga gde
je srednja vrednost i standardna devijacija onoga sto prosecan programer moze sresti u okviru svoje profesionalne svakodnevice.

Inzenjeri koji se bave digitalnim telekomunikacijama (recimo, oni sto implementiraju mrezne protokole) mogu teoretski da se celog
radnog veka ne sretnu ni sa cime dalje od algebre, mozda malo linearnog programiranja.

Za bavljenje multimedijom, postoji opseg zanimanja - osoba koja se bavi striktno DVD-jem i nicim drugo, za ogromnu vecinu zadataka
(ako izuzmem enkripcije) ne mora da zna nista vise od osnovacke aritmetike, sve ostalo bi trebalo da bar razume u okvirnim crtama,
za sta je dovoljno u vrh glave nedelju dana nekog treninga. Na gornjem kraju liste su ljudi koji bave DSP-om (algoritmi, echo cancellation
na mrezama) ili komprimovanim formatima (razne transformacije tokom enkodovanja/dekodovanja) koji imaju neke dodire sa jacom
matematikom, koja opet retko prelazi okvire trigonometrije, tu i tamo beselove funkcije, razni prostiji integrali. Potreban matematicki
nivo: prva godina fakulteta, ili odlican uspeh u matematickoj gimnaziji. Za DSP mozda jos i kompleksna analiza (uglavnom zbog
Z-transformacije, ili diferencni racun, cisto teorije radi, u praksi ne treba gotovo nista.) Potreban inzenjerski nivo: solidan nacin
rezonovanja za koji definitivno nije dovoljan srednjoskolski nivo razmisljanja.

Ljudi vezani za nauku, nanotehnologiju, avio/kosmo tehniku, satelitske komunikacije, GPS, oni su verovatno najvise u dodiru sa jakom
matematikom. Tu se pravi posao pocinje negde sredinom magistrature ili nekoliko godina posle undergraduate diplome.

Cak ni oni sto se bave tehnologijom cipova, vrte uglavnom iste pakete vezane za fiziku poluprovodnika, koje je bilo vrlo tesko shvatiti,
ali se relativno rutinski primenjuje.

Sta reci za armiju ostalih - kome treba ogromna matematika za databaze, bankarski softver, knjigovodstvo, PHP, GUI, linkovane liste i
slicne stvari ? Sigurno je da je bolje da je covek prosao kroz formalno obrazovanje, jer ce biti solidniji u razmisljanju, lakse analizirati
probleme, i prepoznavati prava resenja, ali da li je neophodno ? Nisam siguran...



[Ovu poruku je menjao milanche dana 06.01.2008. u 22:22 GMT+1]
 
0

Pneos
Pomocni radnik na gradjevini

Član broj: 138226
Poruke: 281
..2-r.retail.telecomitalia.it.



+5 Profil

icon Re: Kako postati programer?07.01.2008. u 07:48 - pre 197 meseci
Koliko ja znam ne postoji hirurg koji posle faxa ide da operise. Znaci onda treba ukinuti medicinski faks jer bozemoj tamo se nista ne uci. Ili, zasto bi imali pravni faks, kad zaboga svako moze da uzme zakone i obrasce i priuci se ? O umetnickim faksovima i da ne govorim, samo uzmes kist ili tamburu i pici.

Hriscanstvo i Univerzitet su dve najvece tekovine evropske kulture i to ne slucajno. Mada opet ne vidim da ako ukidaju Hriscanstvo sto ne bi i Univerzitete !
102>77+30+20 !
 
0

BluesRocker

Član broj: 20536
Poruke: 1130



+394 Profil

icon Re: Kako postati programer?07.01.2008. u 09:02 - pre 197 meseci
^Lekari na faksu imaju praksu, a za hirurga mora da se ide na specijalizaciju. On kad se zaposli odmah počinje da radi svoj posao. Ja imam jednog ortaka koga su čim je završio fakultet postavili u hitnu.

Što se tiče umetničkih fakulteta, koliki procenat najvećih svetskih pisaca su bili profesori književnosti? Koliki procenat najvećih slikara je završio likovnu akademiju? Šta je sa muzičarima? Treba najvećim svetskim muzičarima zabraniti da sviraju jer nemaju završene odgovarajuće fakultete?

