lemic
Član broj: 80306 Poruke: 224 62.240.7.*
|
Pratim svuda ovu temu jer se dugo resavam na izgradnju montazne drvene i ekoloske kuce, ali nikako da se steknu uslovi.Imam splav na Savi vec 20 godina, sada sam samostalno, napravio nov, drven i ziveo sam na njemu nekoliko godina sa porodicom.Stari je prodat, jos uvek je u funkciji a star je oko 50 godina.
Jos uvek je prisutna rezerva prema montaznoj gradnji a najveca je kocnica, kasnija prodaja, a svi gubimo iz vida da se kuca ne gradi za prodaju, a za stani pani i zidana ce otici ispod cene.
Ja delim montazne kuce na pune drvene, brvnare i obicne skeletne ili panelne.Uobicajene su samo prizemne, u Srbiji, mada ima i spratnih, a napolju je podjednaka zastupljenost.
Kod brvnara, zidovi su sacinjeni od debelih greda, najcesce od borovine, smrce, a u SAD od kedrovine, debljine, obicno od 8cm pa na vise, nemaju izolaciju jer je to vec dovoljno termicki, nemaju kostur, vec su sami zidovi samostojeci.Ovu su najzdravije, najlepse i najskuplje kuce i dosta su zastupljene u inostranstvu.Imaju i statusni simbol.
Kod uobicajenih montaznih kuca, noseci skelet je od drvenih greda,nekad i od metala, ispuna je neki izolacioni materijal,staklena vuna, sper ploca, sirova iverica, osb ploca, gipsani "widiwall", su konstruktivna oplata preko kostura i ona prtakticno nosi kucu.Zavrsni izgled i spolja i unutra varira, od drvene oplate, brodski pod, gips ili stiroporna fasada.
Prednost montaznih kuca je sto su tople zimi, izo sloj moze biti i cetrdesetak cm,brzo se zagreju, leti relativno hladne, brzo se grade, jeftinije su od zidane, unapred je poznata cena, lako se odrzavaju i lako prepravljaju i popravljaju, suve su,otporne na zemljotrese.
Mane su, brzo otpustanje toplote nakon gasenja grejnog tela, slaba akusticka svojstva, mada se moze izvrsiti unapredjenje, glasne su pri hodanju,sto moze biti i prednost,ziva kuca, veca zapaljivost, opasnost od crvotocine.
Upotrebljeni materijali diktiraju ekolosku cistotu objekta bez obzira o kom se tipu gradnje radi.Zidane sadrze cement i gvozdje koji zrace, plus armirana konstrukcija cini takozvani Faradejev kavez koji je mrtvo polje.Opekarije, blok i cigla, mogu biti radioaktivni po izvoru gline, a stavlja im se sljaka od uglja koja je uvek blago radioaktivna.Blok je supalj i tu se skuplja vlaga.Drvene konstrukcije se premazuju sredstvima koja su veoma otvorna i ponekad trajno isparljiva.U Srbiji ne postoji eko standard, a napolju se naprednim zakonima u proteklih par godina znatno smanjiolo korscenje otrova, a i ima mnogo i zvanicnih institucija i proizvodjaca koji nude ekoloska resenja, do apsolutno cistih po svim kriterijumima.Naravno, to kosta jako puno.U svim gradnjama je prisutna vestacka izolacija i sve su po pravilu manje,vise stetne.Zdrave, prirodne se redje koriste, a u Srbiji ih, ja mislim nema.To su pluta,trska,kokos i slama.Oplate od drvenih vlakana su pune formaldehida,koji trajno isparava, u Srbiji takodje bez kontrole, prakticno, ne vaze se E standardi sa smanjenom emisijom.Najlon, kojim se oblazu zidovi je uobicajeni materijal, cini elektrostatsko polje koje ima negativan uticaj. Stiro-porne-durne obloge se rade od polisterena, jakog otrova koji stalno isparava i jako se puno i trajno staticki naelektrise, sto naravno, opet nije dobro.Vestacki podovi, ukljucujuci i moderni laminat, takodje sadrze jako puno stetnosti.Zavrsne boje sadrze olovo raznorazne otrove bez obzira da li su sa mirisnim rastvaracima ili na bazi vode, ukljucujuci i uobicajenu disperziju, popularni "polikolor".
Izlozenost stetnim emisijama se krece od veoma malih pa do jako velikih, recimo kreozitna ulja kojom se stiti trajno drvo, sinski pragovi.Bez obzira na minorna dejstva, skupi se dosta toga u jednom domacinstvu i to traje godinama i onda to vise nije malo i bezazleno.Nova istrazivanja su pokazala da odedjeni uticaji izazivaju posledicu nakon nekoliko godina pa sve do nakon 40, tako da se gubi uzrocno posledicna veza.Masovna su neobjasnjiva alergijska i asmaticna oboljenja, psihicka nestabilnost i pojava veceg broja kancera.Nije kuca za sve kriva, ali mi provodimo vise od dvadeset sati dnevno u nekom zatvorenom prostoru.Merenja pokazuju da je kvalitet sredine u objektima u znatnom opadanju.
Ja sam prvobitno hteo da uradim kucu od pune cigle debljine 50cm i zidane gasenim krecom, bez cementa i armatura, sa drvenom podnom i medjuspratnom konstrukcijom.I temelji od cigle ili kamena.To bi kostalo dosta para i problem je sastav cigle.
Drvena gradnja bi mi dala mnogo vecu slobodu i mogucnost samogradnje.Mogu se izabrati i materijali i nacini gradnje da se zadovolji ekoloski aspekt, koji je po meni primaran, jer dom je ipak dom.Sa nekim proizvodjacima motaznih kuca je moguc dogovor, bar deklerativno, oko izbora ugradjenog a i raspolozeni su da daju noseci skelet do neke faze izrade, tako da se dalje moze samoinicijativno prilagoditi zeljama i mogucnostima, sto je veliki plus.
Nisam odustao od takve kuce, uvek bi je pravio, ali na moj nacin, pogotovu sto sam sve primenio na svom spratnom splavu, 37kvm.Sada zivim u stanu u zgradi, ne mogu da se priviknem na raznorazna isparenja i nos mi je stalno pun.Jednostavno, organizam se opire posle trogodisnjeg ciscenja.Navici cu se sigurno, ali ce se platiti kroz neku posledicu.Za protekle tri godine provedene na splavu, nisam ni kijavicu imao, ne znam sta je maramica.
Ponuda u Srbiji je relativno dobra, ima puno privatnih firmi koje rade uglavnom isti program na bazi nekadasnjeg Spika iz ivanjice.Ima i par firmi koje imaju sopstvene arhitekture.Sa cenama su slicni svi, mada ima izmedju redova i povoljnijih.Naravno, i preporuke su bitne.
Ekolosku kucu na zalost nije moguce uraditi kod nas.Par firmi bi bilo spremne na razgovor mozda, ali nisam siguran da bi ispunili moje zahteve, a ni ja ne bi dao da se uce bas na meni ispocetka.Svi su oni proizisli iz montera uglavnom i nisu nikad razmisljali o ekologiji, kao ni vecina nas, na nasu nesrecu.
|