Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?

[es] :: Advocacy :: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?

Strane: << < .. 11 12 13 14 15 16 17 18 19

[ Pregleda: 62855 | Odgovora: 366 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

MladenIsakovic
Mladen Isaković
Šabac

Član broj: 58620
Poruke: 333
*.smin.sezampro.yu.

Jabber: mladjai@elitesecurity.org
ICQ: 162720715
Sajt: www.slackware-srbija.org


+1 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?20.03.2006. u 23:47 - pre 219 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic: www.jat.co.yu
www.lufthansa.com
www.britishairways.com

Ucini sebi uslugu, prosetaj malo... nije vise ni tako strasno skupo, a moze biti vrlo korisno

[Ovu poruku je menjao Ivan Dimkovic dana 20.03.2006. u 22:47 GMT+1]


Nikada nisam verovao RTS-u, ni pre 2000-te, ni danas. I tada, a i sada mi svaki dan govore kako lepo živim, kako sam sve bogatiji, a meni sve gore. I nisi baš pronašao uverljiv deo onoga što sam napisao za citat. Da nisam mnogo putovao - to je tačno, iskreno - nemam mogućnosti za to. Mene zanima zašto nisi uzeo neki deo mog posta, pa analizirao gde grešim, i ispravio me. To tvoje "priče sa RTS-a" meni ne znači apsolutno ništa. Na to mogu samo da ti odgovorim "to tvoje sa dojče-vele" (ne znam da spelujem, ali znaš na koji list mislim). Ja nisam dugo putovao, a ti dugo nisi bio kući, očigledno. E da ti opišem stanje ovde: imam brata, završio mašinski fakultet u roku, prosečna ocena 9 i nešto, jedva je u 30-oj uspeo da dobije posao u firmi "Metaloplastika", ovde u Šapcu, koja je u ovo "demokratsko" vreme privatizovana; kupio ju je jedan poltron, bivši pomoćnik direktora i jedan od vidjenijih ljudi u partiji, čovek koga ne ceni čak ni porodica, a počeo je kao magacioner sa večernjom školom; e taj moj brat radi za 9000 dinara (oko 100 evra) mesečno; radi 10 sati dnevno u proseku, svaku subotu, a nedeljom nekad ide da šiša travu kod vlasnika firme, jer mora, jer se prošle godine oženio i dobio 2 ćerke bliznakinje, i nema od čega da ih izdržava! E, takvog kapitalizma se ja plašim.
Pazi, ti i ja se verovatno nećemo razumeti, jer se subjekitivzam ne može izbeći. Ti pričaš iz pozicije čoveka koji živi u bogatoj zemlji, ima dobar i lepo plaćen posao, i samim tim verovatno kvalitetan život; ja sam u poziciji čoveka koji vidi sve mane ranog kapitalizma, sirovog grabeža, lopovluka, nepotizma, poltronstva, laži, korupcije....... u zemlji koja je uništena. Ja ovakve slike vidim svuda oko sebe, svaki dan. Ljudi su očajni, perpektive nigde na vidiku. Nusprodukt te demokratije koju smo dobili na krilima "milosrdnog anđela" je to što je sada više mladih ljudi koji vise pred amabasadama zapadnih zemalja, nego za vreme 90-ih, u mraku sankcija.
Ali, da ne idem dalje u off-topic........
Iz ovog tvoj posta ja mogu da vidim da si ti samo preleteo ono što sam napisao, da nisi čitao. Nisam ja nikakav komunista u duši, ja sam kao primer dobrog društvenog uređenja upravo naveo Švedsku, zemlju koja nikada nije bila zvanično komunistička, a imala je veća socijalna davanja od svih socijalističkih zemalja zajedno. Kapitalizam je (kako sam i prethodno rekao) moćniji, profitabilniji i fleksibilniji poredak, iako veoma nehuman prema širokim narodnim masama u preko 95% kapitalističkih zemalja sveta. Ipak, ima mnoge prednosti u odnosu na kapitalizam, da ne nabrajam sad, svi znamo teoriju, a videli smo i u praksi. A ti ako možeš, opovrgni moje tvrdnje da vodeće "najdemokratskije" zemlje zapada žive na račun eksploatacije ljudsih, prirodnih i materijalnih resursa zemalja trećeg sveta, u koje, otprilike, spadamo svi sem njih samih.

Što se tiče cifre žrtava nasilja nad crncima, pogrešio sam, tj. nisam se dobro izrazio, izvinjavam se. Pročitao sam podatak o 5000 žrtava, slučajno sam lupio nulu. Zaista nije bilo namerno, stvarno je greška. E da ne pogrešim ponovo, (čitao sam nešto o tome pre 2 godine), mislim da je bilo preko 12000 ljudi na masovnim demonstracijama, a ukupan broj nastradalih (ne toliko mrtvih, u taj broj ulaze i povređeni, uhapšeni, itd) je oko 5.000. Dakle, pogrešno sam otkucao, moja greška, izvinjavam se.

Citat:
Daj URL link - mora da ga imas... posto se CNN po ceo dan bavi Vojvodinom


Nemam link, to su bili izveštaji CNN-a od jesenas, koje sam gledao na satelitskoj, prenabudžili su od obične tuče čitav sukob civilizacija. To je trajalo par dana, dok se nije ustanovilo da nema veze sa mozgom sa onim što su oni prenosili. A to se desilo možda 20-ak dana nakon onog slučaja kad su nekoliko Madjara pretukli onog Srbina, maltretirali ga, pa kao, produžetak međuetničkih sukoba u Vojvodini. Tada su Mađarski EU parlamentarci poveli pitanje stanja mađarske nacionalne manjine u Vojvodini.
E, sad smo otišli o off-topic. Odoh da spavam, vidimo se sutra.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?20.03.2006. u 23:58 - pre 219 meseci
Citat:
Kapitalizam je (kako sam i prethodno rekao) moćniji, profitabilniji i fleksibilniji poredak, iako veoma nehuman prema širokim narodnim masama u preko 95% kapitalističkih zemalja sveta.


Sta je "preko 95% kapitalistickih zemalja sveta" ? Koje zemlje nabrajas u to?

Citat:

Ipak, ima mnoge prednosti u odnosu na kapitalizam, da ne nabrajam sad, svi znamo teoriju, a videli smo i u praksi. A ti ako možeš, opovrgni moje tvrdnje da vodeće "najdemokratskije" zemlje zapada žive na račun eksploatacije ljudsih, prirodnih i materijalnih resursa zemalja trećeg sveta, u koje, otprilike, spadamo svi sem njih samih.


Mnjeh - Kapitalizam zaista iskoriscava razliku u ceni dobara, ali na primeru Indije, Kine, Singapura, Hong Konga, Tajlanda i sl... vidis da te zemlje na duze staze profitiraju i pocinju da bivaju konkurentne sa konstantnim privrednim rastom i povecanjem standarda gradjana.

Komunizam, sa druge strane - ne radi to, vec direktno nasilno otima od sopstvenog naroda i ne dozvoljava mu progres na duze staze, kao sto se lepo videlo posto su se sve te zemlje lepo raspale i propale u totalnom haosu.

Citat:
Što se tiče cifre žrtava nasilja nad crncima, pogrešio sam, tj. nisam se dobro izrazio, izvinjavam se. Pročitao sam podatak o 5000 žrtava, slučajno sam lupio nulu. Zaista nije bilo namerno, stvarno je greška. E da ne pogrešim ponovo, (čitao sam nešto o tome pre 2 godine), mislim da je bilo preko 12000 ljudi na masovnim demonstracijama, a ukupan broj nastradalih (ne toliko mrtvih, u taj broj ulaze i povređeni, uhapšeni, itd) je oko 5.000. Dakle, pogrešno sam otkucao, moja greška, izvinjavam se.


Da ja tebe citiram malo, jel moze? Dakle poceo si od ovoga:

Citat:
MladenIsakovic
Da, a da bi ta nazovi-demokratija kod njih funkcionisala, u ostalim zemljama pomažu kriminalce, lopove i političare da upropaste i ono što nije dovoljno upropašćeno, pa da to kupe za džabaka. To su te "velike demokratije, uzori čovečanstva", u kojima je dozvoljeno pobiti 50000 crnaca kad demonstriraju što su ljudi drugog reda i poretka,


Dakle, od 50000 poginulih smo dosli do male korekcije - 5000 zrtava, i 34 poginula, i to ne 80-i-ne-znam-koje, vec 1965-te godine - Komunisticka i progresivna SSSR je UBILA par miliona svojih ljudi po cistkama i sopstvenim logorima. I neko onda ima stomak da prica to...

Priznaj, da se ovakvog spina ne bi postideli ni omrazeni CNN i BBC? ;-)

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.ADSL.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?20.03.2006. u 23:59 - pre 219 meseci
Citat:
Ja nisam dugo putovao, a ti dugo nisi bio kući, očigledno.


Ako smem da primetim Ivan je bio pre nesto vise od mesec dana kuci :) bar sam ga tad video, znaci da je vrlo verovatno da je bio i posle toga.

Citat:
ja sam u poziciji čoveka koji vidi sve mane ranog kapitalizma, sirovog grabeža, lopovluka, nepotizma, poltronstva, laži, korupcije....... u zemlji koja je uništena. Ja ovakve slike vidim svuda oko sebe, svaki dan. Ljudi su očajni, perpektive nigde na vidiku. Nusprodukt te demokratije koju smo dobili na krilima "milosrdnog anđela" je to što je sada više mladih ljudi koji vise pred amabasadama zapadnih zemalja, nego za vreme 90-ih, u mraku sankcija.


Nisu to mane kapitalizma vec ljudske mane. To sto je neko lopov ne znaci da je u kapitalizmu, to sto je neko lazov i sibicar ne znaci da je u kapitalizmu. Ljudi su ocajni jer nista ne rade, ne planiraju, cekaju da im nesto padne sa neba. Znas zasto su Rumuni i Bugari tako napredovali? Zasto sto su ziveli gore nego mi, Srbima je sve nestalo u 2 godine, sve blagodeti socijalistickog drustva gde je dobra ocena na fakultetu znacila utomatski posao u drzavnoj firmi gde su svi ispijali kafe i citali novine, gde se nije znalo ko pije ko placa. Najteze je imati pa nemati, znas, ljudi pogotovo oni stariji misle da ce im sve doci kao sto je i otislo, za dve godine. Lakse je srusiti neko izgraditi nesto, glupo je ocekivati da se nesto moze izgraditi brzinom kojom je sruseno.

