Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

F-B-I

[es] :: Security :: Kriptografija i enkripcija :: F-B-I

[ Pregleda: 7848 | Odgovora: 11 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

tuzlaorg
Istanbul, Turkey

Član broj: 286
Poruke: 285



+1 Profil

icon F-B-I22.06.2001. u 17:44 - pre 277 meseci
Dzaba vama enkrijpcije kada amerikanci to dekriptuju ko od sale.
Bio je ovdje neki Kanibal (Massachussets) koji je pojeo neko dijete i napisao journal sa kryptovanim textom unutra typa

"fuiheyurfgh78ergu79ugert7gh9457wytg79035yterhgiurghisg
rgerughrihguirsgyiwga4yftg6784wqfgtiw4jyp5ejkh0jet0hurth
tehy9userth89eryg7ertygetugiobnkjlgy89ryg98rthg9oryr9ryg
r8tge789rtg89r7t984r7t98r7t897r98t7r897t9r7t98r7t98rtuhj"

u ostalom neko smece je unutra bilo, ali fbi labs su ovo dekriptovale u roku od sat vremena. nit je bilo nekih tipova nit ista :)
i moje misljenje je da nema savrsene dekripcije (md5) :)
 
Odgovor na temu

hajdo

Član broj: 785
Poruke: 5
*.rb.a.2-1.241.bih.net.ba.



Profil

icon Re: F-B-I23.08.2001. u 23:04 - pre 275 meseci
Nije sve djabe sto ne bi vec kriptovani tekst opet kriptovali i zastitili ga zipujuci ga sa passwordom koristeci vise zip programa!?
Hajdo
 
Odgovor na temu

tOwk
Danilo Šegan
Zemun/Beograd

Član broj: 94
Poruke: 2743
*.etf.bg.ac.yu

ICQ: 9344053
Sajt: alas.matf.bg.ac.yu/~mm011..


+2 Profil

icon Re: F-B-I27.08.2001. u 04:03 - pre 275 meseci
Svaka enkripcija koja daje kao rezultat opet tekst priblizno iste velicine kao izvorni (znaci do linearne zavisnosti velicine), je relativno jednostavna. Narocito se moze pretpostaviti da su korisceni poznati algoritmi (kojih naravno ima konacan broj), i da se jedino do njih dolazi lako (za neke druge su potrebni malo duzi periodi vremena za razvijanje). Takodje, ako se jos pretpostavi da se radi o engleskom jeziku, mnogo lakse je dekriptovati poruku.

Uostalom, FBI sigurno ima profesionalce u tom polju, ali postoje algoritmi za koje bi njima trebali godine da provale kljuc (i to pod uslovom da prepoznaju o kom se algoritmu radi) - a ako vec ne godine, ono makar meseci ili dani sa njihovim super-racunarima.

Prosti brojevi su sto se toga tice veoma popularni. Naravno, oni sa visecifrenim brojem cifara su bolji.

Toliko.
Možda se moje mišljenje promenilo, ali ne i činjenica da sam u pravu.
 
Odgovor na temu

Ivand
Ivan Dimitrijević
...
yu/pa

Član broj: 17
Poruke: 2161
*.panet.co.yu

Sajt: www.webmanijak.com


+4 Profil

icon Re: F-B-I27.08.2001. u 10:55 - pre 275 meseci
ma najbolje da koristis jezik navaho indijanaca kao ameri u IIWW ;)
 
Odgovor na temu

U--G
Hag - NL

Član broj: 623
Poruke: 379
213.244.175.*

ICQ: 39908270
Sajt: www.radovac.com


Profil

icon Re: F-B-I27.08.2001. u 11:13 - pre 275 meseci
Razne teroristicke grupe koriste slike sa 16M boja za codiranje poruka, sifra se moze provaliti ali traje malo duze, tako da kad je provale informacija je vec zastarela.
Horror, and moral terror are your friends.
 