Ti, kao i većina ljudi ovde, imaš potpuno pogrešnu predstavu o tome šta je univerzitet i koja je svrha fakultetskog obrazovanja. Osnovna svrha je da se dođe do znanja, ne zvanja. Ne znam da postoji ijedan programer na svetu koji ima vremena i živaca da nekom daje privatne časove. To znači da onaj ko hoće da nauči programiranje može ili da uči sam iz knjiga i open source programa ili da upiše odgovarajući fakultet. Ako ne postoji fakultet na kome može da nešto nauči od nekog ko je stvarno nešto u životu radio (a ne samo polagao ispite i prepisivao tuđe radove) šta mu onda preostaje?
Romanes Eunt Domus
 
0

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip0.t-ipconnect.de.



+7169 Profil

icon Re: Kako postati programer?07.01.2008. u 09:32 - pre 197 meseci
Citat:
Pneos
Hriscanstvo i Univerzitet su dve najvece tekovine evropske kulture i to ne slucajno. Mada opet ne vidim da ako ukidaju Hriscanstvo sto ne bi i Univerzitete


Evo dokaza da je za neke ova rasprava bukvalno religiozna :)

Ja se religioznih stavova ne drzim - vec pricam na osnovu svog iskustva i zdravog razuma - rasprave o "merit-u" i "istorijskim tekovinama" ostavljam nekom drugom, po mogucnosti u nekoj drugoj temi. Hvala.

- FAKAT: IT industrija, tj. njen deo vezan za razvoj softvera o kome pricamo ovde, ima upadljivo veci broj strucnjaka pa i velikana bez formalnog fakultetskog obrazovanja. Ovo je vrlo lako proveriti - bar za svakog ko ima kontakt sa velikim brojem ljudi u ovoj industriji. Da ne pocnemo od otrcanog primera da je sam OS na kome to kucate zacet od strane firme koju je osnovao covek bez fakulteta - mada, to je lep odgovor na tezu da bi danas bili mnogo gore da su se ljudi drzali stavova kao sto je ovaj ;-)

- FAKAT: Za razvoj vecine softverskih aplikacija koje spadaju u "consumer" i "business" softver je potrebno znanje srednjeskolske matematike (bulova algebra, skupovi, osnovna aritmetika, realni brojevi, eventualno malo trigonometrije) sa dodatkom malo linearne algebre i statistickih metoda koji se izucavaju na osnovnim visokoskolskim studijama. Dokaz? Pa vrlo prost - dovoljno je pogledati javno dostupan kod za aplikacije u domenu produktivnosti, baza podataka, mreznih arhitektura i sl... sto predstavlja vecinu softvera pisanog danas.

- FAKAT: Danas, u vreme Interneta - je do tih znanja moguce doci vrlo lako, bez potrebe pohadjanja celog kurikuluma na fakultetu. Milanche je dao primer - predavanja sa MIT-a su javno dostupna u PDF i PPT formatu. Wikipedia je sve bolja, postoji Citeseer za lako dolazenje do naucnih radova...

Dakle, potrebno je samo vreme i volja i ne postoji skoro nista u IT industriji do cega nije moguce doci bez upisivanja fakulteta. Osim toga, pitanje je koliko se vise takva znanja mogu nazvati "fakultetskim" posto fakultet definitivno nije ekskluzivno mesto gde se te stvari mogu nauciti - bio je nekad. Umesto da slusam profesora 2h, mogu da naucim isto za pola sata i uz pomoc broadband konekcije i da ne izlazim iz kuce. Ostalih 1.5h mogu provesti u implementaciji i testiranju iste stvari sto ce mi daleko vise koristiti u prakticnom zivotu.