 
Odgovor na temu

degojs

Član broj: 4716
Poruke: 5096



+51 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 00:00 - pre 219 meseci
Citat:
MladenIsakovic:
U Los Anđelesu, 198x i neke, ne sećam se tačno tačne godine.


Verovatno 1984. kada je u tom gradu odrzana Olimpijada, a vatru je potpalio upravo tamnoputi Rafer Johnson. Tu bruku pred celim svetom KKK nije mogao da izdrzi pa su pobili 50,000 za odmazdu :)

Nije im vredelo jer vec 1996. plamen je u Atlanti potpalio, opet tamnoputi, Muhamed Ali.


Kako lupas..
Commercial-Free !!!
 
Odgovor na temu

degojs

Član broj: 4716
Poruke: 5096



+51 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 00:10 - pre 219 meseci
E da, Mladene, samo da ti kazem: pojma nemam da ovde iko i gleda CNN. To je dosadna stanica do zla boga. Pazi, sta imas tamo da gledas? Jedino kad je neki rat na programu :) Ozbiljno, garantujem da se CNN daje redovno kod nas da ga ni tamo niko ne bi gledao

Imas par stotina drugih stanica: desetak naucnih kanala tipa Discovery, NASA, History, itd. Sportske kanale da i ne pominjem, od GolTV do NBA i NHL. Filmovi.. Koji crni CNN i Fox?

[Ovu poruku je menjao degojs dana 21.03.2006. u 01:12 GMT+1]
Commercial-Free !!!
 
Odgovor na temu

MladenIsakovic
Mladen Isaković
Šabac

Član broj: 58620
Poruke: 333
*.smin.sezampro.yu.

Jabber: mladjai@elitesecurity.org
ICQ: 162720715
Sajt: www.slackware-srbija.org


+1 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 00:13 - pre 219 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic: Dakle, od 50000 poginulih smo dosli do male korekcije - 5000 zrtava


Ovo je zaista bila nenamerna greška, nije u fazonu da sam "smanjio malo ribu", zaista sam dopisao nulu više, nemam razloga da lažem, i mislim da je glupo da me prozivate za ovo. Kao što sam objasnio, bilo je 5000 žrtava (ne samo mrtvih, ali sam pročitao i da mrtvih bilo malo više od tog broja koji vi navodite), zaista sam greškom dodao nulu, bez i najmanje želje da preuveličavam.
Sve u svemu, to uopšte i nije bila poenta onoga o čemu sam govorio, već nešto drugo, ali o tome ću sutra, sad sam stvarno umoran.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 00:32 - pre 219 meseci
Poenta toga je da si ti upotrebio klasican spin - koristio si vrlo odredjenu rec "pobiti", pa jos i 50000 ljudi... na samom pocetku, eto to smo dokazali da nije imalo smisla.

A tek dalje, oko tih TV stanica - i svega, mogli bi da polemisemo do sutra - time ti koristis istu tehniku koju pokusavas da pripises nekim TV stanicama, cisto da te upozorim ;)

Vrlo prosto - kao sto Dragi Tata rece, moderni kapitalizam sa demokratijom je lose drustvo - ali trenutno najbolje moguce - tesko da ces negde na kugli zemaljskoj naci optimalniji i slobodniji model danas... mozda za 50-100 godina, ko zna.

Citat:

Sve u svemu, to uopšte i nije bila poenta onoga o čemu sam govorio, već nešto drugo, ali o tome ću sutra, sad sam stvarno umoran.


Ja pokusavam da ti kazem da nemas puno kredibiliteta da govoris o necemu sto nisi ni video, a kamo li bar malo ziveo. JEdino sto mogu da kazem je da ti stvarno iskreno i od sveg srca zelim da se izboris sa lokalnim problemima i jednog dana budes u mogucnosti i da vidis kako stvari nisu bas takve kakve ih danas -... zamisljas.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Dragi Tata
Malo ispod Kanade

Član broj: 1958
Poruke: 3906
*.hsd1.ma.comcast.net.



+6 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 01:17 - pre 219 meseci
Citat:
MladenIsakovic: ja sam kao primer dobrog društvenog uređenja upravo naveo Švedsku, zemlju koja nikada nije bila zvanično komunistička, a imala je veća socijalna davanja od svih socijalističkih zemalja zajedno.


Mladene, ja stvarno mislim da ti gajiš grdne predrasude kad je Švedska u pitanju. Ova zemlja nije nikad bila ni zvanično ni nezvanično komunistička, već je bez svake sumnje kapitalistička. Tačno je da su u Švedskoj manje-više konstantno na vlasti socijal-demokrate koji jako vrednuju socijalnu pravdu i brigu za siromašne, ali sličnost između socijal-demokrata i komunista je otprilike kao između Isusa Hrista i Velikog Inkvizitora Tomasa Torkemade: izvesna podudarnost u retorici postoji, ali prvi su demokrate sa jakim osećajem za socijalnu odgovornost, a drugi su masovne ubice i pljačkaši.

Stvarno ne znam odakle ti uopšte ideja da koristiš Švedsku kao argument za apologetiku komunizma.
 
Odgovor na temu

Dragi Tata
Malo ispod Kanade

Član broj: 1958
Poruke: 3906
*.hsd1.ma.comcast.net.



+6 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 01:24 - pre 219 meseci
A što se tiče položaja Crnaca u Americi, da dodam samo da je do pre pola godine u kompaniji za koju radim podpredsednik za tehnologiju i moj šef (jeste, u to vreme sam odgovarao direktno podpredsedniku firme) bio izvesni Fraklin Howard Jr. - Crnac. Posle je prešao u Bank of America, možda ga jedan od ES-ovaca zna ;)
 
Odgovor na temu

MladenIsakovic
Mladen Isaković
Šabac

Član broj: 58620
Poruke: 333
*.adsl.sezampro.yu.

Jabber: mladjai@elitesecurity.org
ICQ: 162720715
Sajt: www.slackware-srbija.org


+1 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 01:24 - pre 219 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic: Sta je "preko 95% kapitalistickih zemalja sveta" ? Koje zemlje nabrajas u to?


Pa evo, ove što si ih sam nabrojao, osim Kine i HingKonga. Kina je specifičan slučaj, HongKong pogotovu, budući da je to Engleska tvorevina, to nije primer onoga o čemu govorim. Kad izdvojimo SAD, Japan, Australiju i par vodećih zemalja Evropske Unije, sve kapitalističke zemlje u svetu predstavljaju ono o čemu govorim. Grupa od 10-ak posto živi u izobilju, dok ostalih 90% stanovništva bukvalno živi u bedi, bez i najmanjih uslova za život. Sve Azijske zemlje, recimo, istočno od Irana (tu bih mogao da nabrojim i ove islamske zemlje, ali nije pogodno za ovu priliku, jer kod njih ima još faktora koji utiču na nizak standard, poput drugačijeg pogleda na život, uloge šerijata u društvu, itd.) su pravi primer izrabljivanja stotina miliona ljudi (čak i dece) koji rade u neljudskim uslovima za par dolara mesečne zarade, koji žive u kokošinjcima, dok su u elitnim delovima gradova velelepne vile, bazeni, hoteli, mercedesi.

Citat:
Komunizam, sa druge strane - ne radi to, vec direktno nasilno otima od sopstvenog naroda i ne dozvoljava mu progres na duze staze, kao sto se lepo videlo posto su se sve te zemlje lepo raspale i propale u totalnom haosu.


Slažem se. Samo ne shvatam na osnovu čega ti zaključuješ da ja branim komunizam, tj. da ga podržavam? Već sam rekao da smatram da je komunizam nemoguć, i kao takav on je teoretska utopija. Sve "prečice" koje vode ka njemu - bile su laž. Bilo je u tom socijalizmu mnogo dobrih stvari (besplatno školstvo, zdravstveno osiguranje), ali je generalno bio zasnovan na propagandi i nerealnom prikazu sveta. Lagali su, kao što i danas lažu.

Citat:
Komunisticka i progresivna SSSR je UBILA par miliona svojih ljudi po cistkama i sopstvenim logorima. I neko onda ima stomak da prica to...


Takođe tačno, osim da je bila komunistička. Rusija jeste bila bliže nečemu što je trebao biti komunizam, jer je tamo bukvalno sve bilo u vlasništvu države, ali sistem vladavine bio je diktatorski, neslobodan, zasnovan na strahu. Ne sećam se da sam dao bilo kakav pozitivan sud o Ruskom društvenom uređenju. Valjda si mogao primetiti da se i prema socijalizmu odnosim kritički.

Citat:
Slobodan Mišković: Nisu to mane kapitalizma vec ljudske mane. To sto je neko lopov ne znaci da je u kapitalizmu, to sto je neko lazov i sibicar ne znaci da je u kapitalizmu. Ljudi su ocajni jer nista ne rade, ne planiraju, cekaju da im nesto padne sa neba. Znas zasto su Rumuni i Bugari tako napredovali? Zasto sto su ziveli gore nego mi, Srbima je sve nestalo u 2 godine, sve blagodeti socijalistickog drustva gde je dobra ocena na fakultetu znacila utomatski posao u drzavnoj firmi gde su svi ispijali kafe i citali novine, gde se nije znalo ko pije ko placa. Najteze je imati pa nemati, znas, ljudi pogotovo oni stariji misle da ce im sve doci kao sto je i otislo, za dve godine. Lakse je srusiti neko izgraditi nesto, glupo je ocekivati da se nesto moze izgraditi brzinom kojom je sruseno.


