Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Zakon o elektronskoj ličnoj karti

[es] :: IT pravo i politika razvoja :: Zakon o elektronskoj ličnoj karti

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7

[ Pregleda: 60461 | Odgovora: 136 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
193.47.77.*



+7169 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti19.07.2006. u 13:54 - pre 215 meseci
Na tom sajtu "za zivot" je dobar i fin koncentrat pikantnih baljezgarija - sistemu e-licne karte u Srbiji se moze prigovoriti svasta sa operativne strane (kako je uopste zaziveo, uvezena oprema pa tek onda usvojen zakon i sl...) ali svakako ne i gluposti koje pisu na tom sajtu.

Ali ovo je definitivni hit:

Citat:

Izjava bivšeg funkcionera državne bezbednosti o manjkavosti biometrijskog sistema u Srbiji
Napisano pod: Početna strana at 16:03 Comments Off

Božidar Spasić, bivši funkcioner državne bezbednosti, smatra da je uvođenje ličnih karata sa čipom krajnje nepotrebno i da je najveći problem što one omogućavaju stranim policijama da uđu u naš sistem i čitaju naše podatke, čime se urušava privatnost građana.


Bivsa drzavna spijuncina objasnjava kako "strane policije mogu da udju u nas sistem" - pretpostavljam da je lik dosao iz nekog starog vremena i ne zna da se takvi podaci uveliko razmenjuju u svetu (recimo sengenski sistem) - medjutim nama niko ne moze da uskrati pravo da ne dozvolimo bilo kome da pristupa tim podacima i ne vidim kakve veze ima da li je sistem elektronski ili papirni sa mogucnoscu pristupa istom od strane strancaca - to uvek zavisi od ljudskog faktora.

Naravno, ne urusava se "privatnost gradjana" dok to citaju "sluzbe vlasti" ciji je i doticni gospodin bio deo ;-)

Hrpa gluposti, ko i obicno.

Ako nemas sta da radis u zivotu, a ti otvoris NGO :)

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Sergivs
Orange County, CA, USA

Član broj: 17333
Poruke: 10
*.lmdaca.adelphia.net.



+2 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti19.07.2006. u 17:37 - pre 215 meseci


A kao da dosad nisu mogli da "udju u nas sistem"

A i sto nam je "sistem", do jaja... Pisace masine i papirne licne karte i slika koja moze da se iscepa...



 
Odgovor na temu

burnss

Član broj: 63780
Poruke: 12
*.smin.sezampro.yu.



Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti20.07.2006. u 12:03 - pre 215 meseci
A ukoliko ipak bude moguće praćenje putem ličnih karti (mada to nadležni, za sada, poriču), evo ideje za srpske preduzetnike kako da zarade lepu kintu:

- Proizvodnja futrola za elektronske lične karte koje će biti obložene aluminijumskom folijom.

Pa da vidim kako će onda da nas prate! Mada, moguće je da će uskoro biti donet zakon o zabrani držanja LK u futroli :)
 
Odgovor na temu

ton_majstor

Član broj: 36874
Poruke: 4531
*.adsl.sezampro.yu.



+4 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti20.07.2006. u 12:13 - pre 215 meseci
Taj Boža je tukao i prebijao, a Bogme, tukle su i njega kolege posle... ima iskustva!

Mada, nije on NVO, on je valjda "privatna detektivska agencija"...

Mistifikacija je MAJKA! Pazi da se ne uplašimo!

Pozdrav!

 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti20.07.2006. u 12:17 - pre 215 meseci
- Neću prihvatiti novu ličnu kartu sa biometrijskim podacima! Hoću da budem slobodan. Neka građanima, pored elektronskih, daju i alternativna dokumenta, jer ovo što nam nude izraz je okupacione vlasti i gore je od žutih traka kojima su obeležavali Jevreje u Drugom svetskm ratu. Ovakvim žestokim uvodom protođakon Radoš Mladenović napao je preksinoć na okruglom stolu u Galeriji nauke i tehničke Srpske akademije nauka i umetnosti novi Zakon o ličnoj karti i uvođenje dokumenata sa SMART čipom. On je upozorio da novi dokument, čije je izdavanje planirano početkom 2007, neće proći bez velikog otpora javnosti.

Elektronska kontrola ličnosti je strana nama hrišćanima i zbog toga će doći do religijskih demonstracija - najavio je protođakon. - Mi ne želimo zakon za totalitarni nadzor i takozvanu centralizovanu bazu podataka o građanima. To je poniženje. Protođakon, inače glavni i odgovorni urednik "Žičkog blagovesnika" i direktor Doma vladike Nikolaja u Kraljevu, podvukao je da neće dokumenta sa čipom, u kojem ne zna šta se nalazi. Prema njegovim rečima, centralizovana baza podataka služiće vlast za diskriminaciju pojedinih socijalnih grupa.

- Lako će neko sa strane upadati u bazu - upozorio je Mladenović. - Oprema je nabavljena od američke "Motorole", saradnika američke vojske i obaveštajne službe, i zbog toga postoji opasnost da strane agencije upadnu u sistem i dođu do podataka o građanima Srbije. Ja, i po pretnju zatvora od mesec dana svaki put kada me uhvate bez lične karte, neću izvaditi novi dokument sa čipom. Dragan Maksimović, načelnik Uprave za informacione tehnologije MUP Srbije, naglašava da nova dokumenta neće imati ništa više podataka nego do sada.

- Čip nema predajnik niti prijemnik i nemoguće ga je pratiti i znati gde se nalazi vlasnik dokumenta - naveo je Maksimović. - Novim dokumentima sprečavaju se zloupotrebe i falsifikovanje, kojima je podložna sadašnja lična karta. Mr Zoran Savić iz firme "CorebiolD" podvukao je da ne postoji pametnija i bezbednija tehnologija od SMART čipa, koji će biti ugrađen u srpska dokuenta. - Ne mogu se pratiti, jer se aktiviraju na dva do 10 santimetara od čitača čipa - objasnio je Savić. - Nemoguće je aktivirati, a samim tim i locirati, bez prisustva vlasnika. Čip ne može biti hakerovan. Naravno, svaka kartica ima svoju numeraciju u bazi, a zar svako od nas već nema jedinstveni matični broj. I ja sam zabrinut kako će se čuvati moja privatnost. Ali, najbolji čuvar naše privatnosti je upravo SMART čip.
Savić je napomenuo i da čip bolje čuva podatke od personalnog računara, vrlo je efikasan u budućem elektronskom poslovanju...