Odgovor na temu

amater
Beograd

Član broj: 841
Poruke: 42
147.91.64.*



Profil

icon Re: F-B-I31.08.2001. u 11:14 - pre 275 meseci
Postoji dobra vrsta sifrovanja. Zove se RSA algoritam, koji je veoma tesko da se provali tako da ni NSA (National Security Agency ) se muci sa dobrom odabranom sifrom. Ovaj algoritam koristi program koji mozete naci pod nazivom PGP. Radi na principu javnog i tajnog kljuca... sifra se kreira kao niz prostih brojeva, i ako je dovoljno velika (dovoljno velike duzine) ne postoji , za sada, nacin da se probije. Isto kao sto nasi racunari ne mogu tako lako da provale ZIP pass.. ako su >7 tako ni NSA ne moze da provali ovu vrstu kriptovanja. Tip koji je osmislio algoritam je zaglavio u zatvoru sto je pustio algoritam u javno koristenje, bass zbog nemogucnosti provaljivanja... Kad sam rekao da ne moze za sada da se dekodira, mislio sam na to da ako nastave da rede na projektu kvantnog racunara i u bliskoj buducnosti ga odrade, on ce odradjivati probijanje sifre sa manje od jednog sekunda... za sada se slobodno koristite PGPom. Mada ako mislite da izvedete teroristicki napad na neku nama bass popularnu zemlju, dogovaraj te se usmeno naj sigurnije je :)
:)
 
Odgovor na temu

tOwk
Danilo Šegan
Zemun/Beograd

Član broj: 94
Poruke: 2743
*.etf.bg.ac.yu

ICQ: 9344053
Sajt: alas.matf.bg.ac.yu/~mm011..


+2 Profil

icon Re: F-B-I01.09.2001. u 03:06 - pre 275 meseci
Ma nikako usmeno, neko moze da vas cuje.

Ali ako ste u Jugoslaviji, pravi nacin je telefonom. Ukoliko vas neko i prisluskuje, nece moci nista da razume zbog mesanja veze sa komsijama, kao ni zbog tradicionalno prijatnog suma.
Možda se moje mišljenje promenilo, ali ne i činjenica da sam u pravu.
 
Odgovor na temu

amater
Beograd

Član broj: 841
Poruke: 42
*.matf.bg.ac.yu



Profil

icon Re: F-B-I19.09.2001. u 11:58 - pre 274 meseci
izgleda CIA i FBI moraju da dobiju pismeno obavestenje sa namerom vasom kako bi bilo sta provalili.... setimo se WTCa
:)
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16687
*.verat.net



+7173 Profil

icon Re: F-B-I22.09.2001. u 15:04 - pre 274 meseci
blazo,

hvala na postovanom kodu u koji si ulozio mnogo truda ali treba napomenuti da je vrlo tesko generisati "prilicno" slucajne brojeve na sadasnjim PC racunarima. Umesto XOR-ovanja nekim slucajnim nizom bi bilo bolje da koristis javno dostupan RSA algoritam sa vrlo dugackim kljucevima (>2048 bita).

Zasto?

Zato sto je RSA javni algoritam koji vec dosta godina pokusavaju da probiju razni naucnici sirom sveta i do sada niko nije uspeo da smisli neku "precicu" osim brute-force-a.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