E pa, kod nas se pokazalo da to ipak jesu mane našeg društvenog poretka, jer se ovo na ovakav način i u ovolikoj meri dešava samo u zemljama trećeg sveta, gde spadamo i mi, u onom preovlađujućem delu kapitalističkih zemalja. Ima lopova i lažova i svakakvih i u Nemačkoj, Švedskoj, Francuskoj, ali tamo nešto ne mogu da čujem da 10% ljudi koji su za 5 godina stekli milione dolara kupuju sve fabrike, vojne zgrade, banke, prazne hidroelektrane da bi preko svojih privatnih firmi uvozili struju u svoju zemlju, a za te pare kupovali akcije banki koje drže državne rezerve svoje zemlje, itd. Tamo se kapital uglavnom stiče generacijama (ima izuzetaka, naravno, ali izzetak nije pravilo). Korupcije ima svuda, ali je kod nas ima mnogo više. Pa evo, po korupciji smo na svetskoj listi u rangu sa Kolumbijom. Čak su, po zadnjim statistikama, i Albanci ispred nas. Ovde im se može. Imaju masu radne snage, koja vapi za poslom, a mesta malo. E onda sledi izrabljivanje na delu. Gledao sam Miškovića (vlasnika Delte) pre neko veče kako navodi da su Srbi loši radnici, da su neradnici, itd. Samo što ne kaže "pa šta hoće, dao sam im posao, oni bi još i da im platim". Ima tu istine, ali kako to Srbi u inostranstvu rade zadovoljavajuće, a ovde nikako da ih nateraš. Biće da ne pristaju na to da rade za 100 evra 10 sati dnevno, često na crno, bez ikakve socijalne ili poslovne sigurnosti.

Citat:
degojs: samo da ti kazem: pojma nemam da ovde iko i gleda CNN. To je dosadna stanica do zla boga. Pazi, sta imas tamo da gledas? Jedino kad je neki rat na programu Ozbiljno, garantujem da se CNN daje redovno kod nas da ga ni tamo niko ne bi gledao
Imas par stotina drugih stanica: desetak naucnih kanala tipa Discovery, NASA, History, itd. Sportske kanale da i ne pominjem, od GolTV do NBA i NHL. Filmovi.. Koji crni CNN i Fox?


Pa koji to mediji onda kreiraju javno mnjenje na zapadu?? Te druge lokalne stanice, iz kojih izvora prenose svoje vesti? Svakako ne iz izvora Pakistanske novinske agencije.
Zašto je kapitalizam surov - globalno? Zato što vodeće sile, zarad održavanja i ojačavanja svoje ekonomske moći (kaže se u nauci da profit ili raste ili opada, nema stagniranja) uništavaju države slabije od sebe. Uvek se počinje od najslabijih. Mi i nismo baš tipičan primer toga, mi smo pre bili poligon za testiranje. Irak je odličan primer. Zemlja koja je (po tadašnjim procenama), druga u svetu po zalihama nafte, koja se nalazi na svega par stotina metara dubine; da li zaista iko ovde veruje da su ih Ameri okupirali da bi Iračanima doneli demokratiju??????????? Ako su ih okupirali da im otmu naftu, kako onda ja nisam u pravu kad kažem da se njihov kapitalizam zasniva na eksploataciji siromašnih?

I ponovo ću da završim sa Švedskom. Kapitalizam danas, na žalost, jeste uređenje koje je jedino moguće, svidelo se to meni ili ne. Međutim, kapitalizam kao društvno uređenje ne poništava brigu države o narodu. Veći porezi bogatijem sloju društva, veća socijalna davanja. Naći meru jeste teško, ali ne i neizvodljivo.

Citat:
Ivan Dimkovic: Poenta toga je da si ti upotrebio klasican spin - koristio si vrlo odredjenu rec "pobiti", pa jos i 50000 ljudi... na samom pocetku, eto to smo dokazali da nije imalo smisla.


Alo čoveče!! Da li ti shvataš da sam napravio grešku u kucanju bre??? Ne mogu da verujem da si toliko tvrdoglav. Jel' ti nikad nisi ništa pogrešno otkucao, nikada?? Ako si toliko savršen, onda izvini, eto ja sam spiner, povlačim se.

Citat:
Ja pokusavam da ti kazem da nemas puno kredibiliteta da govoris o necemu sto nisi ni video, a kamo li bar malo ziveo. JEdino sto mogu da kazem je da ti stvarno iskreno i od sveg srca zelim da se izboris sa lokalnim problemima i jednog dana budes u mogucnosti i da vidis kako stvari nisu bas takve kakve ih danas -... zamisljas.


Hvala na lepim željama. Što se problema tiče, pisao sam za x ljudi oko sebe, ne lično za sebe. U odnosu na druge ovde, ja i ne živim toliko loše. Radim u firmi koja se bavi projektovanjem, instalacijom, održavanjem ralunarskih mreža, a pošto se bavim muzikom, sviram 2 instrumenta, pa povremeno nešto odradim u jednom muzičkom studiju, tako da lično mogu da zaradim za neki pristojan život. A i nisam nekakav finansijski megaloman, da patim za tim, ali imam oči pa vidim ljude i život oko sebe. Da li imam kredibiliteta - možda i nemam, ali nisam ja poenta ove priče. A i tebi, kako vidim, smernost nije jača strana
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.jetstream.xtra.co.nz.



+3 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 01:43 - pre 219 meseci
Citat:
MladenIsakovic:Alo čoveče!! Da li ti shvataš da sam napravio grešku u kucanju bre??? Ne mogu da verujem da si toliko tvrdoglav. Jel' ti nikad nisi ništa pogrešno otkucao, nikada?? Ako si toliko savršen, onda izvini, eto ja sam spiner, povlačim se. 

A rec "pobiti" je isto greska u kucanju? Znaci nisi hteo da napises da je pobijeno 50000 nego da je pobijeno 5000 ljudi? Ni jedno ni drugo nije tacno.

Citat:
Bilo je u tom socijalizmu mnogo dobrih stvari (besplatno školstvo, zdravstveno osiguranje), ali je generalno bio zasnovan na propagandi i nerealnom prikazu sveta. Lagali su, kao što i danas lažu.

Pa nije besplatno, sve to neko placa. A sto se "besplatnog" skolstva i zdravstvenog osiguranja tice, pa ne mora da znaci da to nije odlika mnogih kapitalistickih zemalja. To sve moze i tamo a i u mnogim zemljama i jeste tako. Ali i pored public schools i javnih bolnica postoje i privatne skole i bolnice...

[Ovu poruku je menjao srki dana 21.03.2006. u 02:46 GMT+1]
 
Odgovor na temu

degojs

Član broj: 4716
Poruke: 5096



+51 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 02:22 - pre 219 meseci
Citat:
Pa koji to mediji onda kreiraju javno mnjenje na zapadu?? Te druge lokalne stanice, iz kojih izvora prenose svoje vesti? Svakako ne iz izvora Pakistanske novinske agencije.


A sto mislis da prenose vesti od CNN-a??? Verovatno ponekad i prenose, ali daleko da im je to jedini izvor informacija.

Ja kad hocu da vidim vesti na TV naravno da cu da gledam lokalnu TV koja onda pored vesti za Ontario ubaci i najvaznije vesti za Kanadu, USA i svet. Nemam pojma ko im je izvor informacija za USA i svet - verovatno gomila agencija, a za lokalne/ON/Kanada vesti cisto sumnjam da ima bilo kakve veze sa CNN :) Ne vidim da je nesto drugacija ni da zivim u USA.

Mislim da ljudi vise gledaju lokalne stanice, novine, radio i slicno. Npr. MNOGO ljudi provodi relativno MNOGO vremena u automobilima putujuci na posao i sa posla. I obicno onda slusas radio.. opet lokalne stanice. I dok dodjes na posao cuo si vesti.. I opet, nisam siguran koliko se te stanice sve skupa uopste bave vestima koje nisu "lokalne". A i ne znam zasto bi im CNN bio nesto posebno kao izvor informacija.

(FYI, cini mi se da je, od tih globalnih stanica informativnog karaktera, najgledanija TV - Fox News, a posebno emisija "O'Reilly Factor". Izraziti republikanci.)

Da CNN ima toliki uticaj koliki mu ti pripisujes, Bush ne bi bio ponovo izabran (CNN je pro-demokrate).



[Ovu poruku je menjao degojs dana 21.03.2006. u 04:03 GMT+1]
Commercial-Free !!!
 
Odgovor na temu

MladenIsakovic
Mladen Isaković
Šabac

Član broj: 58620
Poruke: 333
*.smin.sezampro.yu.

Jabber: mladjai@elitesecurity.org
ICQ: 162720715
Sajt: www.slackware-srbija.org


+1 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 17:01 - pre 219 meseci
Citat:
degojs: A sto mislis da prenose vesti od CNN-a??? Verovatno ponekad i prenose, ali daleko da im je to jedini izvor informacija.

Ja kad hocu da vidim vesti na TV naravno da cu da gledam lokalnu TV koja onda pored vesti za Ontario ubaci i najvaznije vesti za Kanadu, USA i svet. Nemam pojma ko im je izvor informacija za USA i svet - verovatno gomila agencija, a za lokalne/ON/Kanada vesti cisto sumnjam da ima bilo kakve veze sa CNN Ne vidim da je nesto drugacija ni da zivim u USA.

Mislim da ljudi vise gledaju lokalne stanice, novine, radio i slicno. Npr. MNOGO ljudi provodi relativno MNOGO vremena u automobilima putujuci na posao i sa posla. I obicno onda slusas radio.. opet lokalne stanice. I dok dodjes na posao cuo si vesti.. I opet, nisam siguran koliko se te stanice sve skupa uopste bave vestima koje nisu "lokalne". A i ne znam zasto bi im CNN bio nesto posebno kao izvor informacija.

(FYI, cini mi se da je, od tih globalnih stanica informativnog karaktera, najgledanija TV - Fox News, a posebno emisija "O'Reilly Factor". Izraziti republikanci.)

Da CNN ima toliki uticaj koliki mu ti pripisujes, Bush ne bi bio ponovo izabran (CNN je pro-demokrate).