Vladimir Božović, generalni inspektor MUP i jedan od učesnika okruglog stola, ocenio je da je skup o ličnoj karti zakasneo i da će se teško kontrolisati buduća baza podataka, ali i celokupna procedura. On je insistirao i da tužilaštvo da konačnu ocenu o spornoj nabavci opreme vredne 100 miliona evra na tenderu 2001. i 2003. godine. Informacioni inženjer Oliver Subotić, takođe, napao je centralnu bazu podataka i založio se za dobrovoljnost građana u prihvatanju elektronskih dokumenata. On se zapitao čime će policija zaustaviti upade stranih službi u ranjivu centralnu bazu, koju je opisao i kao "poklon za kriminalce".

OPASNOST
ALEKSANDAR Trifoni, penzionisani vojni kriptolog, naglasio da će da država novim dokumentima kršiti ljudska prava i privatnost građana, ali sada preti opasnost i od stranih obaveštajnih službi.
- Vratite mi 30 evra koliko je moj udeo u tom projektu od 100 miliona evra - zatražio je kriptolog, koji je zamerio zašto novac nije uložen u "domaću pamet" koja je mogla da napravi i bolji i sigurniji sistem.

KONTROLA
UVEĆANjE policijske moći i kontrole nad građanima svrha su uvođenja Zakona o ličnoj karti, tvrdi sociolog Trivo Inđić. - Velika opasnost je što mi ne znamo šta je u čipu i kako možemo da ispravimo netačne podatke - kaže Inđić. - Sporan je i član 28. Zakona gde stoji da policija na zahtev drugih pravnih lica može dati podatke o svakom građaninu. Ipak, trebalo je prvo da Skupština usvoji Zakon o privatnosti, pa tek onda da glasa o ličnim dokumentima.

POGREŠNO
VEĆINA učesnika okruglog stola smatra da je sve urađeno obrnutim putem. Prvo je trebalo da se donese Zakon o zaštiti podatka ličnosti, da se doradi nekadašnji savezni Zakon o prikupljanju podataka i na kraju da se donese Zakon o ličnoj karti. Tek po uvođenju zakonskih normi usledio bi tender i nabavka opreme.

Sr. Kraljević

 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.vodafone-net.de.



+7169 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti20.07.2006. u 12:26 - pre 215 meseci
Interesantno:

Citat:

Since the beginning of the 20th century, Brazilian citizens have used ID cards. The decision by the Brazilian government to adopt fingerprint-based biometrics was spearheaded by Dr. Felix Pacheco at Rio de Janeiro, at that time capital of the Federative Republic. Dr. Pacheco was a friend of Dr. Juan Vucetich, who invented one of the most complete tenprint classification systems in existence. The Vucetich system was adopted not only in Brazil, but also by most of the other South American countries. The oldest and most traditional ID Institute in Brazil (Instituto de Identificação Félix Pacheco) was integrated at DETRAN [[1]] (Brazilian equivalent to DMV) into the civil and criminal AFIS system in 1999.


;-)
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

jablan

Član broj: 8286
Poruke: 4541



+710 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti20.07.2006. u 12:38 - pre 215 meseci
Citat:
dejankr: Umesto da podmićeni kolega obilazi MUP podrume, traži po ormarima i fotokopira dokumentaciju, jednim upitom biće moguće dobiti ili izmeniti podatke o svakom građaninu Srbije.

Tek sad videh poruku... Ne znam koliko si obavešten, ali MUP i danas ima centralizovanu bazu građana.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.vodafone-net.de.



+7169 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti20.07.2006. u 16:55 - pre 215 meseci
U principu koliko mogu da primetim - jedina razlika izmedju "starih" i "biometrijskih" licnih karata je sto su nove citljive elektronskim citacem, i da je za njihovo pravljenje potrebno vise truda i znanja, dakle - bice mnogo teze falsifikovati ih od strane trecih lica.

Sve ostalo je vec postojalo u e-formi, sad se setih da sam vadio LK pre koji mesec (trebala mi za pasos, a proslu izgubio) - svi podaci su pronadjeni uz pomoc racunarskog upita - dakle baza odavno postoji i bilo bi potpuno sumanuto da ne postoji u 21-vom veku.

Inace cela ta biometrija je bacanje love, osim ako nije za pasos - ocigledno je zakon usvojen da bi se onaj tender izvrsio, i neko pokupio $$$ - ali u sustini se za gradjane nista ne menja - kao i do sad, policija je imala njihove otiske prstiju i podatke u svojim elektronskim bazama podataka - jedina promena je sto ce sada na licu mesta moci da utvrde autenticnost licne karte uz pomoc enkripcije.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.smin.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti21.07.2006. u 15:24 - pre 215 meseci
CEN­TRAL­NA ba­za po­da­ta­ka je pot­pu­no si­gur­na i obez­be­đe­na od ha­ker­skih upa­da. To­tal­no izo­lo­van si­stem u ko­ji ne mo­že da uđe ni­ko neo­vla­šćen, fi­zič­ki je raz­dvo­jen od In­ter­ne­ta. Po­li­ci­ja i in­že­nje­ri, ko­ji su uče­stvo­va­li u pro­jek­tu no­vih lič­nih do­ku­me­na­ta (pro­ce­nju­je se da će ih u Sr­bi­ji bi­ti oko 13,5 mi­li­o­na), tvr­de da je ba­za po­da­ta­ka o gra­đa­ni­ma Sr­bi­je teh­no­lo­ški ve­o­ma si­gur­na. S dru­ge stra­ne, pro­tiv­ni­ci pro­jek­ta sa SMART či­po­vi­ma tvr­de da je ba­za naj­ra­nji­vi­ja i da će ona bi­ti na uslu­zi stra­nim dr­ža­va­ma, pr­ven­stve­no ame­rič­kim oba­ve­štaj­nim struk­tu­ra­ma. Bu­du­ća ba­za po­da­ta­ka bi­će u re­no­vi­ra­nom de­lu cen­tra­le Mi­ni­star­stva unu­tra­šnjih po­slo­va Sr­bi­je u Uli­ci Kne­za Mi­lo­ša. Već se ure­đu­ju pro­sto­ri­je, sle­di ugra­đi­va­nje opre­me i si­gur­no­sni si­stem. Po­li­ci­ja je se­bi da­la šest me­se­ci za za­vr­še­tak ra­do­va. Vred­nost per­so­na­li­za­ci­o­nog cen­tra je oko 2.000.000 evra.