blaza
n/a

Član broj: 961
Poruke: 743
*.gf.su.ac.yu



+3 Profil

icon Re: F-B-I22.09.2001. u 15:22 - pre 274 meseci
Svojevremeno sam napisao ODLICAN program za sifrovanje u C-u.
Program koristi jednostavno XOR kodovanje sa brojevima koji se izracunavaju VRLO SLOZENOM RND rutinom. Dodatna zastita je to sto se jedan fajl moze razbiti u do 8 fajlova. Pri tome program sekvencijalno cita fajl koji se kodira i svaki bajt kodira operacijom XOR sa brojem dobijenim SLOZENOM RND rutinom, XOR sa proslim bajtom koji je kodiran, a zatim takodje koristeci RND rutinu bira jedan od izlaznih fajlova u koji ce napisati taj bajt(moze biti jedan izlazni fajl, ili vise .max. 8 ). Dodatna zastita je to sto isto koristeci RND rutinu u fajl(ove) se ubacuju slucajni brojevi koji se lako izbacuju prilikom dekodiranja, ako se zna postupak ubacivanja :) Ovi brojevi ce minimalno produziti konacnu duzinu fajlova, ali predstavljaju pravu nocnu moru za dekriptere, posto totalno remete situaciju. Bajtovi se dobro kodiraju i totalno razbacaju u vise fajlova. Dekodiranje ovoga bio bi momacki posao.


Evo programa :


/* CNVRT by Blaza */
#include <stdio.h>
#include <stdlib.h>
#define MAXNOF 8

int s[4],i,j,k,nif,nof,end,po,mo;
char frst,bfr[50],bfr1[10];
unsigned char c;
FILE *f[MAXNOF+1];

float tt(int ta, int tb, int tc, int td, int te);
int rnd(int rm);
unsigned char cnv(unsigned char cc);
int getfilename(char *name, int ge);
void opn(int oi, char *oc, int oe);
void err(int ie);
int ky(int ai,int bi,char kc);
void getkey(char *key);
void pt(unsigned char pp, int pi);
unsigned char gt(int ii);
void test(void);
void hiddenkey(void);

int main(int argv, char *argc[])
{
setbuf(stdin,NULL);
mo=0;
nof=1;
k=0;
printf("\n");
if ((argv>4)||(argv<3))err(1);
nif=getfilename(argc[1],2);
for(i=0;i<nif;i++)opn(i,"rb",3);

if(strcmp(argc[2],"hidden"))
getkey(argc[2]);
else
{
printf("\nEnter key : ");
hiddenkey();
i=0;
strcpy(bfr1,bfr);
printf("\nRetype key : ");
hiddenkey();
if(strcmp(bfr,bfr1))err(7);
else
getkey(bfr1);
};

if(argv==4)
{
mo=1;
nof=getfilename(argc[3],4);
if((nif>1)&&(nof>1))err(5);
for(i=0;i<nof;i++)opn(i,"wb",6);
};
i=0;
while(bfr[i]=argc[1][i])++i;
i=0;
do
{
test();
j=rnd(0);
if(mo==0)bfr[i]=cnv(gt(j));
else
pt(cnv((unsigned char)bfr[i]),j);
}
while(bfr[i++]!=0);
if(mo==0)
{
po=-1;
opn(0,"wb",6);
}
i=0;
end=nif;
while (end!=0)
{
if(i++==0)test();
else
{
k=rnd(0);
if(mo==0)pt(cnv(gt(k)),0);
else
pt(cnv(gt(0)),k);
};
};
if(i==1024)i=0;
for(i=0;i<nif+nof;i++)fclose(f[i]);
if(mo==0)err(8);
else
err(9);

}

float tt(int ta, int tb, int tc , int td ,int te)
{
s[ta]=tb*(s[ta]%tc)-td*(s[ta]/tc);
if(s[ta]<0) s[ta]+=te;
return(float)s[ta]/te;
}

int rnd(int rm)
{
float t;
t=tt(1,171,177,-2,30269)+tt(2,172,1176,-35,30307)+tt(3,107,178,-63,30323);
return (int)(1024*t)%(256*rm+(1-rm)*(mo*nof+(1-mo)*nif));
}

unsigned char cnv(unsigned char cc)
{
if(++s[0]==256)s[0]=0;
return((cc^rnd(1))^s[0]);
}

int getfilename(char *name,int ge)
{
int gi,nf;