[Ovu poruku je menjao degojs dana 21.03.2006. u 04:03 GMT+1]


Ne tvrdim da svi preuzimaju vesti sa CNN-a, već uopšte zapadnih medijskih magnata, a kao primer tih magnata naveo sam BBC, CNN i slične, što ne znači da su oni jedini, ali su svakako najpoznatiji, stoga sam naveo upravo njih. I još nešto, ja nisam govorio o njihovom izveštavanju što se unutrašnje politike tiče, već kad je spoljna politika u pitanju. Sećam se ponovo Iraka, nije bilo (bar nisam čuo da jeste) ni jedne moćne medijske kuće koja nije po ceo dan govorila o tome kako Irak sponzoriše terorizam, izveštaje iz Bele Kuće i saveznika o oružju za masovno uništenje, o jadnom stanju ljudskih prava, o neslobodi, kako Buš tamo želi uvesti demokratiju i veća ljudska prava, i još mnogo koje-čega. Naravno, intervjuisali su i ponekog kritičara, uglavnom iz zemalja EU koje su se protivile napadu na Irak, opet ne zbog Iraka, već zbog svojih interesa u Iraku. I mnogo je primera za to.
Što se tiče vesti sa lokalnih stanica...
Kako uopste nastaju vesti? Postoje veće i manje medijsko/izveštačke kompanije, koje na mesta zbivanja šalju svoje reportere, dovode u studija ljude koji o nečemu iznose svoj stav, i onda sami emituju program u skladu sa uređivačkom politikom, plus prosleđuju vesti sa lokalnim i regionalnim radio i tv stanicama sa kojima imaju ugovor o saradnji. Dakle, te lokalne stanice koje ti slušaš, svoje vesti iz sveta prenose po saznanjima drugih, ne znam, možda neko i šalje svoje novinare, ali to je jako skupo. Uglavnom manje kuće sklapaju ugovore o saradnji sa tim većima, i izveštavaju. Tako je čak i ovde, ja mogu da gledam lokalni Tv Šabac, i na njemu vesti koje uređuje lokalna televizijska ekipa. Oni daju i vesti iz sveta, ali naglase "pozivajući se na izvore novinske agencije Beta, saznajemo... itd", pa na Tanjug, itd. Lokalna dešavanja rade samostalno, ali ne šalju svoje novinare po svetu, da javljaju uživo, jer nemaju ni toliku gledanost, ni toliki autoritet, i jednostavno im se ne isplati. Tako se radi svuda, osim možda u nekim diktatorsko-kriminalnim državama, gde sve zavisi od državnog aparata. Ako grešim, ispravi me.
E kad su ti glavni medijski magnati u pitanju, kad je spoljna politika u pitanju i nekakav "nacionalni interes", ti mediji su svakako pod žestokom kontrolom države. Da li možeš čuti od reportera CNN-a ili BBC-a za vreme rata u Iraku da kaže da je Džordž Buš ubica, i da dovedu ozbiljnog politikologa koji bi te tvrdnje ozbiljnije potkrepio dokazima? Nema šanse. Intervjuisaće nekog Iračanina ili Avganistanca, prikazati kako rulja spaljuje Bušove slike i američku zastavu, a potom se program nastavlja emisijom iz studija, gde će nastupiti neki demokrata, koji se zalaže da se Irak "oslobodi ropstva, i da građani žive u slobodi od svoga rada". Unutrašnja politika je nešto drugo, tu već dolazi do izražaja faktor koji ih finansira, ili može da utiče na njihov rad, tako da je normalno da neko bude nečiji privrženik ili na nečijem platnom spisku.
Da budem iskren, ja i ne vidim Kanadu kao zemlju koja nešto uzurpira ljudska prava, izrabljuje siromašne zemlje, itd. U taj koš stavljam na prvo mesto SAD, Englesku, Nemačku, Francusku. Uopšte, sve bivše kolonijalne sile, u većoj ili manjoj meri.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 17:40 - pre 219 meseci
Jesi siguran za Irak i BBC? :) Koliko se secam bilo je tu nekih problema... pa i nekih ostavki ;)

Citat:

Da budem iskren, ja i ne vidim Kanadu kao zemlju koja nešto uzurpira ljudska prava, izrabljuje siromašne zemlje, itd. U taj koš stavljam na prvo mesto SAD, Englesku, Nemačku, Francusku. Uopšte, sve bivše kolonijalne sile, u većoj ili manjoj meri.


Nemacka uzurpira ljudska prava? Mozes li da mi objasnis kako, posto bih voleo da znam kako to izvode, i cija to ljudska prava uzurpiraju :-)))))))) Samo nemoj posle da bude kao za "pobili 50000 ljudi" :)

Pa oni ne mogu zbog soptstvenog idiotskog zakona da izbace kojekakve mule koje propovedaju unistenje svega zapadnog (a u isto vreme uzimaju lep welfare od tih istih zemalja i zive od ispiranja mozgova) a ti o uzurpiranju ljudskih prava, sto, daju mali welfare neradnicima? Jel treba jos vise da daju - i da ih mole da ne rade? :-)

Znas, citajuci to sto ti pises sam dosao do zakljucka da bi najbolja usluga koju bi EU/USA i sl... mogle da urade Srbiji je ne neka kolosalna pomoc i imasovne nvesticije, vec da svakom stanovniku Srbije plate po avionsku kartu i jedno par meseci ostanka po raznim razvijenim demokratskim zemljama, cisto kao hands-on iskustvo sa normalnim svetom - mislim da bi to strahovito uticalo na masovno treznjenje i popunjavanje globalne slike zatrovane decenijama idiotskih ideologija.


[Ovu poruku je menjao Ivan Dimkovic dana 21.03.2006. u 18:42 GMT+1]
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Dragi Tata
Malo ispod Kanade

Član broj: 1958
Poruke: 3906
*.lionbridge.com.



+6 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 17:41 - pre 219 meseci

Citat:
E kad su ti glavni medijski magnati u pitanju, kad je spoljna politika u pitanju i nekakav "nacionalni interes", ti mediji su svakako pod žestokom kontrolom države.


Ma kako da ne. Evo ti ga Rojters danas:

http://today.reuters.com/news/...22_RTRUKOC_0_US-IRAQ-ABUSE.xml
 
Odgovor na temu

degojs

Član broj: 4716
Poruke: 5096



+51 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 17:54 - pre 219 meseci
@Mladen:
Pricas gluposti i nista konkretno. Sva tvoja prica se svodi na uobicajeno kafansko laprdanje. Kriticara rata u Iraku je bilo i jos ima koliko hoces na svim TV stanicama, pa cak i na Fox News ("Hannity & *Colmes*", obicno ide odmah posle "O'Reilly Factor"). I to dobrih kriticara. Da nije tako, javno odobravanje Bushove politike ne bi palo na nezapamceno niske grane od oko 30%.

Treba da se oslobodis nekih predrasuda u vezi USA. Najbolje bi bilo da malo mozes da odes pa da vidis sam.

Lepo ti rekoh, mnogo vecu gledanost od CNN-a ima Fox News, koji su max. za republikance. To samo govori koliko ne poznajes stvari o kojima bi da pricas, te si tako i zapeo za ebeni CNN. Da je tako kako ti pricas, Bush ne bi pao na onih 30% upravo zbog toga koliko je Fox News pro-republikanska stanica (i koliko je CNN pro-demokratska).




[Ovu poruku je menjao degojs dana 21.03.2006. u 20:14 GMT+1]
Commercial-Free !!!
 
Odgovor na temu

xtraya
Vladanko Vladanovic
Belgrado

Član broj: 323
Poruke: 1011
..taman-bg.customer.sbb.co.yu.

ICQ: 6072593


+49 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?21.03.2006. u 17:59 - pre 219 meseci
a kad krene iran... hehe vec su poceli (tacnije to rade vec godinu ipo dana) da srozavaju pricu o iranu po televizijama

no dobro, prica se ponavlja... life goes on...
Hmmm , na VIP-u 3G preko iphone-a 2,6 Mbps DL i 1,4 UP ...
 
Odgovor na temu

salec

Član broj: 6527
Poruke: 1738
*.rcub.bg.ac.yu.



+25 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?22.03.2006. u 14:12 - pre 219 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic: Za demokratiju je ipak neophodan jedan odredjen stupanj razvoja i zrelost drustva


Uh ... ovo sam vec negde cuo ali gde... ah da secam se, apologete komunizma (Komunisticki filozofi "humanisti" iz XX veka, ... oni koji su ziveli na Zapadu) su na isti nacin objasnjavali izostanak uspeha socijalizma da proizvede besklasno, savrseno, komunisticko drustvo... kao satro, "drustvena svest mora da bude visa" (a sam pradeda Marx je napisao upravo suprotno, da drustveni odnosi kreiraju drustvenu svest) ... tako da, mislim da je postenije priznati da ne znamo nego izmisljati razloge zbog kojih nesto(negde) funkcionise a nesto (negde drugde) ne.

Inace, komunizam kao radikalni i nasilni pokret je nastao iz frustracije zbog nemoci da se rani kapitalizam u okviru sistema ucini humanijim i podnosljivijim za vecinu stanovnika. Ruku na srce, postojanje crvene opasnosti je znacajno doprinelo podnosljivijem zivotu na Zapadu u drugoj polovini XX veka (uporedite to sa zivotom 1930-ih, na primer film "Plodovi gneva" i sl. ili jos gore, procitajte poneku knjigu Charlesa Dickensa) i kada cujem "komunizam je propao i pokazao se kao promasaj", znam da to zapravo znaci "sad mozemo opet da se pustimo sa lanca, gazimo preko ljudi, trazimo sve vise za sve manje, nema bojazni da ce oni da pokusaju nesto veliko". Sustina je u sledecem: voda uvek nadje svoj put kroz pukotine i supljine ispod sebe, a njih uvek ima. Isto tako, skoncentrisana moc ce uvek naci nacin da izmeni pravila igre u svoju korist, pogotovo kad je (politicka, demokratska) vecina kojoj to ne odgovara izolovana na pojedince i suprotstavljena medju sobom. Dajte joj pola veka, vek i dobicete Dikensovu Englesku i fantasticne socijalne minimume. Namerno ne spominjem socijalne razlike, to je lazna meta, razlike uvek postoje, ali one nemaju tolike znacajne posledice kao "patos", bottom line drustva, linija bede. Naime, ako je stanovnistvo na minimumu, razlike su stabilne, migracija izmedju klasa je nemoguca (tacnije receno, nelegalna, jer je kriminal tada jedini put) i "visa klasa" zivi prilicno spokojan zivot, bez bojazni od konkurencije usled navale "skorojevica" pristiglih odozdo.

Elem, Ivan jeste u pravu kada kaze da je za demokratiju neophodan odredjeni stepen razvoja i zrelost drustva, gde pod zrelosti podrazumevamo da svako zna sta je u njegovom neposrednom licnom interesu i ne rukovodi se parolama koje mu sufliraju da je nesto lose ili dobro za njega "zato sto je x" ili "zato sto je y" ili "zato sto su neki zli ljudi govorili neke logicne stvari". To podrazumeva odredjeno istorijsko iskustvo u kolektivnom pamcenju drustva i manje vise veliku odgovornost (dakle, moral, svest) od onih koji imaju mogucnost da neposredno uticu na upravljanje drustvom.