- FAKAT: Fakultet pre svega sluzi za sticanje znanja, a ne zvanja - mada je u Srbiji to obrnuto. Koliko relevantnih znanja pruzaju fakulteti u Srbiji a vezano za konkretan posao projektovanja i razvoja softvera? Ja ne mogu o tome da pricam jer ne zivim u Srbiji vec 6 godina - ali se secam da je u vreme kada sam ziveo tamo kolicina tog znanja bila jako mizerna, dok je kolicina nekih vestina koje bih u najmanju ruku nazvao sumnjivo-svrzishodnim za 21vi vek veoma velika

- FAKAT: Prednost dobrih IT fakulteta u USA su veze koje ljudi formiraju na istima, koje se kasnije mogu pretvoriti u zajednicke projekte i eventualno neki veliki uspeh (Google :-) - Startup kultura u Srbiji je virtuelno nepostojeca, a veliko je pitanje koliko se danasnje generacije "udruzuju" (ja znam vise horor prica od lepih - covek moze da se proseta na GameDev forume da vidi kako prolaze zajednicki projekti kod nas). Ako ta komponenta ne postoji, a mislim da i dalje ne postoji u Srbiji, ta prednost fakulteta se gubi. Sta znam, mozda jednog dana - ali taj dan nije danas definitivno.

- FAKAT: U ovoj temi dolazi do vrlo cestog brkanja pojmova i zabune sta rade programer, softverski inzenjer i softverski projektant. Ne, biti sve u jednom nije bas neki veliki plus kako mnogi misle - obicno ti ljudi imaju najveci problem da pronadju sami sebe i da budu zadovoljni sa svojim poslom. Za zvanje programera je potrebno bas najmanje znanja koje se moze nazvati "fakultetskim" - softverski inzenjer je nesto drugo, ali cak ni tu nije neophodno zavrsavati fakultet

- FAKAT: Cuvena zelja za "sefovanjem" koja se translira u tezu "ako nemas fakultet, nikad neces napredovati". Osim sto je ta teza glupost, a to govorim iz licnog iskustva, jos jedna bitna stvar je da vecina ljudi NE ZELI da ima odgovornost vecu od one za svoj posao. Dakle, biti neki team-lead, direktor ili generalni menadzer NISU 'prednost' za mnoge. Mnogi vise cene svoje privatno vreme koje nece imati sa rastom odgovornosti, a ni samu povecanu odgovornost.

Ljudi, da prekinemo mi crap ovde - cak i vecina statistickih i signal processing algoritama, za koje je nekad bio potreban fakultet da bi se razumeli i implementirali su danas dostupni u vidu blokova javno dostupnog koda i sa vrlo detaljnim objasnjenjima preko javnih izvora znanja (Wikipedia, MIT kursevi online, Citeseer, itd...) - da se mi ne lazemo ovde, buduci programeri i softverski inzenjeri ce se takmiciti sa vrlo jeftinom kineskom i indijskom radnom snagom - koja je po kvalitetu dosta ispod, ali i po ceni, sto vecina menadzera, na zalost, danas gleda. Ono sto se gleda je "time to market" i zadovoljavanje osnovnih uslova, i nista vise - NISTA vise. Za dokazivanje necega "ex cathedra" vas sef nece imati vremena - zanima ga rezultat, ukratko.

Onome ko u tome trazi neku nauku bih ipak savetovao da preispita svoju zelju za karijerom. Programiranje nije vise (ako je ikad i bilo), i sve manje ce biti, nauka - a sve vise zanat - i to vrlo stresan. Jedina kompenzacija za to su pare, koje su i dalje OK.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
0

Pneos
Pomocni radnik na gradjevini

Član broj: 138226
Poruke: 281
..2-r.retail.telecomitalia.it.



+5 Profil

icon Re: Kako postati programer?07.01.2008. u 11:41 - pre 197 meseci
Ivane, posto smo u praznicnoj atmosferi ja cu da sad napraviti jednu poredjenje. U pravoslavnoj crkvi ima jedan praznik koji se zove Sv. tri Jerarha (12 feb NK). Kako je on nastao i zasto da se slavi ? U davno vreme postojala su tri velika oca crkve: Sv. Vasilije Veliki, Sv. Grigorije Bogoslov i Sv. Jovan Zlatosti. U drugoj polovini 11. veka izbila je svađa oko toga koji je od njih trojice veći po zaslugama. Svađa je skoro celu istočnu crkvu podelila na tri tabora: Vasiljevce, Grigorijance i Jovanovce. Prema predanju, spor su rešili sami svetitelji tako što su se javili u snu evhaitskom episkopu Jovanu i rekli mu da ih, radi mira u crkvi, treba ustanoviti kao jedan praznik jer su oni JEDNO pred Bogom i jednake su slave.