po=-1;
i=0;
do
{
if((bfr[i]=name[i])=='*')po=i;
}
while (bfr[i++]!=0);
if(po==-1)return 1;
if ((i-po)<3) err(ge);
nf=bfr[po+2]-bfr[po+1]+1;
if ((nf<0)||(nf>MAXNOF))err(ge);
frst=bfr[po+1];
for(gi=po+1;gi<i-2;gi++) bfr[gi]=bfr[gi+2];
return nf;
}

void opn(int oi, char *oc, int oe)
{
int io;
io= (oc[0]=='w') ? 1 : 0;
if(po!=-1)bfr[po]=frst+oi;
if(oc[0]=='r')
printf("\nOpening : %s ",bfr);
else
printf("\nMaking : %s ",bfr);
f[oi+io*nif]=fopen(bfr,oc);
if(f[oi+io*nif]==NULL)err(oe);
}

void err(int ie)
{
switch(ie) {
case 1:printf("CNVRT input file(s) key [output files(s)]\n");
exit(0);
case 2:printf("\nWrong filename\n");
exit(0);
case 3:printf("\nCan`t find file\n");
exit(0);
case 4:printf("\nWrong filename \n");
exit(0);
case 5:printf("\nWrong filenames \n");
exit(0);
case 6:printf("\nCan`t make file \n");
exit(0);
case 7:printf("\nWrong key \n");
exit(0);
case 8:printf("\nFile decrypted \n");
exit(1);
case 9:printf("\nFile crypted \n");
exit(1);
};
}

int ky(int ai,int bi,char kc)
{
if(ai>=bi)return 0;
else
if((kc>=48)&&(kc<=57))return kc-47;
else
if(kc==95)return 11;
else
if((kc>=65)&&(kc<=90))return kc-53;
else
if((kc>=97)&&(kc<=122))return kc-59;
else
return 0;
}

void getkey(char *key)
{
for(i=0;i<9;i++)bfr[i]=0;
i=0;
while(bfr[i]=key[i])++i;
i++;
if(i>9)err(7);
s[1]=ky(0,i,bfr[0])+64*ky(5,i,bfr[5])+512*(ky(6,i,bfr[6])&56);
s[2]=ky(1,i,bfr[1])+64*ky(3,i,bfr[3])+4096*(ky(6,i,bfr[6])&7);
s[3]=ky(2,i,bfr[2])+64*ky(4,i,bfr[4])+512*(ky(7,i,bfr[7])&56);
s[0]=32*(ky(7,i,bfr[7])&7)+ky(8,i,bfr[8])/2;
}

void pt(unsigned char pp, int ii)
{
if(feof(f[k*(1-mo)])!=32)putc(pp,f[ii+nif]);
}

unsigned char gt(int ii)
{
c=fgetc(f[ii]);
if (feof(f[ii])==32)end--;
return c;
}

void test(void)
{
j=rnd(0);
if(mo==1)pt(cnv(rnd(1)),j);
else
if (cnv(gt(j))!=rnd(1))err(7);
}

void hiddenkey(void)
{
for(i=0;i<9;i++)bfr[i]=0;
i=0;
setbuf(stdin,NULL);

do
{
c=getch(stdin);

if((c>31)&&(i<9))
{
bfr[i++]=c;
printf("*");
}
else
if((c=='\b')&&(i>0))
{
bfr[i--]=0;
printf("\b \b");
}
}
while(c!=13);
}