Pogledajte Francusku u ovom trenutku. Na tom primeru se vidi nekoliko stvari. Vidi se na delu mehanizam subdukcije demokratije od strane mocnih, upravo onaj koji je svojevremeno izazvao stvaranje komunizma, a sa druge strane vidi se ostra reakcija pogodjenih, koji su (zbog iskustva) osetljivi na takve stvari. Takodje mozemo videti ociglednu i u drugim zemljama takodje vidjenu zabrinutost i strah demokratski izabrane vlasti da moze doci do odliva kapitala iz zemlje ako se kapitalu ne cine ustupci i ne da vise moci. Mislim da je taj strah preteran: kada u sumi padne veliko, stoletno stablo, stvara se cistina, ali nju ubrzo popunjava novo, mlado drvece. Novac moze biti iznet, ali veci deo onoga sto cini jedan biznis ostaje u zemlji, biva prodato ispod realne cene i predstavlja priliku za nekog drugog ko nalazi svoju racunicu u preuzimanju. Mali biznis je uvek spreman da iskoristi nestanak velikog konkurenta koji ga je godinama drzao na granici bankrota, a vlasnici malih biznisa obicno nisu (jos) spremni da se otisnu u medjunarodne vode. Prema tome, u takvim zakonskim akcijama, najcesce je na delu "nevidljiva ruka" koja korumpira i kontrolise navodno demokratsku (od 'demos' - narod) vlast.

Ili pogledajte Ameriku - kada nekom Amerikancu spomenete "welfare" (socijalnu pomoc), svi naprave izraz lica kao da su nanjusili nesto smrdljivo i otpocnu gnevnu tiradu o "lencugama" koje "uzivaju" na njihovoj "grbaci", a ne primecuju nekoliko detalja:

- prvo, kada postoji minimum primanja koji se dobija cak i bez rada, minimalna nadnica automatski mora biti iznad tog minimuma, inace nece biti bas mnogo onih koji ce pristati da rade za nju - za nekog sve!

- drugo, poslovi su rangirani u odnosu na najslabije placene poslove, tako da se efekat welfare-a oseti daleko iznad na lestvici plata - ponesto za svakog!

- trece, socijalna sigurnost znaci da ljudi ne moraju da gomilaju, svako za sebe, bez obzira na to da li ce im ikada zaista trebati za tu svrhu, velike "pare za crne dane", nego mogu da ih na primer investiraju i hrabrije rizikuju, pomazuci na taj nacin uspeh novih, inovativnih preduzetnickih poduhvata ili cak samo da ih troskare, povecavajuci obrt i finansirajuci ekonomiju, tako doprinoseci vecim profitima biznisa - svi dobijaju (konkurenciju... neko ce i da izgubi)!

Medjutim, posto je za njih "welfare" nesto "komunisticko", sve dobrobiti koje bi uzivali licno oni nekako su ... nevazne. Bitno je da se niko ko je "kriv" ne izvuce da ne bude propisno kaznjen (beskucnistvom, bolescu, ... smrcu?).
 
Odgovor na temu

z@re
Zarko Bulatovic
Split

Član broj: 29849
Poruke: 443
*.cmu.carnet.hr.



+25 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?23.03.2006. u 00:32 - pre 219 meseci
Citat:
salec :
- prvo, kada postoji minimum primanja koji se dobija cak i bez rada, minimalna nadnica automatski mora biti iznad tog minimuma, inace nece biti bas mnogo onih koji ce pristati da rade za nju - za nekog sve!


da, ali sama ta hipoteza vuce cinjenicu da drzava treba biti na zavidnoj ekonomskoj razini da bi to nesto znacilo. gledaj, ako sam ja neobrazovana nezaposlena zena s dijetetom (ovdje samo uzimam primjer zene radi samohranog majcinstva), u takvom idealnom drustvu ja bi trebao(la) primati dovoljno para za najam jednog malog stancica, i placanje osnovnih potrepstina tipa hrana rezije najjeftinija roba za mene i maloga itd. u takvom sistemu svi bi imali "zivot", jer cak i onaj ko nista ne radi bi imao topli dom i para za prehranu. ali, da bi postojala normalna krivulja progresa drustva u takvom sistemu, cak i onaj koji radi na minimalcu bi trebao dobivati duplo vise novca nego nezaposleni, jer u protivnom, tko bi uopce radio? onda taj na minimalcu moze sebi priustiti malo veci stan, televiziju, kompjuter. po toj funkciji, svi doktori u drzavi imaju vile s bazenom, i privatni helikopter.

ljudi su cudne biljke...nitko ne bi isao na fakultet, diplomirao, i znao da nakon 5-6 godina rada moze imat ogroman stan, vikendicu, limunzinu i tonu para, ako isto tako moze zavrsiti trogodisnju strukovnu srednju skolu, a opet moci sebi priustiti mali stan i gradsko auto. ne valja pretjerana sigurnost...jer onda ljudi nemaju ama bas nikakvog razloga za napredak.

ne slazem se da nezaposlenima treba davati pare za osiguranje zivota. u pravoj drzavi ne bi trebalo biti nezaposlenih, naravno osim onih koji nisu radno sposobni, ali to su vec invalidi i socijalni slucajevi. svaki muskarac moze pituravat zidove i obavljat neki laksi fizicki posao, a svaka zena moze raznositi letke ili raditi u tele-shopu za telefonima. svaka osoba koja je psihicki normalna i ima IQ iznad sobne temperature je kvalificirana za takve poslove, bez obzira na skolovanje ili zivotnu dob. ali, drzava mora bit na ekonomskoj razini da moze osigurati takve poslove, i da takvi poslovi donose dovoljno para za minimalne zivotne prilike.

caslav je na samim pocetcima ove diskusije spomenuo star trek. tamo je sistem takav da vise ljude ne gura materijalno, vec svi rade da poboljsaju sebe i sve oko sebe. to je onaj istinski komunizam. radis koliko mozes, uzimas koliko hoces. problem je sta nitko ne zeli radit, a svi zele pare. tako da je ta ideologija utopisticka, u najuzem smislu te rijeci.




Q: HSP56 Micromodem nece da radi kompjuter ga prepozna a kad treba da se konektujem nece ne daje ni znaka zivota. u cemu je problem.

A: Crko mozda od grmljavine mozda od spanaca. Uglavnom baci ga u WC solju jako povuci vodu. Skupi 5e i uzmi drugi i ne postuj temu na pogresno mesto.
 
Odgovor na temu

MladenIsakovic
Mladen Isaković
Šabac

Član broj: 58620
Poruke: 333
*.smin.sezampro.yu.

Jabber: mladjai@elitesecurity.org
ICQ: 162720715
Sajt: www.slackware-srbija.org


+1 Profil

icon Re: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?19.02.2007. u 18:16 - pre 208 meseci
Poduzi tekst, ali vredi procitati...




KO VLADA SVETOM?
KAKO PRODATI NIŠTA I ZARADITI - HILJADE MILIJARDI DOLARA



Piše: I. Živković


Mnogi bankarski i ekonomski eksperti, a posebno političari barataju danas pojmovima koo što su: kupovna moć; potrošačka korpa; inflacija; hiper inflacija; devalvacija; kamatna stopa; zatezna kamata; prezaduženost, dužničko ropstvo; anuiteti; reprogram duga; MMF; Pariski i Londonski Klub, Svetska banka, IDA programi, donacije; investicije; klizni kurs; devizne rezerve itd.
Da li znate šta sve to znači? Ne, ne trudute se da razmišljate. Svi pojmovi služe upravo zato da bi ste manje znali i manje shvatali kako ste surovo i perfidno prevareni, OPLJAČKANI I ZA ČITAV ŽIVOT PRETVORENI U ROBA.
Ne shvatate? Naravno. To vam niko nije rekao, nije bilo o tome diskusije u parlamentu, na televiziji, u novinama…
Logično, jer onda pljačka ne bi bila uspešna. Ali pošto je prevara savršeno dobro izvedena i vi sada ništa ne možete promeniti, možete da saznate šta je NAJVEĆA PREVARA NA SVETU. Pročitajte ovo.


KAKO JE NASTAO NOVAC
Svi smo učili da je prvi vid trgovine bila robna trampa. Ljudi su direktno razmenjivali robu: ovcu za kravu, kravu za kukuruz, kukuruz za paradajz, ugalj za drvo, drvo za cigle itd. Kada je roba u razmeni postala veća, bilo je nezgodno nositi veliku količinu robe sa sobom pa su se umesto toga ljudi složili da nadju neku sporazumnu vrednost koja bi posredovala u trampi. Moglo se prihvatiti bilo šta - parče kože ili kosti ili metala. Sve je bilo stvar dogovora i opšte saglasnosti u jednom društvu. Najčešće su kao jemstvo u trgovini korišćene kovanice od nekog postojanog metala - zlata, srebra, nikla, bakra… Vrednost odredjene kovanice bila je opšte prihvaćena konvencija. Za to je jamčio vladar države ili poseda.
Naravno, uslov za ovakav vid trgovine podrazumevao je poverenje svih u vladara i spremnost svih da ovakvu konvenciju prihvate.

Tako je nastao sistem robne razmene gde se vrednost svake robe predstavljala odredjenom količinom kovanica, a kovanice su predstavljale zamenu za vrednost robe koja bi se mogla razmeniti. Dakle, same po sebi kovanice nisu imale vrednost osim one koju im je davala roba za koju su se mogle zameniti. Nisu se mogle jesti, obući, koristiti za gradnju, grejanje ili prevoz.
Korišćenje ovih kovanica stvorilo je i potražnju za metalom od kojih su se kovale, pa je tako i odredjeni metal imao veću ili manju vrednost na tržištu, što je zavisilo od njegove tražnje.
Kako se vremenom količina robe u razmeni povećavala, bilo je potrebno sve više kovanica, pa je i njihovo nošenje vremenom postalo nezgodno. Trgovac na veliko bi morao na pijacu da nosi čitav sanduk ili teške kese zlatnika i srebrenjaka, što je bilo i opasno zbog pljačkaša.

Tada su na scenu stupili zlatari nudeći svoje usluge. Oni su imali dobro obezbedjene i iskovane sanduke u kojima su čuvali zlato. Zato su ljudi svoje zlatne kovanice sve češće ostavljali na čuvanje u sanducima kod njih. Ovi su im tu uslugu naplaćivali kojim zlatnim ili srerbrnim novčićem, a za količinu deponovavog zlata ili drugih kovanica izdavali papirnatu potvrdu (priznanicu) na kojoj je pisalo kojih kovanica ima vlasnik na raspolaganju.