Ovo o cemu mi danas pricamo je prica o slavi. Bil Gejts i ljudi poput njega, npr Lenon, kroz celu istoriju su izuzetni ljudi, cak medju izuzetnima izuzetni. To su pioniri i inventori u svojim poljima. Teoretisati da li Gejts ima fax je danas kao reci da li je Kolumbo ima navigacijsku skolu. Bil Gejts je ucio kao slon i vise nego na ne znam Stenfordu ili gde itd. Ali koliko je Gejtsova u svetu ? Koliko Lenona, a koliko Onazisa u nama ?

To je mali broj ljudi, a sta cemo sa 6,5 milijardi drugih. Sta cemo sa prosecnim ljudima ? Zato je ustanovljen skolski sistem koji ima svakako probleme i teskoca, ali koji nam je neophodan. Takodje, mi moramo na neki nacin oceniti coveka, mora postojati neki standard, da kazemo sta je to skolovan covek. Drugo je sistem nauke. Predavanja sa MIT-a su dostupna danas kao i nekad, samo lakse jer ima internet. Uvek se moglo otici u biblioteku. Takodje i sistem nauke, objavljivanja i sistematizacije naucnih radova je neophodan. Vrlo mali broj fakulteta na svetu profilise coveka za konkretan posao. Zato postoji, probni rad, stage, specijalizacija i dr. Ako bi se ukinuo fakultet vise ne bi bilo ni MIT-a i nastao bi haos.

I ti sam bi otisao da slusas Knutha, dobro ja bi pre otisao na Tanenbauma, ali njihova je slava velika kao i Gejtsova i jednako dobrinose sveukupnom znanju. Oni su jedno.

102>77+30+20 !
 
0

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip0.t-ipconnect.de.



+7169 Profil

icon Re: Kako postati programer?07.01.2008. u 11:50 - pre 197 meseci
Pneos,

Nisi procitao pazljivo ono sto sam napisao, i fokusirao si se na najmanje bitan deo (Bill Gates)

Evo, citiracu:

Citat:

- FAKAT: IT industrija, tj. njen deo vezan za razvoj softvera o kome pricamo ovde, ima upadljivo veci broj strucnjaka pa i velikana bez formalnog fakultetskog obrazovanja


Dakle, u IT profesionalnom okruzenju imas daleko vise sansi da naletis na profesionalce bez formalnog visokog obrazovanja nego bilo gde drugde - ne mislim na Bill Gatesa, vec na tvoje "obicne" kolege na poslu. Upravo zato sto je IT industrija toliko dinamicna da je vrlo diskutabilno koliko fakultet moze da pruzi formalnih znanja koja ce biti aktuelna i koje nije moguce lakse steci na neki drugi nacin.

O tome se radi - stalno poredite hirurge i programere, a upravo je razvoj softvera potpuno drugaciji posao od hirurgije, i gde je nacin sticanja znanja bitno drugaciji. Ja ne mogu da naucim da operisem bez strucnog predavanja i dosta fakultetskih vezbi i ogromnog znanja fiziologije, farmacije i sl... - a da razvijam softver i te kako mogu.

A realnost to upravo oslikava - hirurge bez diplome neces videti nigde (osim u Srbiji gde ih ima par komada koji su fasovali robiju, doduse), a programera bez diplome ima koliko god hoces i rade posao podjednako dobro kao i oni sa diplomom.

Hajde, da budemo fer i objektivni - fakultet u IT-u svakako ne moze da skodi, daleko od toga - ali nije neophodan. Fakulteti u Srbiji su jos manje neophodni jer vecina njih stavlja akcenat na stvari koje su sve manje bitne.

Na kraju krajeva - i fakultet i vreme su vrednosti, i jedno i drugo kosta. Kako ces investirati u svoj zivot je tvoja stvar - treba samo biti pametan i ne uloziti u neku neisplativu investiciju - a svako, opet, mora videti sta njemu najvise odgovara.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
0

Pneos
Pomocni radnik na gradjevini

Član broj: 138226
Poruke: 281
..2-r.retail.telecomitalia.it.