Nacin upotrebe:
Sve fajlove koje hocete da kriptujete stavite u jedan ZIP (RAR) fajl. Npr. KLOPA.ZIP
Startujete DOS prompt, i pisete :
cnvrt KLOPA.ZIP sifra VBR47*05.DLL
tada ce program izvrsiti kodiranje i razbijanje na fajlove VBR470.DLL, VBR471.DLL, VBR472,DLL, VBR473.DLL, VBR474.DLL i VBR475.DLL na primer.
Ako za sifru napisete : hidden , tada ce program prvo da vas pita da otkucate i da ponovite sifru, pri cemu ce ispisivati **** (ako su necije radoznale oci u blizini koristite ovu opciju).
Dekripcija je jednostavna : Sve potrebne fajlove (sve DLL fajlove u ovom slucaju) stavite u isti direktorij sa CNVRT i napisete
cnvrt VBR47*05.DLL sifra (ili cnvrt VBR47*05.DLL hidden , ako zelite unos sifre sa *****). Program ce tada namestiti fajl KLOPA.ZIP.
Sifra moze biti maksimalno 9 karaktera duzine. Mogu se koristiti karakteri : 0..9, a..z i A..Z, (mozda i jos poneki, ne secam se, ovo sam pisao 1998.)
Zvezdica u imenu fajla *05 oznacava da se radi o vise fajlova, pri cemu se prvi karakter nakon zvezdice ubacuje u ime prvog fajla, a zatim se sledeci karakter u ASCII nizu ubacuje u ime drugog fajla , itd.... a drugi karakter posle * ce se ubaciti u ime zadnje fajla umesto *fajla
primer FRU*EGA.EXE ce napraviti fajlove: FRUEA.EXE, FRUFA.EXE i FRUGA.EXE
Koristio sam ovaj program par puta i desavalo mi se da zaboravim sifru...
Ako se to desi nema leba..
Pisao sam vise verzija ovog programa..ovu sam isprobao pre 5 min da bih bio siguran da radi ispravno
NAPOMENA: sifra je CASE SENSITIVE.razlikuje mala i velika slova

HMMM....imao sam prilicno problema prilikom pastovanja ovog programa..posto su se neki karakteri gubili..medjutim izvrsio sam potrebne korekcije, kopirao sam program sa ove stranice i isprobao da bih bio siguran da radi...

Evo primera:

C:proba>dir

Volume in drive C is C
Volume Serial Number is 2713-12EB
Directory of C:proba

. <DIR> 09-22-01 3:26p .
.. <DIR> 09-22-01 3:26p ..
KLOPA ZIP 920,690 09-13-01 1:38p klopa.zip
CNVRT EXE 35,989 09-22-01 3:20p cnvrt.exe
2 file(s) 956,679 bytes
2 dir(s) 42,467,426,304 bytes free

C:proba>cnvrt klopa.zip hidden vbr47*05.dll


Opening : klopa.zip
Enter key : *******
Retype key : *******
Making : vbr470.dll
Making : vbr471.dll
Making : vbr472.dll
Making : vbr473.dll
Making : vbr474.dll
Making : vbr475.dll
File crypted

C:proba>del klopa.zip

C:proba>dir

Volume in drive C is C
Volume Serial Number is 2713-12EB
Directory of C:proba

. <DIR> 09-22-01 3:26p .
.. <DIR> 09-22-01 3:26p ..
VBR470 DLL 153,176 09-22-01 3:30p VBR470.DLL
VBR471 DLL 153,012 09-22-01 3:30p VBR471.DLL
VBR472 DLL 153,720 09-22-01 3:30p VBR472.DLL
CNVRT EXE 35,989 09-22-01 3:20p cnvrt.exe
VBR473 DLL 153,381 09-22-01 3:30p VBR473.DLL
VBR474 DLL 153,725 09-22-01 3:30p VBR474.DLL
VBR475 DLL 153,711 09-22-01 3:30p VBR475.DLL
7 file(s) 956,714 bytes
2 dir(s) 42,467,414,016 bytes free

C:proba>cnvrt vbr47*05.dll paprika


Opening : vbr470.dll
Opening : vbr471.dll
Opening : vbr472.dll
Opening : vbr473.dll
Opening : vbr474.dll
Opening : vbr475.dll
Making : klopa.zip
File decrypted