- Ceo si­stem je pod vr­lo stro­gom fi­zič­kom kon­tro­lom za­šti­te i po­de­ljen je na vi­še obla­sti i zo­na - po­ja­šnja­va­ju u MUP. - Pri­stup će bi­ti do­zvo­ljen sa­mo ovla­šće­nim za­po­sle­ni­ma. Si­stem kon­tro­le je da ula­zi oso­ba po oso­ba. Za­po­sle­ni će ima­ti kon­takt­ne (na­rav­no sa svo­jim SMART či­pom) i bez­kon­takt­ne kar­ti­ce. Za sva­ki ula­zak mo­ra­će i da osta­vlja­ju oti­sak pr­sta. - Svi ula­sci u ba­zu po­da­ta­ka se evi­den­ti­ra­ju.- Pred­vi­đen je i neo­p­hod­ni vi­deo-nad­zor, de­tek­to­ri po­ku­ša­ja na­sil­nog ula­za, spre­ča­va­će se elek­tron­sko pri­slu­ški­va­nje... Sve je u Fa­ra­de­je­vim ka­ve­zi­ma. U okvi­ru pro­jek­ta se re­a­li­zu­je i pot­pu­no nov si­stem za­šti­te ce­lo­kup­nog in­for­ma­ci­o­nog si­ste­ma MUP Sr­bi­je. Ura­đe­no je po stan­dar­di­ma i sa­vre­me­nim teh­no­lo­škim re­še­nji­ma. O ne­kim za­šti­ta­ma u MUP ne že­le jav­no da go­vo­re. Deo za­šti­te do­ma­ći struč­nja­ci raz­vi­li su u na­šim emi­nent­nim fir­ma­ma i to sa­mo za po­tre­be po­li­ci­je.

KOD KU­ĆE
STA­RE i ne­po­kret­ne oso­be, ko­je ne mo­gu da do­đu u po­li­cij­sku sta­ni­cu i pre­da­ju zah­tev za no­va lič­na do­ku­men­ta, ura­di­će to kod ku­će. Za njih je pred­vi­đe­no da mo­bil­na eki­pa MUP do­đe na zah­tev, u nji­hov dom i tu ske­ni­ra fo­to­gra­fi­ju i oti­sak ka­ži­pr­sta.

ČIP ILI VI­ZA
SLO­VE­NI­JA kra­jem av­gu­sta uvo­di no­ve pa­so­še sa či­pom. Pre­ma na­ja­vi mi­ni­stra po­li­ci­je Dra­gu­ti­na Ma­te, li­ce vla­sni­ka, nje­gov oti­sak pr­sta bi­će ga­rant da put­na is­pra­va ni­je fal­si­fi­ko­va­na. Uvo­đe­nje bi­o­me­trij­skog pa­so­ša od Slo­ve­ni­je zah­te­va­le su EU i SAD. Ame­ri­ka je po­sta­vi­la uslov - ili no­vi pa­so­ši ili vi­ze za slo­ve­nač­ke dr­ža­vlja­ne.

ČU­VA­NjE OTI­SA­KA
EVROP­SKI su­per­vi­zor za ču­va­nje po­da­ta­ka Pe­ter Hu­stinks ni­je pre­vi­še za­do­vo­ljan onim što se do­ga­đa na po­lju bi­o­me­tri­je u EU. On tvr­di da bi­o­me­trij­ski po­da­ci ne bi sme­li da bu­du je­di­ni na­čin za iden­ti­fi­ka­ci­ju lju­di. Jer, ni oti­sci pr­sta ni DNK ana­li­za ni­su 100 od­sto si­gur­ni. On se za­pi­tao šta će se do­go­di­ti ako se ne­ko do­ko­pa tog ve­li­kog bro­ja po­da­ta­ka i poč­ne uspe­šno da ih zlo­u­po­tre­blja­va, jer je ne­mo­gu­će po­ni­šta­va­nje oti­ska pr­sta ili ze­ni­ce.

Sr. K. - B. Ž. G.
 
Odgovor na temu

SomiKnight
Milorad Jelic
Beograd, Borca

Član broj: 15829
Poruke: 185
194.106.186.*



+1 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti23.07.2006. u 17:59 - pre 215 meseci
Koliko sam ja shvatio taj zakon o novoj licnoj karti je usvojen? Negde je neko dao citat gde je za pasose u jednoj od zemalja u kojoj postoji takva vrsta pasosa data izjava da je taj pasos osetljiv i da se ne preporucuje nosenje u dzepu, njeno savijanje ili slicno. Ukoliko je pasos ostecen smatrace se za ispravan ali se pri povratku mora zameniti novim... Bas simpaticna stavka, mene interesuje jel postoji ista slicno u ovom zakonu kod nas? U svakom slucaju sta sprecava ljude da lupe cip cekicem i onesposobe ga? Ne verujem da mogu da zakonski zahtevaju da LK bude "ispravna", kako bi gradjanin mogao uopste i da zna da ne radi... Znaci svesce se na to da ne bi platili 5000 din. za kaznu svi nose LK , e sad da li su ispravne ili ne to cini se nisu ni razmisljali o tome, a kako onesposobiti cip vec ce neko smisliti efikasniji nacin od cekica (ili makar manje vidljiv )
 
Odgovor na temu

dejankr
Dejan Krsmanovic
JavaEE programer
Beograd

Član broj: 7842
Poruke: 384
*.sbb.co.yu.



+1 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti24.07.2006. u 18:40 - pre 215 meseci
Citat:
jablan: Tek sad videh poruku... Ne znam koliko si obavešten, ali MUP i danas ima centralizovanu bazu građana.


Pretpostavljam da si u pravu, mada sam pre mesec dana opet morao da idem u svoj SUP da bih izvadio novu ličnu kartu, a po novom zakonu ću moći da vadim iz bilo kojeg SUP-a. Nisam siguran da li je to samo posledica starog zakona ili jednostavno to tehnički trenutno nije moguće (što bi značilo da se ipak ne drže svi podaci centralizovano ).

Nije ni bitno, poenta moje poruke je da su dokumenti u elektronskoj formi jednostavniji za zloupotrebu, samo je potrebno više znanja nego u slučaju papira. Ako se nove tehnologije uvode bez potrebnih sigurnosnih mera, onda umesto povećanja bezbednosti imaš suprotan efekat.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti24.07.2006. u 19:35 - pre 215 meseci
To je bila proceduralna stvar (da moras da vadis licnu kartu u svojoj opstini) - ja sam svoju licnu kartu izvadio za 5 minuta u nekom sasvim levom MUP-u i sve su videli na terminalu, a kao razlog je bio da sam je izgubio u inostranstvu gde moram hitno da se vratim nazad - nije bilo nikakvih problema ni sa lokacijom a ni sa pristupom mom profilu.

Citat:

Nije ni bitno, poenta moje poruke je da su dokumenti u elektronskoj formi jednostavniji za zloupotrebu, samo je potrebno više znanja nego u slučaju papira. Ako se nove tehnologije uvode bez potrebnih sigurnosnih mera, onda umesto povećanja bezbednosti imaš suprotan efekat.