+5 Profil

icon Re: Kako postati programer?07.01.2008. u 12:00 - pre 197 meseci
da, tako je. U IT danas imas mnostvo pionira i inventora zato sto je ovo nova oblast koja se razvija neslucenom brzinom. Prosto, sami fakulteti ne mogu da prate to i oni su se usancili u toj teoretskom domenu. Npr, lupam, necemo predavati MySQL ili Access, vec cemo predavati principi prokjektovanja BP. I to mnogi koriste pa kazu: pa da eto studirao je 4 godine, a sta zna da radi ? Medjutim, tako je to u svim strukama. Svugde je znanje i praksa i iskustvo odlucujuce.

IT struka ima taj favor da od nje ne zavisi zivot. Niko nece hirurga da pusti da sam operise, a da nije ucestvovao u 100tinak opercija, ili pilot da vozi a da nije bio kopilot dosta. Cak i legendarni vodoinstalater ide jel da stice praksu.
102>77+30+20 !
 
0

BluesRocker

Član broj: 20536
Poruke: 1130



+394 Profil

icon Re: Kako postati programer?07.01.2008. u 12:42 - pre 197 meseci
Citat:
Pneos: Vrlo mali broj fakulteta na svetu profilise coveka za konkretan posao. Zato postoji, probni rad, stage, specijalizacija i dr. Ako bi se ukinuo fakultet vise ne bi bilo ni MIT-a i nastao bi haos.

Probni rad služi da poslodavac vidi da li ti znaš ili ne znaš da radiš. Zato se i zove tako. Što se tiče druga 2, još nisam čuo da programeri negde stažiraju ili da idu na specijalizaciju.

Na ovom forumu ima tinejdžera koji znaju da programiraju i već su nešto napravili. Da li je malo da očekujem od nekog ko je stariji od njih, 23-28 godina, završio je computer science fakultet, da zna da programira? Da ne mora neko na poslu da ga uči osnovama programiranja već da je to naučio na fakultetu? Pošto ti znaš kako je na svim fakultetima na svetu, reci mi da li negde postoji ovakav sistem:
- neko upiše fakultet vezan za programiranje
- nauči osnove programiranja
- nauči osnove arhitekture računara i operativnih sistema
- nauči osnove administracije
- nauči da programira u bar 2 programska jezika (koji se trenutno koriste)
- nauči SQL i bar 2 konkretna DB sistema
- fakultet mu pronađe neku firmu u kojoj će da odradi praksu u trajanju od nekoliko meseci, ali ne da ide po burek već da radi posao za koji se školuje
- ta firma mu ponudi zaposlenje ako se dobro pokaže
- u najgorem slučaju makar ima znanje da može da se negde zaposli kao programer, ne mora po završetku fakulteta da počinje da uči ono zbog čega je upisao fakultet
- ne mora da se razume u političku ekonomiju, menadžment, kondenzatore, otpornike, atomsku fiziku, marksa i engelsa, samo u svoju struku
Romanes Eunt Domus
 
0

Pneos
Pomocni radnik na gradjevini

Član broj: 138226
Poruke: 281
..2-r.retail.telecomitalia.it.



+5 Profil

icon Re: Kako postati programer?07.01.2008. u 12:54 - pre 197 meseci
vidi, ovde u Italiji gde ja zivim imas stage za studente koji su pri kraju studija, a imas i pozicije za programere sa iskustvom. Dakle itekako se vrsi regrutacija i brine se o ukljucivanju skolovanih mladih ljudi u industriju. Naravno u perspektivnog stazistu firma ce svakako da ulaze. To je Entry level pozicija. Oni jako dobro znaju sta oni uce na fakultetu i svakako da imaju razradjen sistem odabira kandidata za stage.
102>77+30+20 !
 
0

caboom
Igor Bogicevic
bgd

Član broj: 255
Poruke: 1503
*.ikomline.net.