C:proba>dir

Volume in drive C is C
Volume Serial Number is 2713-12EB
Directory of C:proba

. <DIR> 09-22-01 3:26p .
.. <DIR> 09-22-01 3:26p ..
VBR470 DLL 153,176 09-22-01 3:30p VBR470.DLL
VBR471 DLL 153,012 09-22-01 3:30p VBR471.DLL
VBR472 DLL 153,720 09-22-01 3:30p VBR472.DLL
KLOPA ZIP 920,690 09-22-01 3:34p klopa.zip
CNVRT EXE 35,989 09-22-01 3:20p cnvrt.exe
VBR473 DLL 153,381 09-22-01 3:30p VBR473.DLL
VBR474 DLL 153,725 09-22-01 3:30p VBR474.DLL
VBR475 DLL 153,711 09-22-01 3:30p VBR475.DLL
8 file(s) 1,877,404 bytes
2 dir(s) 42,466,492,416 bytes free

C:proba>


O_o
 
Odgovor na temu

blaza
n/a

Član broj: 961
Poruke: 743
*.gf.su.ac.yu



+3 Profil

icon Re: F-B-I22.09.2001. u 15:51 - pre 274 meseci
Ivane,
upoznat sa sa principom kodovanja RSA algoritmom. RSA alogritam svoju zastitu bazira na primeni velikih prim brojeva, posto je potrebno mnogo vremena da se izvrsi faktorizacija velikih brojeva na cinioce . Medjutim, postoje mnogi algoritmi za faktorizaciju (za specijalne slucajeve brojeva) , i sa porastom procesorske moci danas, RSA algoritam ce biti brzo pravazidjen. Jedan od nedostataka RSA algoritma je to sto su za kodovanje i dekodovanje potrebna dva kljuca-prim broja. Da bi kodiranje bilo efektno, oba broja moraju biti VELIKI prim brojevi. Nalazenje velikih prim brojeva takodje je nauka za sebe. Postoje algoritmi za pronalazenje velikih prim brojeva specijalnih oblika. Skoro svi ovi algoritmi su javni. Takodje, RSA algoritam sam po sebi je javan.
Stoga, ako hoces nesto da kodiras, najbolje je ne samo da je kljuc tajan, nego i sam postupak kodiranja.
Inace ova RND rutina pocinje da se ponavlja posle velikog broja uzastopnih pozivanja. (nesecam se tacno koliko).
Razbijanje fajla na delove je vrlo efektno. Dovoljno je da samo jedan od fajlova neodstaje (recimo ako se salje, da se prenese drugim kanalom), pa da je dekripcija nemoguca.
Inace, za pisanje programa nisam ulozio puno vremena (dva popodneva mozda). Skupo me je kostao...stalno sam zaobrvljao sifru...:)
O_o
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16687
*.verat.net



+7173 Profil

icon Re: F-B-I22.09.2001. u 17:01 - pre 274 meseci
Hm.. pa to je onda sudar dva principa kriptovanja -

javni
i security by obscurity (tajni)

Tacno je da svako malo pametniji od proseka moze da smisli neki "svoj" algoritam koji ni FBI/CIA/i svi ostali ne mogu da provale jer je totalno nepredvidljiv, ali je bitan faktor i prenosivost kljuceva i univerzalnost algoritma. Svaki od njih ima svoje prednosti i mane.

Sto se tice faktorizacije brojeva, ja znam da je u februaru prosle godine ljudima iz Bell-Corea uspelo da faktorizuju 128-bitne brojeve u nekom komercijalno isplativom vremenu - odmah posle toga je USA vlada dozvolila izvoz 128 bitnih algoritama zato sto oni vise nisu problem za njihove racunare. RSA ima svoje prednosti, poput simetricnosti. Mada se kriptogafskim poslom ne bavim - znaci moje misljenje je cisto amatersko.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

[es] :: Security :: Kriptografija i enkripcija :: F-B-I

[ Pregleda: 7848 | Odgovora: 11 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.