Vremenom je ovakva priznanica sve češće bila u opticaju kao sredstvo u razmeni robe. Umesto da svaki čas dolazi i podiže svoje zlato, vlasnik deponovanog zlata bi davao priznanicu trećem licu u zamenu za robu, a ovaj je sa tom priznanicom opet mogao u svakom trenutku da podigne kovanice kod istog zlatara.
Priznanica se tako pokazala mnogo praktičnija i postala je veoma popularna, pa su kovanice sve više bile na čuvanju kod zlatara, a sve manje u kesama i sanducima samog vlasnika.

A kako je to izgledalo kod zlatara? Na primer, izvesni Petar bi deponovao 20 funti zlata i za to uzeo priznanicu na 20 funti. Ali prošlo bi i godinu dana kako se ne bi pojavio da podigne svoje zlato. Jednostavno trgovao je samo sa priznanicom. Za to vreme njegovo zlato je stajalo. Kod zlatara se u medjuvremenu pojavio Toma i pitao da li može da pozajmi 20 funti zlata na 6 meseci i tu pozajmicu plati sa kamatom. Kao garanciju da će platiti ponudio je svoju kuću.
Zlatar je tada procenio da bi to mogao da uradi, jer se Petar već godinu dana ne pojavljuje da podigne svoje zlato, pa se možda se neće pojaviti ni narednih šest meseci. Tako je odlučio da rizikuje i pozajmi Petrovo zlato Tomi.
Ali, nije mu ga dao fizički, već je samo izdao potvrdu da Toma kod njega ima založeno 20 funti zlata. Realno stanje je sada bilo takvo da su u opticaju bile dve potvrde kao garancija za postojanje 40 funti zlata, iako je zlata bilo samo 20 funti.

To je bila čista prevara, jer je zlatar znao da jednu priznanicu izdaje na nepostojeće zlato. I ne samo to. Toma je verovao da od tog trenutka zaista ima kod zlatara 20 funti zlata, a ne samo priznanicu.

Ali, glavni deo prevare tek sledi. Izdavanjem druge priznanice, Tomi na 20 funti, kreirana je nova zamena za vrednost, zapravo stavljena je u opticaj potvrda o postojanju vrednosti koje realno NEMA. Ta vrednost se vodila kao DUG, koji je stavljen Tomi na teret, a koji će postati stvarna vrednost onda kada on taj dug otplati stvarnim radom i stvarnom robom koju bude morao da proda.

Kada je Toma vratio zlataru dug i doneo pravo zlato u iznosu od 20 funti plus 10% kamate, on je zlataru dao pravu vrednost od 22 funte stvarnog zlata koje je kupio prodajom svog stvarnog rada i stvarne robe.
Zlatar je, medjutim, došao u posed 22 funte zlata bez ikakvog stvarnog rada bez prodate robe. Jer, napisati nekom priznanicu nije nikakav rad. Samo rizik da se prevara ne otkrije.

Nakon što je zlatar video kako je uspešno i lako zaradio 22 funte zlata, odlučio je da na istu sumu, od deponovanih Petrovih 20 funti, izda na zajam još tri priznanice.
Tako su se u opticaju za istih 20 funti zlata našle četiri papirnate priznanice koje garantuju donosiocu po 20 funti zlata, što je ukupno 80 funti zlata. Tako je zlatar kreirao iz NIČEGA još 60 funti zlata plus kamata po 10 % , što znači 66 funti. Tako će zlatar kada se ovaj dug izmiri imati 88 funti zlata stvorenih bez rada - IZ NIČEGA! Ukoliko mu dužnici ne isplate dug sa kamatom , preuzeće i njihovu založenu imovinu- zemlju ili kuću. A to je stvarna vrednost.

Tako je parče papira, obična priznanica, donosilo zlataru stvarne materijalne vrednosti, bez ikakvog rada.

BANKARSTVO POČIVA NA PREVARI
Bio je to početak bankarstva, a sistem kreditiranja kakav danas poznajemo počiva upravo na tome - na kreiranju novca iz NIČEGA. Taj novac se zove DUG.
Šta se dogadja kada vi u banci uzimate kredit na 100 000 evra na 25 godina? Jednostavno banka vam upiše na vaš račun 100 000 evra. Plus 15% kamate - pa još klizajuće- na kraju može da ispadne ukupno 200 000 evra. Sve to proglasi se vašim dugom banci. Dug otplaćujete svojim radom koji zaista stvara neku vrednost. Ali, ako ne uspete da otplatite nakon 25 godina kredit, vaš rad i vaša kuća koju ste kupili pripada bankarima.

Mi verujemo da papir na kome piše 500 dolara ili evra i koji držimo u ruci ima vrednost kojom možemo dobiti robu ili uslugu koja se na tržištu vrednuje toliko. I to nije problem, sve dok ga možemo zameniti za robu. Ali, problem je kada zaboravimo da novac sam po sebi nema vrednost, već je on samo oznaka, merilo, neke stvarne vrednosti. Kao kada bi ste rekli da ne možete završiti radove na auto putu jer vam nedostaju kilometri? Ali kakvu vrdnost ima novac kreiran iz NIČEG? Takav novac se naziva spekulativnim kapitalom. Njemu vrednost daju bankari. Taj novac, zapravo papir, oni prodaju kao robu koju sami "prave"i procenjuju.


MEDJUNARODNI BANKARI POSTAJU GOSPODARI DRŽAVA
Ovakav način stvaranja vrednosti iz lažno izdatih priznanica učinio je prve bankare još u srednjem veku, veoma bogatim ljudima. Tako se oni više nisu zadovoljavali zaradama na sitnim depozitima gradjana, već su tražili više. U sedamnaestom veku došlo je do sukoba holandskih bankara sa engleskom dinastijom Stjuarta. Bogati bankari Evrope su se udružili i finansirali Vilijama od Oranža koji je svrgao Stjuarte invazijom na Englesku i postao Kralj Vilijam III. Pred kraj šesnaestog veka Engleska je bila finansijska ruina, zalihe zlata i srebra potrošene, a gradjanski rat je zamenjen ratom sa Francuskom i Holandijom narednih 50 godina. Zemlja je bila u bednom stanju, a Vilijam nije mogao da plati vojsku.

Hitno mu je bio potreban novac. Ali, umesto da ga sam kreira i njime zaduži gradjane u iznosu od 20 miliona funti, što je komotno mogao kao kralj (jer novac je samo usvojena konvencija za trgovinu, zar ne) prihvatio je "pomoć" prijatelja bankara, uz "malu" protivuslugu. Tražili su mu da otvore svoju privatnu banku koja bi dobila status centralne banke. Za uzvrat oni bi uneli u nju svoj zlatni depozit na osnovu koga bi izdavali hartije od vrednosti, kreirali i štampali novac i pozajmljivali državi. Pretpostavljete već kako bi to radili.

Tako je 1694. nastala Bank of England, prva privatna banka u svetu koja je dobila legalno pravo da izdaje novac. U osnivačkoj povelji stoji i besmrtna odrednica: "Ovoj banci pripada sva dobit od kamate na novac koji ona kreira iz NIČEGA (out of nothing)". Tako umesto da vrednost koju predstavlja novac bude zasnovana na radu i proizvodnji i razvijanju sopstvene ekonomije u skladu sa tim, Engleska je kao država počela da uzima kredite (znate već kakve) i zadužuje se ogromnim kamatama.


ŠTA JE NACIONALNI DUG
To je u Bank of England registrovano kao nacionalni dug. Ove kamete i dugove su zapravo otplaćivali gradjani putem poreza, a kada bi otplata državnog kredita kasnila sledile su i zatezne kamate, pa je država morala da povećava takse i još više globi narod. Naziv "Bank of England" uzet je upravo da bi se gradjanima ulilo poverenje asocirajući ih na nešto nacionalno, iako je to bila privatna banka.
Imena njenih najvećih deoničara nikada nisu otkrivena, ali se zna da su preuzeli obavezu da uplate 1,4 miliona funti u zlatu i tako kupe svoj udeo. Uplatili su samo tri četvrtine od jednog miliona. Ipak, bez obzira na tu "malu tehničku manjkavost" banka je 1704. počela da prodaje akcije kako bi uvećala početni kapital. Naravno, odmah je počela i da daje novčane pozajmice (znate već kako).

I američki predsednik Vudro Vilson dobio je "pomoć" od bankara. Prvo su mu pomogli da postane predsednik finanisranjem izborne kampanje, onda su mu pokrili jedan veliki finansijski dug, odnosno neku ucenu, iz mladosti.

Tako je 1913. Vilson u Kongresu "proturio" zakon po kome udruženje najvećih privatnih banaka, Federalne rezerve, može da štampa novac bez zlatne podloge odnosno kreira ga iz NIČEGA. Od tada sve do danas, američka vlada mora da pozajmljuje dolare od ove moćne grupe finansijskih mahera i stvara ogroman nacionalni dug. Tako privatna centralna banka (FED) kreira milijardu dolara koje sa kamatom od tri posto daje vladi SAD i stvara nacionalni dug. Ovaj novac vlada distribuira komercijalnim bankama sa kamatom od 5%, koje ga prodaju gradjanima i preduzećima sa kamatom 7 posto ili više. Dakle, svako je u lancu napravio dug sa istom svotom novca (jednom milijardom dolara) kreiranom iz NIČEGA.

To je kao neispravan kalkulator koji ima grešku i, na primer, stalno ukucava broj sedam. I bilo koji broj da se ukuca on se množi sa sedam. Tako kalkulator uvek daje pogrešan rezultat. Dva puta dva postaje 28, tri plus četiri postaje 49, i tako dalje. Ako operator koristi ovakav kalkulator za izradu svojih računa ili za računanje kamate ubrzo će se naći u vrtešci tražeći neki smisao.

Na ovoj finansijskoj vrtešci danas se okreće čitav svet. Pre 50 godina u svetskim funansijkim tokovima bilo oko 5% ovog spekulativnog novca, danas je 97 % kapitala koji cirkuliše spekulativno.
Nacionalni dug je 1996. u Velikoj Britaniji iznosio 380 milijardi funti, od čega je 30 milijardi funti samo kamata. Sa dugovima komercijalnih banaka on danas iznosi preko jedan trilion funti(u Britaniji je to broj sa 18 nula).