Pa zavisi - za pocetak, svi tvoji izvorni dokumenti su u MUP-ovoj bazi podataka, a ne na kartici - dakle tacka poverenja je MUP-ova baza podataka. U 2006 je potpuno iluzorno govoriti o nekoj ne-elektronskoj bazi podataka jer bi to mozda bilo izvodljivo samo za zemlju poput Vatikana ;-)

Ako stavis sve prednosti elektronskih sistema sa jedne strane (lakoca vadjenja dokumenata, brzina pristupa podacima, mogucnost dodatnih servisa, masovne pretrage prilikom istraga i sl) sa nekim manama (hakeraj) koje su, uzgred budi receno, mane i "papirnih" sistema u manjoj meri - mislim da je elektronski sistem ipak daleko superiorniji po svim tackama.

Sto se sigurnosti MUP-ove baze tice - ako to urade kako treba, dakle ceo sistem je fizicki odvojen od bilo kakve javne telekomunikacione mreze, sve je kriptovano i auditovano, fizicke lokacije gde se smestaju podaci su pracene sigurnostim kamerama koje svoj feed pohranjuju na neizbrisivu lokaciju - ne bi trebalo da bude puno problema.

Ljudski faktor je naravno ono sto moze da pravi probleme, ali bi se efikasnom implementacijom prava nadgledanja celog sistema i sistemom gde bi za brisanje logova bilo neophodno da na to pristanu glavno tehnicko lice, ministar unutrasnjih poslova i neki nezavisan nadzorni odbor - bilo bi jako tesko (ne i nemoguce, doduse) sakriti neku mahinaciju - moguce bi je bilo uraditi, ali bi svakako bilo jako tesko spreciti da vest o mahinaciji zavrsi u javnosti, takodje bi jako tesko bilo da tu prodju male i srednje korupcije - sto i jeste cilj.

Ostali bi naravno highest-profile korupcionasi - tipa neka multi-milonska korupcija da se nekom izda drugi identitet i gde bi hipoteticki bili umesani ljudi nivoa generala i ministra - ali od takve korupcije ne bi bio imun ni jedan jedini sistem. Ono sto je bitno je da se korupcija nizeg nivoa smanji, a e-sistemom se to moze uraditi.

Kao kljucni dokaz da ovi sistemi rade - eto vam e-banking, funkcionise skroz dobro, uz pomoc sistema PIN kodova, autorizacija za izmene i sl... se dobija sistem koji je vrlo pouzdan sa jako retkim problemima. U ovo ne racunam kreditne kartice koje upravo nemaju neke sisteme zastite - ali koliko puta ste culi da je neko nekom provalio chip (EC/Maestro) karticu i sl...

U poredjenju sa cekovima, EC kartica je neuporedivo sigurnija zbog:

* Nemogucnosti lakog kopiranja
* Privatnog identifikacionog broja
* Enkripcije u komunikaciji i mogucnosti direktnog proveravanja stanja i autenticnosti sa bankom izdavacem

Dok je cekove bilo moguce kako falsifikovati pa trositi tudje pare, tako i izdavati bez pokrica.

Ista stvar vazi i za e-dokumenta - smart kartice su sigurnije od papira, PIN kod onemogucava neovlascen pristup a enkripcija sprecava kopiranje i analizu od ljudi koji to ne treba da rade.

[Ovu poruku je menjao Ivan Dimkovic dana 24.07.2006. u 20:50 GMT+1]
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

jablan

Član broj: 8286
Poruke: 4541



+710 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti24.07.2006. u 20:10 - pre 215 meseci
Po mom mišljenju, ne postoji nijedna prepreka da se održava paralelni sistem - I elektronski I papirnati. S jedne strane, papirnati bi pružio koliko-toliko siguran "backup" u slučaju ozbiljnije havarije koja bi mogla da zadesi elektronski / elektroenergetski / energetski sistem, kao i za slučaj bilo kakvog elektronskog hakeraja. Sa druge strane, elektronski sistem donosi sve one prednosti koje valjda nije potrebno pominjati... Ubeđen sam da je država u stanju da održava ovakav paralelni sistem, imajući u vidu da to već godinama uspeva svakoj banci pod kapom nebeskom, a banke barataju znatno većom količinom podataka nego bilo koji MUP...
 
Odgovor na temu

dejankr
Dejan Krsmanovic
JavaEE programer
Beograd

Član broj: 7842
Poruke: 384
*.sbb.co.yu.



+1 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti24.07.2006. u 20:40 - pre 215 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic:
Ako stavis sve prednosti elektronskih sistema sa jedne strane (lakoca vadjenja dokumenata, brzina pristupa podacima, mogucnost dodatnih servisa, masovne pretrage prilikom istraga i sl) sa nekim manama (hakeraj) koje su, uzgred budi receno, mane i "papirnih" sistema u manjoj meri - mislim da je elektronski sistem ipak daleko superiorniji po svim tackama.


Pazi, papirni dokument nije lako kopirati. Mislim, nikada ne možeš imati savršenu kopiju. Dokument u digitalnom obliku možeš do besvesti kopirati i kopija je identična originalu (to su samo nule i jedinice). To nosi ogromne prednosti ali i pojedine mane (lakša zloupotreba). I DVD je superioran u odnosu na VHS, ali su upravo zbog lakog kopiranja digitalnog zapisa holivudske kompanije toliko insistirale na ubacivanju sigurnosnih mera u DVD standard (mada očigledno da ni to nije bilo dovoljno).

Citat:
Ivan Dimkovic:
Sto se sigurnosti MUP-ove baze tice - ako to urade kako treba, dakle ceo sistem je fizicki odvojen od bilo kakve javne telekomunikacione mreze, sve je kriptovano i auditovano, fizicke lokacije gde se smestaju podaci su pracene sigurnostim kamerama koje svoj feed pohranjuju na neizbrisivu lokaciju - ne bi trebalo da bude puno problema.

Jedan od problema koji protivnici uvođenja novih ličnih karata navode, a koji po meni pije vodu, jeste to što je celokupan sistem radila strana (pa još Američka!) kompanija pa je pitanje da li su namerno ili slučajno ostavljene rupe u sistemu koje se mogu zloupotrebiti.
Citat:
Ivan Dimkovic:
Kao kljucni dokaz da ovi sistemi rade - eto vam e-banking, funkcionise skroz dobro, uz pomoc sistema PIN kodova, autorizacija za izmene i sl... se dobija sistem koji je vrlo pouzdan sa jako retkim problemima. U ovo ne racunam kreditne kartice koje upravo nemaju neke sisteme zastite - ali koliko puta ste culi da je neko nekom provalio chip (EC/Maestro) karticu i sl...


Upravo sam zato i naglasio potrebu postojanja odgovarajućih sigurnosnih mera. Lakoća zloupotrebe kreditnih kartica naspram pljačke papirnog novca ide u prilog ovom što hoću da kažem. Danas svaki klinac ako ima Internet i zna broj nečije kreditne kartice, a to nije teško nabaviti, može da je zloupotrebi, a da ostane maltene nedodirljiv. Presresti nekog i opljačkati mu pravi novac je daleko teže i rizičnije.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti24.07.2006. u 20:54 - pre 215 meseci
Citat:

Pazi, papirni dokument nije lako kopirati. Mislim, nikada ne možeš imati savršenu kopiju.