ICQ: 60630914


+1 Profil

icon Re: Kako postati programer?07.01.2008. u 14:47 - pre 197 meseci
nije direktno vezano za temu, ali je mozda korisno pogledati:

http://www.ted.com/index.php/talks/view/id/66

takodje, iz mog skromnog iskustva nisam do sada video nikakvu korelaciju izmedju formalnog obrazovanja i kvaliteta sw inzenjera. pored toga, video sam veoma slabu korelaciju izmedju formalnog CS fakultetskog obrazovanja (ukljucujuci i prestiznije univerzitete i njihove osnovne i graduate studije) i kvaliteta prakticnog matematickog aparata, bubanje nije nikoga ucinlo narocito sposobnim... na kraju se sve svodilo na licnu motivaciju, pogotovo sto su i literatura i "ljudi" prilicno lako dostupni u prethodnih 10 godina.
 
0

masetrt
Marko Djurovic
Programer, Omni-Explorer
Beograd

Član broj: 3129
Poruke: 228
*.ikomline.net.

Sajt: www.vast.com


+2 Profil

icon Re: Kako postati programer?07.01.2008. u 20:19 - pre 197 meseci
Citat:
na kraju se sve svodilo na licnu motivaciju, pogotovo sto su i literatura i "ljudi" prilicno lako dostupni u prethodnih 10 godina


Apsolutno tacno. Mislim i da vecina ljudi ovde tvrdi ne to da je faks neophodan, vec to da je znanje neophodno. Da li je znanje lakse steci na faksu ili na raznim kursevima ili ce covek sam da uzme da uci potpuno je nebitno (naravno ako savlada sve sto treba) Koliko sam ja shavtio pitanje je bilo da li je programiranje zanatsvo ili nauka Posle malo razmisljanja i citanja postova sa ovog thread-a svakako se moze zakljuciti da se programerom moze nazvati (ili se samoproklamuju tako) jedna izuzetno velika grupacija ljudi sa razliciim poslovima. Naravno da vecina tih poslova zahteva prosto prosireno srednjoskolsko znanje, ali da li ljudi zele ceo zivot da provedu radeci neke poluautomatizovane procese ili radeci nesto kreativno????


Citat:
Za dokazivanje necega "ex cathedra" vas sef nece imati vremena - zanima ga rezultat, ukratko


Ovo je potpuno tacno u vecini slucajeva. Ali sta kad za devel proces neke aplikacije ili dela aplikacije mora da se ulozi neka veoma velika kinta, e tada, mozda ne sef, ali poslodavac zeli dokaz koliko ce ta aplikacija da bude svrsishodna


Srecni praznici svima :D
His majesty Grand Duke of Shumadija and Western Pomoravlje
 
0

playstation portable

Član broj: 161843
Poruke: 35
212.62.51.*



Profil

icon Re: Kako postati programer?12.01.2008. u 14:43 - pre 197 meseci
koji bi smer trebao da se zavrsi na elektro-tehnickom fakultetu za to?
ojsa
 
0

masetrt
Marko Djurovic
Programer, Omni-Explorer
Beograd

Član broj: 3129
Poruke: 228
*.dynamic.sbb.co.yu.

Sajt: www.vast.com


+2 Profil

icon Re: Kako postati programer?14.01.2008. u 19:32 - pre 197 meseci
Citat:
koji bi smer trebao da se zavrsi na elektro-tehnickom fakultetu za to?



E sad a da me ljudi pogresno ne shvate (jer su sve katedre na etf-u dobre, bar koliko sam ja upoznat sa time), ali sada moj licni izbor (po planu i programu) bi bio katedra za primenjenu matematiku + rti ( a kakav odgovor). Opet kazem licni izbor na etf-u a primenjena matematika jel ima odsek za diskretnu matematiku
His majesty Grand Duke of Shumadija and Western Pomoravlje
 
0

mmix
Miljan Mitrović
Profesorkin muz
Passau, Deutschland

SuperModerator
Član broj: 17944
Poruke: 6041



+4631 Profil

icon Re: Kako postati programer?15.01.2008. u 15:52 - pre 197 meseci
Citat:

Citat:
playstation portable: koji bi smer trebao da se zavrsi na elektro-tehnickom fakultetu za to?
masetrt: moj licni izbor (po planu i programu) bi bio katedra za primenjenu matematiku + rti ( a kakav odgovor). Opet kazem licni izbor na etf-u a primenjena matematika jel ima odsek za diskretnu matematiku


playstation, pride ne zaboravi da istrpis traumatsku torturu selekcije jednog promila buducih "naucnika" i da posle kao zlostavljano dete sa post-traumatic stress disorderom nastavis da zlostavljas druge kako si superioran zato sto si zavrsio fakultet. I onda tako istraumiran dodjes u firmu gde sam ja ili jablan ili neko drugi ko ima diplomu i ko zna znanje, a gde ce ti pokazati gde ti je mesto i da cinjenica sto znas bunovan u 2 ujutru analiticki da sracunas zapreminu matematicki definisanog 3D objekta apsolutno nevazna

A da treba da zavrsis neki faks treba, ne zato sto ce te to uciniti programerom, vec iz cistog razloga da te drugi istraumirani diplomci ovog sveta ne bi zlostavljali i da bi ako hoces da palis iz zemlje mogao da prodjes birokratsku kvalifikaciju za "skilled worker", sto je nesto sto sam ja naucio hard way pa sam se i jos uvek se skolujem pod "stare dane". Sve ostalo je tupljenje, kao i do skorasnja debata izmedju magistara i mastera, gde su prvi duboko ubedjeni u svoju superiornost, ne zato sto su strucniji ili drustvu korisniji, vec cisto zato sto su duze dobrovoljno bili izlozeni traumama.

Citam ovaj thread i prosto ne mogu da verujem sta citam. Da je po vasem ja ne da ne bih bio softverski arhitekta sada nego bih verovatno kuvao kafe i glancao cipele gospodi inzenjerima. Srecom po sebe pa nisam poslusao pa sam na vreme pobegao od ETFa i "prirodne selekcije" oligarha znanja. Takodje bih voleo da mogu da kazem da sam na ovim skolama koje sam naknadno zavrsavao naucio nesto spektakularno sto me je ucinilo boljim strucnjakom, ali istina je daleko od toga, nista spektakularno i nista sto sam ne bih mogao da naucim "as needed", ukljucujuci tu i oblasti koje su doticu programiranja i projektovanja softvera a koje su iznad srednjoskolskog nivoa. Jedinu bukvalnu korist od toga imam u laksem zadovoljavanju viznih zahteva. Sretao sam razne diplomce raznih domacih i svetskih fakulteta i jedno je apsolutno sigurno, oni koji su se tvrdo drzali svog prividnog elitizma (ima toga i napolju) slabo su prolazili, oni koji su skontali da im je faks bio samo laksa ulaznica na posao (vidi gore pod oligarhija) i zasukali rukave su napredovali u struci.

Privrednih subjekata u kojima elitisticke IT oligarhije mogu da opstanu bez da uniste ili osakate iste je sve manje i manje jer metrika za efikasnost istih vec postoji i zakon trzista ce obezbediti prezivaljavanje onih koji su u stanju da iz sume ponuda izaberu kvalitetne resurse bez obzira na strucnu spremu. Zato izaberi faks koji ces najlakse i najbrze da zavrsis sa sto manje trauma i iskoristi vreme da naucis konkretne stvari i eventualno provedes desetak sati nedeljno radeci ili volontirajuci kao junior u nekoj softverskoj firmi, to znanje koje pokupis tamo (pod uslovom da tamosnji oligarsi budu voljni da dele svoje znanje sa ubogim nediplomcem) ce ti biti vrednije od svog tupljenja na faksu.
Sloba je za 12 godina promenio antropološki kod srpskog naroda. On je od jednog naroda koji je bio veseo, pomalo površan, od jednog naroda koji je bio znatiželjan, koji je voleo da vidi, da putuje, da upozna,
od naroda koji je bio kosmopolitski napravio narod koji je namršten, mrzovoljan, sumnjicav, zaplašen, narod koji se stalno nešto žali, kome je stalno neko kriv… - Z.Đinđić
 
0

[es] :: Art of Programming :: Kako postati programer?
(Zaključana tema (lock), by mmix)
Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 119360 | Odgovora: 347 ] > FB > Twit

Postavi temu

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.