SAD, namoćnija i "najbogatija" zemlja, danas ima ukupan dug, preko 40 triliona dolara, nacionalni dug je blizu 9 triliona (američki trilion ima 12 nula).
Japan je druga u svetu najbogatija ekonomija i ima nacionalni dug 3 triliona dolara.
Dugove imaju i sve ostale države u svetu.

I to to je najveća legalna prevara u istoriji čovečnstva.
Tako je jedna grupa lihvara u periodu od tri stotine godina postala ugledna svetska bankarska elita, a danas su praktično gospodari sveta.

Bukvalno, nema države, nema čoveka na planeti, nema kompanije koja njima ne duguje novac. Taj dug je toliki da nikada ne može biti otplaćen! Jer ako bi neka država i htela da dug otplati, morala bi da povuče iz novčanih tokova sav novac i sve hartije od vrednosti. To bi državu dovelo do potpunog sloma.

To je beskonačna igra brojki, zaduživanja i stvaranja vrednosti - koje nema.
Pretvaranje novca u robu koja se tržišno vrednuje i prodaje ne samo da je bankare stvorila bogatim ljudima, već je najveći deo čovečanstva pretvoren u robove. Jer, sa spekulativnim (zamišljenim) novcem bankari su stotinama godina kupovali realna bogatstva: zemlju, naftu, rudnike, ljudski rad. Investirali su u gradnju inftastrukture u brojnim državama sveta, dok su istovremeno širili svoju bankarsku imperiju.
Posledica takvih investicija je da uzamišljeni novac širom sveta isisava prave vrednosti - tudju robu, rad i sirovine.

Naravno, primetili ste i kod nas da se poslednjih godina otvaraju isključivo strane banke.

Čitav svet danas je podeljen na one koji rade i stvaraju istinske vrednosti i one koji te stvorene vrednosti bez rada prisvajaju.
I ma koliko pojedinci i nacionalne ekonomije radili i stvarali, uvek ostaju u dugovima. A bez ekonomske nezavisnosti, nema ni stvarne ljudske slobode.


MODERNO ROBOVLASNIŠTVO
Ovo možda nekome liči na davno ukinuti robovlasnički sistem. Ne, ne samo da liči, već današnje društvo to i jeste. Čitav svet se danas i formalno ustrojava upravo ka takvom sistemu gde će najveći deo čovečanstva raditi i stvarati za malu i odabranu elitu bankara i njihovih izvršnih upravitelja, koji se modernim rečnikom zovu menadžeri. Primetili ste koliko bankari otvaraju škola za internacionalne menadžere i takozvane finansijske eksperte?

Očito, ako je svaki gradjanin na planeti zadužen, ako je svako preduzeće zaduženo, svaka država, gde su onda ovi bankari našli taj novac kojim nas kreditiraju?
Nisu ga našli nigde. Oni su ga izmislili.
"Dajte mi da kontrolišem novčane tokove u nekoj državi, i nije me briga ko pravi zakone" shvatio je odavno Amšel Mejer Rotšild, osnivač dinastije koja već tri veka drži pod kontrolom ekonomiju Velike Britanije i njenih kolonija, od kojih je najveća SAD.

Još 1913. američki kongresmen Čarls Lindberg proročki je upozorio predsednika Vudro Vilsona i Kongres šta će doneti njihova odluka o davanju prava privatnoj banci (FED) da kreira novac: "Kada predsedik potpiše tu odluku, legalozovaće nevidjivu vladu koju čini monetarni moćnici". Uzalud. Nisu ga poslušali.

I Tomas Džeferson je shvatio kakva se opasnost sprema Americi: "Verujem da su privatne banke opasnije za našu slobodu nego najjače armije. One su već podigle novčanu aristokratiju koja poništava moć vlade. Ova moć bankarima mora biti oduzeta i vraćena narodu". Uzalud je govorio.

"Ko god kontroliše količinu novca u bilo kojoj zemlji, aposlutni je gospodar industrije i privrede. Kada shvatimo da je čitav sistem veoma lako kontrolisan, na ovaj ili onaj način, od nekolicine moćnih ljudi na vrhu, nećete biti upozoreni kako periodi inflacije i depresije nastaju", reči su američkog predsednika Džejmsa Garfilda.

Samo nekoliko nedelja nakon ove izjave na njega je izvršen atentat, 12. jula, 1818.
Predsednici Abraham Linkoln i Džon Kenedi pokušali su da izvrše moneterne reforme kojima bi povratili izdavanje novca u okvire državnih institucija. U ovome su obojica sprečeni na isti način - atentatom. Njihovi naslednici odmah su najavljene reforme obustavili.
I genijalni izumitelj Tomas Edison pimetio je zavisnost države od bankara i to izrazio čistom logikom:
"Ako naša država može da izda dolarsku obveznicu, može da izda i dolarsku menicu. Elementi koji obveznicu čine dobrom, čine dobrom i menicu". " …Apsurdno je da naša zemlja može izdati 30 miliona u obveznicama, a ne može 30 miliona u novcu. I jedno i drugo obavezuju na plaćanje, ali jedna popunjava zelenaša, a druga pomaže ljudima". Uzalud.


CILJ BANKARA JE SVETSKA VLADA
Mogu li vlade država, koje su gradjani na demokratskim izborima birali, da spreče bankare da gospodare našim životima? To se od vlade i očekuje, zar ne? Mogle bi vlade, naravno, kada bi pojedinci koji imaju moć da o nečemu odlučuju bili van kontrole bankara. A videli smo kako su završili oni koji nisu bili pod kontrolom, a kako su radili oni pod kontrolom.

Ali, da bi svaki takav čin nacionalnih vlada predupredili, bankari su shvatili da je važno uništiti sve nacionalne centralne banke, osloboditi države granica, kako bi fiktivni kapital mogao slobodno da cirkuliše, obesmisliti i ukinuti nacionalne vlade i umesto država stvoriti medjunarodne organizacije i multinacionalne korporacije i bankarske institucije. I naravno medjunarodne monete, poput evra. Ključne odluke bi tako donosili političari u medjunarodnim organizacijama kao što su EU, UN, NATO, MMF... koje bi bankari mnogo laše kontolisali.

Dakle, globalizacija , odnosno smanjivanje broja mesta na kojima se donose političke i ekonomske odluke, cilj je Novog Svetskog Poretka. Stožer okupljanja nije SAD kao takozvana "najmoćnija sila", već internacionalna bankarska elita.


VEŠTINA UMNOŽAVANJA NOVCA
Odakle tolika moć bankarima? Da li su sve to uspeli samo štamapanjem novca? Naravno, da nisu. Specifičan smisao za kreianje novca iz ničega dopunjen je i specifičnim shvatanjem biznisa. Taj specifičan smisao za posao ogledao se u shvtanju da se odredjeni dogadjaji koji mogu uticati na tržišna kretanja mogu preduprediti, ili još bolje veštački i pod kontrolom izazvati. A najbolji posao za bankare je rat i svaka druga krizna situacija, gde se ekonomske vrednosti preko noći menjaju. Zato su se bankari izveštili u četiri najunosnija posla: finansiranje ratova, igra na berzi, kontrola infomacija (medija) i trgovina strateškim sirovinama. Ove veštine i poslove bankari su negovali i razvijali vekovima.

ROTŠILDI PRVI NAPRAVILI OBEVEŠTAJNU MREŽU
Saznanje o tome koja bi dinastija u evropskim državicama i grofovijama mogla imati najjači uticaj, ko bi koga mogao svrgnuti sa vlasti i doći na presto, gde se sprema rat, kome eventualno pomoći novčanom pozajmcicom, gde investirati, sve je to bilo od neprocenjive vrednosti i bankarska porodica Rotšild je marljivO prikupljala takve podatke.

Tako su Rotšildi, pre dve stotine godina, imali svoje trgovačke agente locirane u svim glavnim evropskim centrima trgovine i prestonicama. Bila je to prava obaveštajna mreža koja je prikupljala podatke o mogućima previranjima na dvorovoma.


Poruke su izmenjivali preko mreže kurira , a poštanska služba čiji su oni bili vlasnici pretvarala se u pravu špijunsku mrežu.
Njihovi poštanski fijakeri putovali su drumovima, brodovi su išli preko Lamanša. Njihova njuškala u liku sitnih trgovaca i poštara bili su na ulicama, na pijacamama berzi. Nosili su keš novac, obveznice, pisma i vesti. Obratite pažnju na poslednje- vesti. Vesti koje su njihovi glasnici donosili pokretale su berzu. Od tih infomacija zavisila je cena mnogih akcija.
U vreme bitke kod Vaterloa, nije bilo dragocenije vesti nego kakav će ishod biti. Od toga je zavisila budućnost čitavog evropskog kontinenta. Ako bi Napoleon pobedio bio bi neosporiv gospodar na čitavom evropskom tlu. Ako bi izgubio, Engleska bi održavalala balans uticaja u Evropi i mogla bi ga vremenom i proširiti.
Rotšildi su kredit u zlatu dali i jednoj i drugoj strani - i Napoleonu, koga su finansirali i doveli na presto i Velingtonu, da opremi svoju vojsku i sukobi se sa Napoleonovim carstvom.

Od ishoda bitke zavislo je ko će šta dobiti, a ko izgubiti. U igri je bilo veliko bogatstvo.


Berza u Londonu se grozničavo punila toga dana, dok su trgovci i bankari čekali vesti o ishodu bitke. Ako bi Engleska izgubila njene državne obveznice, konsuli, izgubile bi vrednost, dok bi im u slučaju pobede vrednost vrtoglavo porasla.
Natan Rotšild je imao poverenike koji su radili na obe strane linije fronta kako bi sakupili što više informacija o tome kako bitka napreduje. Drugi njegovi agenti imali su zadatak da stoje na raspolaganju i prenesu kratak izveštaj specijalnoj komandi koja je bila locinara u blizini.
Kasnog popodneva, 15. juna 1815. Rotšilodov glasonoša je požurio preko kanala u Englesku. Imao je kod sebe vrhunsku tajnu. Sutradan, u zoru, sreo se sa samim Rotšildom. Natan je kratko analizirao dobijene informacije i odmah se uputio na Londonsku berzu.