Molim te, kakva ti to "savrsena kopija" parceta kupusa zvanog SCG licna karta ili SCG pasos treba? Koliko sam primetio najkompleksnija stvar u SCG pasosu je hologram a kod licne karte suvi zig ;-)

Citat:
Dokument u digitalnom obliku možeš do besvesti kopirati i kopija je identična originalu (to su samo nule i jedinice). To nosi ogromne prednosti ali i pojedine mane (lakša zloupotreba). I DVD je superioran u odnosu na VHS, ali su upravo zbog lakog kopiranja digitalnog zapisa holivudske kompanije toliko insistirale na ubacivanju sigurnosnih mera u DVD standard (mada očigledno da ni to nije bilo dovoljno).


Ovo nije tacno i mislim da koristimo pogresne medijume za analogije sa konkretnim problemom, ovde se radi o SMART karticama - SMART kartice uopste nije lako kopirati - cak ih je moguce napraviti da ih je skoro nemoguce kopirati uz pomoc chipova koji se samo-spaljuju kada se pokusavaju ocitati bez specijalnog procesa ocitavanja, kao sto rekoh EC kartice su pravi primer - da je lako kopirati bankarsku EC karticu, moglo bi se lepo kupovati na gomili benzinskih pumpi, restorana i prodavnica gde se ne zahteva PIN vec samo potpis a to se ne desava.

Ovome dodaj jos i PIN kao dodatnu meru zastite u odnosu na mere zastite u SMART karticama protiv neovlascene uptorebe i dobices e-dokument koji je daleko tezi za kopiranje i ilegalnu upotrebu od papirnog - koja je zastita SCG licne karte ako ti je neko klonira?

Svemu tome jos dodaj i sisteme elektronskog pracenja koji bi registrovali neobicne kombinacije (recimo upotreba iste kartice na 2 geografske lokacije u kratkom vremenskom periodu, visestruko unosenje pogresnog PIN-a, povecana kolicina upita i sl...) - i dobijas sisteme zastite koje je nemoguce postici sa papirom.

Na kraju, postavi sebi jedno pitanje u vidu "sanity checka" - zasto mislis da su sve banke presle na e-sisteme i e-dokumente klijenata (EC kartice, online banking) ako su oni manje sigurni od papirnih? Misls da banke zele da gube pare na sudskim sporovima oko eventualnih falsifikata? ;-)

Citat:

Jedan od problema koji protivnici uvođenja novih ličnih karata navode, a koji po meni pije vodu, jeste to što je celokupan sistem radila strana (pa još Američka!) kompanija pa je pitanje da li su namerno ili slučajno ostavljene rupe u sistemu koje se mogu zloupotrebiti.


To sto je sistem radila USA kompanija ne znaci bas puno toga, zapravo ne mora da znaci nista. Ako malo bolje razmislis, u takvom slucaju zahteva za poverenje koje ti potenciras bi morao imati kompletan sistem od niskih komponenti, preko integrisanog hardvera pa sve do softvera potpuno izradjen u domacim firmama u koje imas najvece licno poverenje - sto je nemoguce jer domace firme pre svega nisu u stanju da naprave racunarski sistem for starters. Sistem je sasvim moguce lepo zastiti fizickim odvajanjem terminala i komunikacione mreze od javnog pristupa - sto se postize metodama poznatim svakom sa iole naprednijim znanjem telekomunikacija i metoda zastite sistema od prisluskivanja.

Gotovo svaki drzavni sistem vecine zemalja koristi hardver i/ili softver nastao delom ili kompletno u USA (mikroprocesori, diskovi, memorija, komunikacione komponente, sistemski softver).

Naravno treba biti obazriv, i obezbediti takav sistem od bilo kakve intruzije bilo od strane domacih kriminalaca ili neke strane obavestajne sluzbe - ali to su neke metode obaveznog osiguranja koje se podrazumevaju.

Citat:

Upravo sam zato i naglasio potrebu postojanja odgovarajućih sigurnosnih mera. Lakoća zloupotrebe kreditnih kartica naspram pljačke papirnog novca ide u prilog ovom što hoću da kažem. Danas svaki klinac ako ima Internet i zna broj nečije kreditne kartice, a to nije teško nabaviti, može da je zloupotrebi, a da ostane maltene nedodirljiv. Presresti nekog i opljačkati mu pravi novac je daleko teže i rizičnije.


Lepo sam rekao da kreditne kartice nisu analogija sa ovim o cemu pricamo - jer su kreditne kartice samo 16 cifri utisnutih na plastici bez ikakve elektronske zastite i - ovde pricamo o SMART kartici sa chipom, a kriminal sa SMART karticama u bankarskom sektoru je besmisleno mali i u ogromnoj vecini slucajeva se sastoji od fizickog otimanja kartice od vlasnika i prisilnog odavanja PIN-a sto, moras priznati, mozes i sa obicnim dokumentom ;-)

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

dejankr
Dejan Krsmanovic
JavaEE programer
Beograd

Član broj: 7842
Poruke: 384
*.sbb.co.yu.



+1 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti25.07.2006. u 09:23 - pre 215 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic: Molim te, kakva ti to "savrsena kopija" parceta kupusa zvanog SCG licna karta ili SCG pasos treba? Koliko sam primetio najkompleksnija stvar u SCG pasosu je hologram a kod licne karte suvi zig ;-)


Ja nisam pričao o konkretnim dokumentima već uopšteno. Slažem se sa svime što si napisao u ostatku poruke, ja sam samo naveo primer onoga što sam hteo da kažem a to je da uvođenje nove tehnologije bez potrebnih sigurnosnih mera samo pogoršava bezbednost sistema (zato sam namerno i naveo primer kreditne kartice). Pri tome ne želim da kažem da je to slučaj u novom sistemu koji uvodi MUP (štaviše znam samo uopšteno o njemu pa bi bilo glupo da ocenjujem) ali mi dosta stvari tu "smrdi". A pošto i sami kažu da nisu mogli ranije da ga uvedu jer ih je mnogo stručnjaka napustilo zbog malih plata, ja se pitam da li su ljudi koji su ostali dovoljno stručni da obezbede taj sistem. Ovde se, na žalost, jako malo posvećuje privatnosti podataka pa mnoge zloupotrebe mogu proći a da se ljudi i ne počešu po glavi... Znaš i sam kakvo je stanje na primer u USA, gde policajac nema pravo ni da te legitimiše ako nisi napravio neki prestup. Mi taj nivo svesti o privatnosti nećemo skoro imati, pa u međuvremenu ljudi neće ni biti svesni kada se ona narušava.