Atmosfera na berzi je bila fanatična. Svi su čekali vesti. Rotšild, koga savremenici opisuju kao hladnokrvnog, pronicljivog i izopačenog čoveka, bez trunke emocija, ledenog pogleda, bez duše, stigao je na berzu i stao kraj svog stuba. Bez ikakve emocije čitljive na licu, dao je svojim berzanskim agentima diskretan znak koji su samo oni mogli da rastumače.

Istog trenutka oni su počeli da prodaju engleske konzule. Stotine hiljada dolara vredni konsuli našli su se na berzi i njihova vrednost počela je vrtoglavo da pada. Natan se lagano naginjao na stub gledajući prizor reakcije prisutnih. Prodavao je, prodavao i prodavao engleske državne obveznice. Vrednost konsula je potpuno opala, a medju prisutnima je polako zavladala uskomešanost. Na usnama im se sve češće se čulo: "Rotšild zna", "Englezi su izgubili kod Vaterloa", "Rotšild to sigurno zna".
U trenutku je nastala prava panika i ljudi su jurnuli da se oslobode sada skoro potpuno bezvrednih konzula i da ovaj papirni novac zamene za zlato ili srebro, kako bi povratili makar deo njihove vrednosti.

Nakon nekoliko sati grozničave trgovine jedan konzul se prodavao po ceni od pet centi za dolar. Rotšild je i dalje hladnokrvno stajao pored svog stuba. Sasvim diskretno dao je ponovo znak svojim agentima, ovaj put drugačiji. Istog časa desetine njegovih berzanskih agenata krenule su ka pultu za kupovinu i kupile svaki obezvredjeni konsul budzašto.

Samo nekoliko trenutaka kasnije stigle su poštanske kočije i donele zvanične vesti sa bojišta. Engleska je bila pobednik i novi gospodar Evrope. U sekudi je engleski konsul dobio astronomsku cenu, daleko veću nego što je imao ikada ranije.
Rotšildovo bogatsvo preko noći je uvečano dvadeset puta i on je tada postao glavni kontrolor nad britanskom ekonomijom. Ostao je to, veruje se, i danas.

Iako je Bank of England, 1946. formalno nacionalizovana, to nije značajno promenilo uticaj privatnih bankara na britansku ekonomiju jer se guverner i vlada pitaju samo o tome koliko će novčanica i kovanog novca biti pušteno u opticaj svake godine. Medjutim, keš novac se odavno koristi samo neznatno u ukupnim finansijskim transakcijama. Tako je nacionalizaija centralne banke u Britaniji dala gradjanima samo utisak da je državna ekonmija u rukama države. Većina finansijskih transakcija danas se obavlja samo preko ekrana na komputeru, sa apstraktnim računima i brojkama i, naravno, sa spekulativnim kapitalom. To nema veze sa stvarnom ekonomskom moći društva i pojedinaca.
Šta više, to ne umanjuje kamatu koju vlada treba da plati na ime starih dugova Banci. Pre samo nekoliko godina objavljeno je da je isplaćen dug iz vremena Napoleonovih ratova. Eto, gde ide novac od poreskih obveznika u Britaniji i zašto se veruje da je moć Rotšildovih nesmanjena.


PLATNE KARTICE KAO ORUŽIJE ZA POROBLJAVANJE
Cilj današnjih privatnih internacionalnih bankara je zato da se keš potpuno eliminiše iz upotrebe i da gradjani koriste platne kartice - plastčni novac. I ne samo to. U planu je da sve zemlje članice EU uvedu nove lične karte (biometrijske) koje će pored svih podataka smeštenih u čipu registrovati i podatke o svim računima vlasnika, a bez lične karte i bez platne kartice neće biti moguća ni jedan finansijska transakcija. Zaduženi ljudi neće moći ništa da plaćaju, dok ne izmire dug banci. Tako, stanovnik EU, ako slučajno izgubi ID karticu ili platnu karticu, neće moći da pazari ni hranu. Bukvalno, život svakog čoveka zavisiće od kartica, a karticama će raspolagati bankari. Pogledajte šta piše na vašoj platnoj kartici - ona je vlasništvo banke.
Bankari će tako raspolagati našom ekonomskom moći po sopstvenoj volji. Najteže će biti političkim protivnicima bankara, kada jednog dana odu u samoposlugu i otkriju da im je banka stornirala račun. Ovo moćno oružje medjunarodnih bankara, već je odavno i kod nas postalo sastavni deo života. Mnogi naši gradjani misle da je posedovanje kreditne kartice stvar viskog standarda. Nema sumnje, ono nas zaista približava zapadnom "ropstvu".



KOME SLUŽI "MEDJUNARODNA ZAJEDNICA"
Da bi se sve ovo sprovodilo u nacionalnim državama, neophodna je politička kontrola nacionalnih elita. Država je mnogo, pa je zato neophodno njihovo ujedinjavanje u sistem koji će imati manje činovnika. Taman onoliko koliko bankari mogu kontrolisati. Zato su izmišljene takozvane "medjunarodne institucije".
Pogledajmo kako je pronicljivo i vešto upravo jedan Rotšild preko svojih ljudi planirao da vrši kontrolu nad finansijama SAD, koja je bila britanska kolonija skoro 100 godina, a možda to ostala i danas.
U jednom svom izveštaju ovo otkriva pukovnik (samo po nadimku) Edvard Mendel Haus, Rotšildov čovek za uticaj na predsednika SAD-a. Izveštaj je datiran 10.juna 1919. i tek nedavno je otkriven. Da li se danas nešto suštinski promenilo i kuda ide svetska politika, čitaoci će sami lako zaključiti.


Izveštaj je podnet tadašnjem britanskom premijeru Dejvidu Lojdu Džordžu, koji je pre stupanja na tu funkciju bio advokat Svetske Cionističke Organizacije.

Izveštaj iznosi podatke o tome kako napreduju pripreme za mirno vraćanje Amerike kao kolonije u dominion tajne organizacije koja se zove "KRUNA". Sedište "Krune" je u Londonu, a zamisao "zaverenika" je da preko formiranja Lige Naroda, nakon Prvog svetskog rata, ostvare britansku hegemoniju u čitavom svetu.

Haus tako piše britanskom pemijeru: "Spakovali smo ovaj plan u mirovni ugovor tako da ga svet mora prihvatiti radije nego nastavak rata. Liga je u biti Imperija sa Amerikom kao kolonijom prihvaćenom na isti način kao i ostale naše kolonije".

Haus dalje analizira mentalitet Amerikanaca, za koje kaže da su "neizlečivo naklonjeni herojstvu i velikim podvizima, te se njima veoma lako može manipulisati".

Glavni igrač bankarima je Vudro Vilson, koga savetuju ljudi "Krune".

U Izveštaju se otkriva i da je "Kruna" preuzela kontrolu nad Amerikom još za vreme mandata Teodora Ruzvelta /1901-1909/, kada je bankarska ekipa Rotšild - Morgan već kontrolisala 25% američke ekonomije.

"Mi sada držimo sve američke novine i izolujemo
Amerikance od svakog neameričkog uticaja, kao da su na drugoj planeti. Ovo realizujemo uz pomoć "Asosijeted presa" u drugih naših informativnih agencija".
Prosto rečeno: kontrolu javnog mnjenja u Americi potpuno su još tada preuzeli bankari. Današnji globalni mediji su svi u njihovom vlasništvu.

Haus dalje navodi kako SAD "igraju spolja kao da su nezavisna država, ali potvrda da rade za nas i da su samo kolonija je što je predsednik Vilson otkazao realizaciju velikog plana o izgradnji američke mornarice, i vodjstvo na okeanu prepustio Britaniji".

"Nije li naša anglo-američka alijansa postala
dominantna u finansijskom svetu", hvalisavo primećuje svoj uspeh Haus.

Haus dalje navodi kako su bankari "Krune" finansirali izgradnju japanske ratne flote, one iste koja će nešto kasnije ratovati sa SAD. U izgradnji flote korišćen je čelik iz Engleske.
"Ne pokazuje li to koliko su SAD i dalje zavisne od nas?"
"Novcem koji smo pozajmljivali US vladi za ratne ciljeve, iskoristili smo da kupimo naftna polja u Kaliforniji, Meksiku i Južnoj Americi".

"Rat nas je učinio gospodarima najvećeg dela svetskih sirovina".

Dakle, osnivanje Lige naroda je bio plan da se suverenost ove moćne države- kolinije transferiše pod okrilje "Krune".

Zahvaljujući jakoj opoziji koju su tada u Kongresu činili republikanci, SAD je odbila ovaj "mirovni plan" i osnivanje Lige naroda je propalo. Ipak, zavera bankara je samo privremeno prekinuta.

Judeo-bankari su, sada se to pouzdano zna, kasnije finansirali i Hitlera (svaki rat je brat) i izazvali veliku ekonomsku depresiju u SAD. O ljudskim žrtvama i jevrejskom holokaustu ne treba govoriti, jer je to za judeo-bankare samo kolateralna štata. Zanimljivo je da su prestrašeni evropski Jevreji iprihvatili nakon rata da se presele u novu državu Izrael, koju su upravo stvorili Rotšildi kupovanjem palestinskog zemljišta. Do tada su to Jevreji odbijali.
Isti bankari uveli su svojim lobiranjem SAD u Drugi svetski rat iako SAD nisu imale nikakav interes kao država da ratuju u Evropi.
Prvobitno zamišljena Liga naroda je ipak zaživela kao oganzacija Ujedinjenih nacija 1945.

Bankari svoju borbu nastavljaju upravo kroz nameru da UN danas reorganizuju tako da bude potpuno pod njihovom kontrolom, a stalni teroristički napad i sejanje straha od terorizma je njihova namera da još jenom pokrenu ratnu mašineriju u svetskim razmerama. Zato su "teroristi" svuda.

Ali, ova igra judeo-bankara je danas shvaćena, i svet se polako ujedinjuje u drugi front - antiglobalistički. Nacije, religije i stvarni ekonomski status država u ovoj borbi ljude ne razlikuju. Jer, svi gradjani sveta bore se zapravo protiv dužničkog ropstva- ili samo protiv ropstva.
 
Odgovor na temu

[es] :: Advocacy :: Fascinira me ideja komunizma - Kako je ona nastala ?

Strane: << < .. 11 12 13 14 15 16 17 18 19

[ Pregleda: 62855 | Odgovora: 366 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.