Btw, da me neko ne shvati pogrešno, nisam protiv uvođenja novih tehnologija, pa ni protiv uvođenja novih ličnih karata, naprotiv. Samo ukazujem na to da ako se sve odradi na brzinu i bez odgovarajuće zaštite da se postiže suprotan efekat. Pa ovde je najnormalnije da grupa ljudi godinama uzima putarinu za svako drugo strano vozilo koje prolazi Srbijom, pri čemu se u međuvemenu promeni nekoliko informacionih sistema!

 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.smin.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti06.08.2006. u 17:03 - pre 214 meseci

http://www.wired.com/news/tech...1521-0.html?tw=wn_technology_1
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti08.08.2006. u 14:40 - pre 214 meseci
Britanski skupi biometrički sistem primenjivan u pasošima koji je (bio) poslednja reč tehnologije je uspešno hakovan. Lukas Grunwald, konsultant jedne nemačke kompanije koja se bavi poljem softverske bezbednosti, tvrdi da je otkrio metod kloniranja informacija koje se čuvaju u novim pasošima. Tokom govora na Defcon Security konferenciji održanoj u Las Vegasu, Grunswald je rekao da podaci mogu biti prebačeni na prazne čipove koji ne sadrže druge podatke, koji onda mogu biti hardverski implantirani u lažne pasoše. Britaniju je razvoj ovog sistema koštao više od 415 miliona funti, uključujući tu i popunjavanje pasoša podacima kao što su otisci prostiju, skenovi lica i rožnjače itd. Kao šlag na tortu, došlo je saznanje da se identičan metod može koristiti za falsifokovanje ličnih karata. Grunwald je uspeo da hakuje ove sisteme za dve nedelje koristeći hardver koji je vredeo svega 105 funti.

techamok.com via
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.smin.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti09.08.2006. u 22:37 - pre 214 meseci
Na konferenciji o bezbednosti, održanoj prošle nedelje u Las Vegasu pred okupljenim međunarodnim stručnjacima za sigurnost elektronskih podataka, jedan nemački konsultant pokazao je da može da klonira elektronske pasoše koje će SAD i neke evropske zemlje početi da izdaju svojim građanima već krajem ove godine. Ti pasoši, naime, sadrže radiofrekvencijsku identifikaciju, ili RFID čipove, koji treba da garantuju tajnost podataka. Međutim, ovaj stručnjak po imenu Lukas Grinvald tvrdi da podaci u tim čipovima veoma lako mogu da se kopiraju, te je izrada RFID pasoša čisto bacanje novca. Sjedinjene Američke Države među prvima su insistirale na uvođenju elektronskih pasoša, smatrajući da je lakše otkriti falsifikat kad postoje čipovi u pasošima. Iako je u početku bilo govora o enkripciji podataka na čipu, njihovo dešifrovanje isuviše bi bilo složeno i skupo, pa će se u prvo vreme lični podaci samo upisivati u čip onakvi kakvi jesu.

Grinvald tvrdi da podaci koji mogu da se pročitaju, mogu i da se kloniraju i smeste na novi čip. On sam je uspeo to da uradi za samo dve nedelje, obavivši svojevrsni test sigurnosti novog nemačkog pasoša Evropske unije. On je svoj pasoš stavio iznad profesionalnog RFID čitača pasoša koji koriste pogranične inspekcije, i ubacio program koji se koristi prilikom kontrole pasoša na granici, pod nazivom Golden Reader Tool. Posle nekoliko sekundi, podaci iz pasoškog čipa pojavili su se na ekranu u šablonu Golden Reader-a. Zatim je uzeo praznu stranicu pasoša sa još neispunjenim RFID čipom, postavio je ispod RFID čitača i uz pomoć programa koji su on i njegov kolega napravili pre dve godine, nazvanog RFDUMP (RFID-smetlište), prebacio podatke sa čipa svog pasoša na novi.

Elektronski čitač pasoša ne može da razlikuje falsifikat od pravog čipa, kaže Grinvald. Međutim, osim kloniranja, dodaje on, nije zasad moguće izmeniti već postojeće podatke na čipu, zbog toga što ti pasoši sadrže kriptografske delove koji potvrđuju autentičnost podataka. Grinvald je, međutim, istim postupkom kopirao podatke sa pasoškog čipa na običnu pametnu karticu - kakve korporacije koriste za ulazak u firmu - i formatirao njen čip prema ICAO standardu pasoških čipova. Uspeo je da zavara čitač pasoša poturivši tu karticu između čitača i pasoškog čipa. Pošto čitač može odjednom da čita samo jedan čip, i to najbliži, učitao je podatke sa kartice, umesto sa pasoškog čipa. To znači da terorista čije je ime na listi sumnjivih može da nosi pasoš sa svojim imenom i fotografijom, ali sa RFID čipom koji sadrži drukčije podatke klonirane sa tuđeg pasoša. Svaki pogranični kompjuter koji se oslanja na elektronsku informaciju - umesto na ono što je štampano na pasošu, mogao bi da završi zadatak tako što bi proveravao pogrešno ime.

To bi se lako ispravilo pomoću fizičke provere samog pasoša da bi se videlo da li slika i ime odgovaraju podacima u čipu, kao i proverom mašinski čitljivog štampanog teksta na dnu pasoša. Zvaničnici Stejt Departmenta, koji kažu, međutim, da im je odavno poznato da se čipovi mogu klonirati, ali da bi drugi bezbednosni elementi u pasošu, kao digitalna fotografija nosioca pasoša ubačena u čip mogli da zaštite pasoš od zloupotreba. Ujedno, nigde se neće primenjivati samo automatska, kompjuterska provera čipova, već i živi kontrolori koji će sve podatke lično proveravati i upoređivati. U Australiji, međutim, već se razmišlja o uvođenju automatske kontrole pasoša za određene kategorije putnika. Grinvald upozorava i na to da bi neko mogao da ubaci u čip neispravne podatke koji bi mogli da dovedu do kraha za to nepripremljenog sistema čitanja. Planirano je da američki elektronski pasoši sadrže mrežu metalnih vlakana utkanu u prednju koricu dokumenta da bi ih štitila od neautorizovanih čitača. Međutim, iako bi ta vrsta kontrole pristupa bazi štitila čip da ne prenosi korisne informacije napadačima, pravi čitači bi ipak mogli da dođu do podataka iz njega. Ta zaštita je dodata nakon što su branioci privatnosti izrazili zabrinutost zbog mogućnosti da neki terorista samo uperi RFID čitač u gomilu ljudi i identifikuje traženog putnika. To je moguće ukoliko je pasoš makar i pola centimetra otvoren, recimo u novčaniku, ili torbi, a podaci su dostupni svakom ko je udaljen nešto manje od metra, ukoliko ima odgovarajući čitač.

Pored pasoša Grinvald je klonirao i studentske RFID kartice koje se koriste za univerzitetske menze i sl., zatim je sa saradnicima uspeo da sruši RFID alarmne sisteme koji se oglašavaju ukoliko neko razbije prozor ili vrata da bi ušao, zatim RFID priključke u pametnim ključnim karticama za hotelske sobe, kancelarije i sl. Grinvald i njegovi saradnici napravili su rečničku bazu podataka o svim karticama ovog tipa koje su pronašli u literaturi, koju su ugradili u svoj program. Bili su iznenađeni kad su uspeli da pročitaju 75 odsto svih kartica koje su im dospele u ruke.

Čitač čipa aktivira eksploziv
Dvojica američkih istraživača na pomenutom skupu u Las Vegasu demonstrirala su na video-materijalu koj isu doneli, kako RFID čitač, prikačen na improvizovanu eksplozivnu napravu može teorijski da identifikuje građanina koji prolazi pored te eksplozivne sprave i da u željenom trenutku aktivira eksploziv. Oni još uvek nisu isprobali svoju teroiju na pravom američkom e-pasošu jer taj dokument još nije u upotrebi, ali su koristili njegov prototip koji su sami naprvaili pomoću RFID čipa smeštenog u džepu žrtve. Kad čip prođe pored čitača, čitač aktivira eksploziv smešten u kanti za đubre.

V.R.




Sigurnost elektronskih pasoša, koji su predstavljeni u Sjedinjenim Državama i brojnim zemljama Evropske unije, dovedena je pod sumnju. I to na javnom skupu, na godišnjoj konferenciji u Las Vegasu kada je nemački ekspertski konsultant za kompjutersku bezbednost Lukas Grunvald demonstrirao kako lični podaci pohranjeni u dokumentima kompjutera mogu da budu kopirani i prebačeni na neko drugo, bilo koje mesto. Lukas Grunvald je pokazao tehniku kloniranja koristeći kompjuterski čip koji sadrži elektronske informacije koje je kopirao sa svog nemačkog pasoša.

Tako su uveravanja zvaničnika vlada da elektronska informacija ne bi mogla da bude duplirana postala kontradiktorna.

Ekspert Grunvald, koji je pokrenuo pitanje bezbednosti elektronskih pasoša, rekao je da su, sa njegove tačke gledišta, svi biometrijski pasoši samo ogromno traćenje novca jer uopšte ne povećavaju bezbednost kretanja vlasnika pasoša, a ni bezbednost zemlje u koju se uputio. Tačnije, dizajn celog pasoša je slobodna demonstracija softvera koji na neki način može da bude onesposobljen i da ne odgovara prvobitnoj nameni.

Ovo upozorenje da je glavna ranjivost elektronskog pasoša to što dopušta kriminalcima da kloniraju uneseni tajni kod i kompjuterski „enter” za ilegalni ulazak u zemlju, stiglo je sa pomenute međunarodne konferencije posvećene otkrivenim slabostima kompjutera, opremi mobilnih telefona i ostalih električnih aparata, a učesnici su najbolji svetski stručnjaci za bezbednost.

Kontroverzni e – pasoš sadrži čip za radiofrekventnu identifikaciju, i upravo taj čip, kako su uvereni američki i evropski stručnjaci, služi da osujeti falsifikovanje dokumenta. Poslednja istraživanja koja pokazuju rast interesovanja za korišćenjem radiofrekventne identifikacije (RFID), govore i o tome da zgrade, robne kuće i drugi objekti koji nas okružuju u svakodnevnom životu mogu svojim emitovanjem svetlosti ili drugih talasa da otežaju upotrebu kompjutera koji su opremljeni specijalnim antenama.

Ali, najnovija tehnologija u oblasti automatske identifikacije je upravo tehnologija označavanja i očitavanja bazirana na radiofrekventnoj identifikaciji. Utoliko je izazov za korišćenje veći, jer Sjedinjene Države planiraju da u oktobru počnu da izdaju elektronski pasoš američkim građanima. Elektronski pasoški čip sadrži digitalnu pasošku fotografiju, ime, datum rođenja, nacionalnost i druge važne podatke imaoca pasoša.

Zemlje članice EU opredelile su se za novi elektronski pasoš sa biometričkim karakteristikama 2004. godine, a Nemačka je bila prva u EU koja je godinu dana kasnije uvela za svoje građane takav tip elektronskog pasoša.

Evropska komisija je, uostalom, pre nešto više od mesec dana otkrila tehničke detalje novog tipa biometričke oznake pasoša koji će koristiti svi građani Evropske unije. Pasoš sadrži obavezne otiske prstiju, jer Brisel smatra da su otisci najosetljivija baza podataka.

Građani EU dobiće nove elektronske pasoše sa biometričkim obeležjem dva prsta do 2009.

Koliko će poruka nemačkog naučnika sa skupa najboljih svetskih stručnjaka za bezbednost uticati na širenje korišćenja elektronskih pasoša, zavisiće nesumnjivo od daljeg razvoja tehnologije u toj oblasti, a pre svega onih oblasti usmerenih na bezbednost. To ne znači da se i hakeri neće oprobati u „otkrivanju” podataka sa ličnih elektronskih pasoša, viza i drugih ličnih dokumenata. Stručnjaku za bezbednost Lukasu Grunvaldu bile su potrebne dve nedelje da prouči kako da klonira pasoški čip koristeći standard za elektronske pasoše postavljen na veb-sajtu Organizacije civilne avijacije, tela UN koje je upravo taj standard razvilo.

Branka Mikić

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 11.08.2006. u 16:43 GMT+1]
 
Odgovor na temu

valeksic
Vladimir Aleksić
Beograd

Član broj: 20451
Poruke: 325
195.252.89.*



Profil

icon Re: Zakon o elektronskoj ličnoj karti22.08.2006. u 21:31 - pre 214 meseci
Uđeš, iza­đeš i lič­na kar­ta

Novosti, 22. avgust 2006.

Pro­ce­du­ra pod­no­še­nja zah­te­va za iz­da­va­nje no­ve lič­ne kar­te sa bi­o­me­trij­skim po­da­ci­ma, ko­ja bi u svim po­li­cij­skim sta­ni­ca­ma tre­ba­lo da poč­ne od ja­nu­a­ra 2007. go­di­ne bi­će krat­ka i jed­no­stav­na.

- Za­hva­lju­ju­ći mo­der­ni­za­ci­ji si­ste­ma po­li­ci­je no­va do­ku­men­ta do­bi­ja­će se bez gu­žvi i če­ka­nja - ob­ja­šnja­va za "No­vo­sti" dr Alek­sej Ma­ka­rov, di­rek­tor raz­vo­ja u be­o­grad­skom "Vla­ta­ko­mu", za­stup­ni­ku "Mo­to­ro­le" za Sr­bi­ju. - Naš tim je­dan je od uče­sni­ka u dr­žav­nom pro­jek­tu mo­der­ni­za­ci­je si­ste­ma za iz­da­va­nje lič­nih do­ku­me­na­ta, a is­po­ru­či­li smo no­ve teh­no­lo­gi­je - za pre­po­zna­va­nje oti­ska pr­sta (AFIS) i sli­ke li­ca (FI­IS), kao i ure­đaj za či­ta­nje i ve­ri­fi­ka­ci­ju lič­nih do­ku­me­na­ta.

Re­por­te­ri "No­vo­sti", po­mo­ću re­še­nja "Vla­ta­ko­mo­ve" teh­no­lo­gi­je slič­ne onoj u MUP, is­pro­ba­li su mo­der­ni­zo­va­nu pro­ce­du­ru pri­ja­vlji­va­nja za no­va lič­na do­ku­men­ta.

Kao i do sa­da, gra­đa­ni će na šal­te­ru po­li­ci­je za iz­da­va­nje lič­ne kar­te da­ti svo­je lič­ne po­dat­ke - ime, pre­zi­me, adre­su... Ume­sto ne­pri­jat­nog ko­ri­šće­nja ma­sti­la i pa­pi­ra, ka­ži­prst će se ubu­du­će elek­tron­ski ske­ni­ra­ti. Po­sle ove pro­ce­du­re neo­p­hod­no je i fo­to­gra­fi­sa­nje.

- "Vla­ta­kom", na zah­tev "Mo­to­ro­le", is­po­ru­ču­je i fo­to­ka­bi­ne za fo­to­gra­fi­sa­nje gra­đa­na - do­da­je To­mi­slav Ni­ko­lić, di­rek­tor mar­ke­tin­ga u "Vla­ta­ko­mu". - One obez­be­đu­ju kon­stant­no di­fu­zno i kva­li­tet­no osve­tlje­nje ta­ko da se do­bi­ja­ju fo­to­gra­fi­je vi­so­kog kva­li­te­ta. On je neo­p­ho­dan zbog štam­pa­nja sli­ka na lič­nim kar­ta­ma, ali i zbog soft­ve­ra ko­ji vr­ši pre­po­zna­va­nje li­ca.

Po­sle fo­to­gra­fi­sa­nja u ka­bi­ni, gra­đa­ni će na ske­ne­ru, kod rad­ni­ka na šal­te­ru, osta­vlja­ti i svoj pot­pis. Pro­ce­du­ra se, na­kon ovog ko­ra­ka, za­vr­ša­va.

- U slu­ča­ju da je do­šlo do ne­ke gre­ške u uno­še­nju tek­stu­al­nih ili bi­o­me­trij­skih po­da­ta­ka soft­ver od­mah to ot­kri­va i zah­te­va is­prav­ku - na­sta­vlja Ni­ko­lić. - Tek po oba­vlje­noj is­prav­ci po­da­ci od­la­ze na ob­ra­du. Iz­ve­štaj o tim is­prav­ka­ma, ali i ne­kim bu­du­ćim pro­me­na­ma, ču­va­ju se u si­ste­mu.

Ba­za oti­sa­ka pr­sti­ju je fi­zič­ki odvo­je­na od spo­lja­šnjih si­ste­ma i te­ško se mo­že u nju pro­dre­ti. Pre­ma re­či­ma Ma­ka­ro­va, "Mo­to­ro­la" ni­je ima­la pri­stup po­da­ci­ma u ovoj ba­zi, već su se za po­tre­be te­sti­ra­nja i obu­ke ko­ri­sti­li la­žni po­da­ci.

- Sa­me do­ku­men­te ne­mo­gu­će je fal­si­fi­ko­va­ti - pod­vla­či Ma­ka­rov. - Ce­lo­kup­nom mo­der­ni­za­ci­jom, Sr­bi­ja će sma­nji­ti teh­no­lo­ški za­o­sta­tak za re­še­nji­ma, ko­ji se za ovu na­me­nu ko­ri­ste u sve­tu. Me­đu­na­rod­ni stan­dar­di su ja­sni i mo­ra­ju se po­što­va­ti, pr­ven­stve­no u bor­bi pro­tiv te­ro­ri­zma i kri­mi­na­la. "Vla­ta­kom" je sa "Mo­to­ro­lom" u ce­lo­kup­nom po­slu uče­stvo­vao 20 od­sto i svo­jim re­še­nji­ma je obez­be­dio deo opre­me i soft­ve­ra za no­vi si­stem. Ovoj opre­mi, kao i si­ste­mu u Sr­bi­ji, mno­gi struč­nja­ci iz ze­ma­lja ko­je već ima­ju ili će tek ući u bi­o­me­trij­sku teh­no­lo­gi­ju, da­li su vi­so­ku oce­nu.

Neo­vla­šće­ni pri­stup si­ste­mu MUP, ko­ga u jav­no­sti ne­ki sma­tra­ju ra­nji­vim, one­mo­gu­ćen je pri­me­nom ne­ko­li­ko si­ste­ma za­šti­te. Si­ste­mu će ima­ti pri­stup sa­mo ovla­šće­ni slu­žbe­ni­ci, sa kar­ti­ca­ma sa SMART či­pom. U sa­mu ba­zu po­da­ta­ka gra­đa­na u cen­tra­li MUP Sr­bi­je mo­ći će da uđu za­po­sle­ni tek po­sle pro­ve­re iden­ti­te­ta (po­mo­ću SMART kar­ti­ce) i ve­ri­fi­ka­ci­jom ka­ži­pr­sta.

KURS

STRUČ­NjA­CI MUP su kroz ne­ko­li­ko kur­se­va ospo­so­blje­ni da sa­mo­stal­no ad­mi­ni­stri­ra­ju, po­pu­nja­va­ju i odr­ža­va­ju AFIS si­stem. Ta­ko­đe, oni mo­gu da­lje da ob­u­ča­va­ju ope­ra­te­re za rad.

ČI­TAČ DO­KU­ME­NA­TA

SRP­SKA po­li­ci­ja na­ru­či­la je od "Vla­ta­ko­ma" i či­tač pa­so­ša "VDR 1", ko­ji je jed­no od naj­mo­der­ni­jih teh­nič­kih re­še­nja na svet­skom tr­ži­štu, što je po­tvr­đe­no na mno­gim te­sti­ra­nji­ma i saj­mo­vi­ma. Ovaj či­tač, ra­di pro­ve­re do­ku­me­na­ta, mo­gu ko­ri­sti­ti i ban­ke, ho­te­li, rent-a-kar agen­ci­je, jed­no­stav­no svi ko­ji­ma je u in­te­re­su da pro­ve­re da li su do­ku­men­ta va­lid­na.

Sr. KRA­LjE­VIĆ
 
Odgovor na temu

[es] :: IT pravo i politika razvoja :: Zakon o elektronskoj ličnoj karti

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7

[ Pregleda: 60461 | Odgovora: 136 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.